OJER TAQ TZIJ
XB'AN PA TINAMIT K'ICHE',
RAMAQ' K'ICHE' WINAQ
Versión crítica y actualizada del Popol Wuj
Por Ajtz'ib'ab'
Revisores:
Ajpub' Ixmatá
Aj Xol ch'ok, HR
Beatriz Par
Saqijix López
Nab'e
Are' uxe' ojer tzij waral K'iche' ub'i'
Waral xchiqatz'ib'aj wi xchiqatikib'a' wi ojer tzij
utikarib'al uxe'nab'al puch ronojel xb'an pa tinamit K'iche' ramaq' K'iche' winaq.
Are k'ut xchiqak'am wi uk'utunisaxik uq'alajob'isaxik utzijoxik puch ewaxib'al saqirib'al rumal tz'aqol b'itol1 1 De acuerdo con el análisis realizado que las palabras "tz'aqol b'itol", son agentivos y no son nombres propios y acompañan a los nombres de Tepew Q'ukumatz o a veces los sustituye, por lo que se define que se debe de escribir con minúsculas.
alom2 2 Alom es la madre que tiene hijos, e hijas. K'ajolom el hombre que tiene hijos. Con esto se fundamenta que "alom k'ajolom" solo son atributos o un agentivo y por lo mismo se deben escribir con minúsculas. El concepto "alom" fue modificado a conveniencia ya que Ximénez indica que "alom" es la que tiene hijos de dios/cuando todo lo cría Varea (p.8, 71). k'ajolom3 3 "Alom k'ajolom" tienen la función de agentivo y se escriben con minúsculas. kib'i'.4 4 En el folio 1r, en la línea 13 solo aparece una vez la frase zaquinimac tzÿz; mientras que en la presente versión se agrega Saqinim Tzis, siguiendo el patrón de saqinim aq. Ximénez registra "sis" como "tzis". Aquí se deja como "sis".
Junajpu Wuch' Junajpu Utiw Saqinim Aq Saqinim Sis
Tepew Q'uq'kumatz5 5 La forma completa es "Q'uq' Kumatz".
Uk'u'x Ch'o6 6 La palabra "k'u'x" en gran parte del texto del Popol Wuj, no lleva la glotal. Se sugiere escribir la glotal como parte de la palabra "k'u'x". Uk'u'x Palo
Chucha'xik rachb'ixik rachtzijoxik ri iyom mamon
matzanel ch'uqunel, kamul iyom kamul mamom chuchaxik pa K'iche' tzij.
Ta xkitzijoj ronojel ruk' xkib'an chik chi saqil k'olem saqil tzij.
Wa'e xchiqatz'ib'aj chi upam chik uch'ab'al7 7 En el contexto histórico en el que se escribe el libro los autores hacen esta aclaración sobre el uso del termino de "uch'ab'al dios pa christyano'il", pero en sí en el Popol Wuj no se refleja contenido bíblico cristiano. Dios, pa kristyano'il chik.
Xchiqelesaj rumal maja b'i chik ilb'al re Popo Wuj.8 8 El nombre completo tal y como se cita en otras secciones del libro es Popol Wuj, pero en esta línea Ximénez lo escribe como "Popo Wuj" de forma contraída quizás por error del copista se omitió el sonido "l". Cabe aclarar que se escribe con mayúscula por ser su nombre propio.
ilb'al saq petenaq ch'aqa9 9 La forma completa de esta palabra es "ch'aqap", pero por encontrarse dos sonidos iguales, se asimila un sonido y se escribe solo uno. No es caso de vocal epentética que une dos raíces o palabras. palo
utzijoxik qamujib'al ilb'al saq k'aslem' chucha'xik.
K'o nab'e wujil ojer tzib'am puch
xa ewal uwach ilol re b'isol re
nim upe'oxik utzijoxik puch
ta chik'istz'uk ronojel kaj ulew
ukaj tz'uquxik ukaj xukutajik retaxik ukaj che'xik
umej k'a'maxik uyuq k'a'maxik upa kaj upa ulew
kajtz'uk kajxukut chucha'xik rumal tz'aqol b'itol
uchuch uqajaw k'aslem winaqirem ab'anel k'u'xlanel
alay rech k'u'xla'ay rech
saqil amaq'il saqil al saqil k'ajol
ajb'is ajna'oj chi rech ronojel a to k'ol wi kaj ulew cho palo.
Are utzijoxik wa'e k'a katz'ininoq k'a kachamamoq
katz'inonik10 10 En esta línea debe leerse la partícula "k'a" para seguir el patrón de uso en "k'a kasilanik", de igual manera en "katolinik" que debería ser "k'a katolon na". k'a kasilanik k'a kalolinik katolon na puch upa kaj.
Wa'e k'ute nab'e tzij nab'e uchan11 11 En idioma Q'eqchi' se conserva la forma verbal "cha'ank" que significa decir, en esta línea "uchan" refiere a su palabra, su dicho y es par de "tzij".
majab'i'oq12 12 En esta línea hay una combinación de partículas que son "maja", "b'i" y "-oq". Se escriben juntas porque en este caso las tres partículas están indicando tiempo y aspecto en pasado. Esta expresión se acerca mucho al idioma Q'eqchi' que actualmente se dice "maji'aq" como un adverbio de tiempo en pasado. jun winaq
jun chikop tz'ikin
che' ab'aj
jul siwan
k'im k'ichelaj xa utukel kaj k'olik.
Ma wi q'alaj uwach ulew xa utukel remanik palo upa kaj ronojel
maja' b'i naqi la' kamolob'ik kakotzob'ik
jun ta kasilob'ik kamalkab'an13 13 Posible error de escritura, se cree que refiere a "kamol" de "kamolob'ik" por estar en par de "kotzkob'ik, kakotzkob'ik". "Kamalkab'antaj" puede referir a la posibilidad de no hacer nada. taj kakotzkab'an taj pa kaj
xa ma k'o wi naqi la' k'olik yakalik
xa remanik ja' xa li'anik palo
xa utukel remanik xa14 14 Se cree que "xma" es contracción de "xa ma". ma k'o wi naqi la' lo k'olik
xa kachamanik katz'ininik chi q'equ'm chi aq'ab'.
Xa utukel ri tz'aqol b'itol Tepew Q'ukumatz
e alom e k'ajolom k'o pa ja' saqtetoj e k'o wi
e muqutal pa q'uq' pa raxon are ub'inam wi ri Q'ukumatz
e nimaq etamanel e nimaq15 13 En la actualidad también se dice "nima'q". ajna'oj chi kik'oje'ik
keje' k'ut xax k'o wi ri kaj k'o wi nay puch uk'u'x kaj
are' ub'i' ri kab'awil chuchaxik Ta xpe k'ut utzij
waral xul kuk' ri Tepew Q'ukumatz
waral chi q'equ'mal chi aq'ab'al
xch'aw ruk' ri Tepew Q'ukumatz
xecha' k'ut ta xena'ojinik ta xeb'isonik
xeriqo16 16 La forma completa del verbo es "xkiriq kib'" para hacer par con "xkikuch kib'" porque refiere a la tercera persona gramatical en plural. kib' xkikuch kitzij kina'oj
ta xq'alaj17 17 Se considera que refiere a "surgió," se mostró o se aclaró al juntar sus ideas. ta xkik'u'xlaj kib'
xe' wi18 18 En el manuscrito está sobreescrito en "saq". saq ta xq'alaj puch winaq
ta xkina'ojij utz'ukik uwinaqirik che' k'a'm
utz'ukukik puch k'aslem winaqirem
chi q'equ'mal chi aq'ab'al rumal ri uk'u'x kaj Jun Raqan19 19 Se sugiere que debe ser "Jun Raqan" por ser nombre propio. ub'i'
Kaqulja JuRaqan nab'e
ukab' k'ut Ch'ipaKaqulja
rox chik RaxaKaqulja
chi e k'u oxib' ri' uk'u'x kaj ta xe'ul kuk' ri Tepew Q'ukumatz ta xna'ojixik saq k'aslem.
Jupacha ta chawaxoq ta saqiro20 puch 20 La forma completa es "saqiroq".
apachinaq tzuqul q'ol21 21 En la versión de Mondlock y Carmack (2018:152) lo registra como "q'o'ol". En tz'utujil se comprende como "él que da y llena de comida." ta chuxoq kixno'jin
Are ri ja' chel taj chijamataj22 22 Forma verbal pasiva, se escribe unido.
chiwinaqir wa ulew ulaq'el23 23 Según Basseta (2005: 337) laq'- refiere a "juntar, pegar", en este caso indica "juntarse la tierra". ta k'u rib'
ch'ata k'ut ta chawaxoq ta saqiroq kaj ulew
ma ta k'ut uq'ijilab'al uq'ala'ib'al ri qatz'aq qab'it
ta winaqiroq winaq tz'aq winaq b'it
xecha k'ut ta xwinaqirik k'u ri ulew kumal xa kitzij xk'oje' wi uwinaqirik
chiwinaqir ulew, ulew xecha'.
Lib'ajchi'24 24 Se propone escribir junto la palabra "lib'aj chi'", a "lib'achi'". Es un adverbio de tiempo que indica "temprano". xwinaqirik
keje ri xa ta tzutz25 25 Tzutz y mayuy son formas antiguas para decir "neblina" (Ximénez 1993: 373, 581). En Basseta (2005: 515) refiere a tzutz, "la nube". Actualmente se dice sutz' mayul. xa mayuy uwinaqirik chik upupuje'ik26 26 En el manuscrito aparecen escritas estas palabras "chi ku pu puje'ik" de forma separada, analizando el contexto se cree que la forma que da más sentido es "chik upupuje'ik", haciendo par con "uwinaqirik". Se sugiere agregar "chik" después de "upupuje'ik" para completar el sentido. .
ta xtape27 27 Dudoso significado, probablemente se relaciona más con surgir de los cerros. pa ja' ri juyub' jusuk' nimaq juyub' xuxik
xa kinawal xa kipus xb'anataj wi una'ojixik juyub' taq'aj
jusuk' rachwinaqirik uk'isisil upachajil uwach
keje' k'ut xkikot wi ri Q'ukumatz
utz mixatulik28 28 Ximénez (1993: 41) suelen anteponer a las partículas de pretérito esta particula "mi". Que significa poco a, de que se componen, el adverbio "mier" en "denantes" y "vacamic agora" y entonces significa que la acción del verbo "ha poco, que pasó o se hizo". "Mixnuban" es "ha poco que lo hice", y lo mesmo es se entiende de todos los verbos pasivos, neutros y absolutos. Actualmente se utiliza "m-", o "mv-" con la función de negación. at uk'u'x kaj at Juraqan at puch Ch'ipiKaqulja RaxaKaqulja
xchutzinik qatz'aq qab'it xecha' k'ut.
Nab'e k'ut xwinaqir ulew juyub' taq'aj
xch'ob'och'ox ub'e ja'
xb'inije'ik k'oleje' 29 29 Actualmente está en desuso en el K'iche', pero en Q'eqchi' significa "ubicarse en orden las cosas", en este caso los arroyos los ríos, por el uso del sufijo "-je'". raqan xo'l taq juyub'
xa ch'ob'ol chik xek'oje' wi ja' ta xk'utunije'ik nimaq juyub'
keje' k'ut uwinaqirik ulew ri'30 30 No en todos los casos se va a escribir "ri'", porque según contexto de uso puede referir a demostrativo o de referencia.
ta xwinaqirik kumal ri Uk'u'x Kaj Uk'u'x Ulew ke'ucha'xik
ri k'ute nab'e xkino'jij xk'olo31 31 La raíz "k'ol" puede hacer referencia al "resguardo de la tierra y el cielo como un todo", en este caso no refiere a la forma redonda de la tierra, sino más bien al resguardo del universo. En Tz'utujil actualmente se usan las formas "kol" y "k'o" para referirse a "guardar conservar algo para uso posterior". wi ri kaj
xk'olo nay puch ulew chupan ja'
keje' k'ut una'oiixik ri' ta xkino'jij ta xkib'isoj rutzinik ub'ana tajik kumal
ta xkino'jij chik uchikopil juyub'
chajal re k'iche'laj ronojel uwinaqil juyub'
ri kyej tz'ikin, koj b'alam, kumatz sochoj, k'anti'33 33 En otras variantes de K'iche' se registra como "q'anti'" por variación fonológica. chajal k'a'm
xa pa chilolinik ma xa on chitz'ininik uxe' che' k'a'm
k'a te utz chik'oje' chajal re xecha' k'ut
ta xkino'jij xkitzijoj puch jusuk'u34 34 En esta palabra hay asimilación de sonidos y debe leerse "jusuk'u" como "jusuk' k'u". xwinaqir kej tz'ikin.
ta xkisipaj k'ut rochoch kej tz'ikin
At kej pa b'e ya' pa siwan katwar wi
waral katk'oje' wi
pa k'im pa saq'ul pa k'echelaj kipoq'o35 35 La palabra "kipoq'o", también se entiende en la forma de "kipoq'". Actualmente se dice "kipoq'o'isaj wi iwib'". wi iwib'
kajkaj ib'inib'al ichakab'al chuxik xe'ucha'xik
ta xkich'ik k'ut kochoch ch'utitz'ikin nimatz'ikin
Ix ix tz'ikin chuwi36 36 La forma completa de esta palabra es "chi uwi'". che' chuwi k'a'm kixochochin wi kixja'in wi
chi ri' kixpoq' wi kixk'iritaj wi
chuq'ab'37 37 La forma completa de esta palabra es "chi uq'ab'". che' chuq'ab' k'a'm xe'uchaxik kej tz'ikin
ta xkib'ano kib'anoj ronojel xuk'amo uwarab'al uyakalib'al
keje' k'ut kochoch wi chikop ri ulew xuya'o alom k'ajolom
xutzininaqa chik ronojel ri kej tz'ikin
ta xe'uchax chi k'ut ri kej tz'ikin rumal tz'aqol b'itol
kixch'awoq kixsik'inoq mixyonolikinik38 38 La palabra "mixyonolikinik" quiere decir "gorgear las aves" (Ximénez 1993: 321) mixsik'inik
kixch'awajetaj chi jujunal chujutaq39 39 La forma completa de "chujutaq" y "chi jutaq" es "chi ujutaq". ch'ob'il chi jutaq molajil
xe'ucha'xik ri kej tz'ikin, koj b'alam, kumatz.
Chib'ij na k'ut ri qab'i' kojiq'ajarisaj oj ichuch oj iqajaw kixcha' b'a na k'ut
Juraqan Ch'ipiKaqulja RaxaKaqulja
tz'aqol b'itol alom K'ajolo(m).40 40 Es la forma abreviada en el manuscrito a través de una virgulilla.
Kixch'a'oq41 41 Por el contexto se considera que refiere a "kixch'awoq", sin descartar que la forma "ch'a'ik" también existe y es de uso actual para referir o mencionar a una persona. kojisik'ij kojiq'ijila' xe'ucha'xik.
ma k'u xutzinik xech'awik keje ta ri winaq.
Xa kewachelajik xa kek'aralajik xa kewojonik
ma wi xwachinik uwach kich'ab'al jalajoj xkoq'ib'ej chi kijujunal
ma wi mixutzinik mixech'awik xecha' chik chi kib'il kib'.
Ma wi mixutzin ub'ixik qab'i' rumal oj kajtz'aq oj pu kajb'it
ma wi utz xcha42 42 Debe ser plural "xecha" para que haya concordancia de número gramatical. chik chi kib'il kib' ri alom k'ajolom
xe'uchax k'ut xa kixjalatajik rumal ma wi mixutzinik ma wi mixixch'awik mi k'u xqajal qatzij iwecha' ik'uxun iwarab'al iyakalib'al
xiwech43 43 En el folio 3 recto, línea 19 "Xiwech" puede que tenga relación con "xiwechab'ej" o "xax iwech wi" para indicar que ese es lo suyo o de su propiedad. Ximénez (1993: 17) indica que "x-" indica posesión como por ejemplo "xulewal b'ojo'y" que es la tierra de que se hacen ollas. wi mixe'uxik siwan k'echelaj rumal ma wi xutzin qaq'ijiloxik ma wi ix sik'iy qe k'a k'o, k'o wi lo q'ijilonel nimanel chiqab'an chik.
Xa chik'am ipatan xa iti'o'jil44 44 El amanuense varía la escritura entre "ti'ojil" y "tyo'jil". chikach'ik ta chuxoq are k'ut chipatanij xe'ucha'xik
ta xepixab'axik ch'utichikop nimachikop
k'o chuwach ulew ta xraj k'u kitij chik kiq'ij.
Xraj kitijtob'ej chik
xraj pu kinuk' chik q'ijilab'al
Xa ma xkita wi kich'ab'al chi kib'il kib'
xa ma xnawachir wi k'ut xma b'anataj wi puch.
Keje k'ut xech'akataj wi kitio'jil.
Xkipatanij xeti'ik xekamisaxik ri chikop k'o waral chuwach ulew.
Keje k'ut utijob'exik chik winaq tz'aq winaq b'it
kumal tz'aqol b'itol alom k'ajolom
xa k'u tija chik mixyopij rawexik usaqirik
qab'ana' tzuqul qe q'o'l qe.
jupacha ta kojsik'ixoq ta kojnab'ax puch chuwach ulew
mixqatijo chi rech ri nab'e qatz'aq qab'it.
Ma wi mixutzinik qaq'ijiloxik qaq'ala'ixik puch kumal
keje' k'ut qatija' wi ub'anik ajnim ajxob'45 45 En Ximenez (1993: 619), "xob'" refiere a "miedo". tzuqul q'o'l xecha'
ta utz'aqik k'ut ub'anik puch ulew xoq'o'l uti'ojil xkib'ano
ma k'u utz xkilo xa chiyojomanik xa tzub'ulik
xa neb'elik xa lub'anik
xa wulanik xa pu chi'umarik46 46 Actualmente en Tz'utujil se utiliza para referirse a algo blando sin desprenderse. Por ejemplo, humedecer pan en café. ma wi chi k'olol ujolom
xa jun b'enaq wi uwach
xa ku'l uwach ma wi chimuqun chi rij.
Chich'aw nab'e maja b'i una'oj
xa jusuk' chi'umar47 47 En Tz'utujil actualmente se dice "lu'mar" cuando algo se humece dentro del agua. En este caso "umar" puede dar este significado, algo que se deshace dentro del agua (la gente de tierra y lodo). pa ja'.
ma wi k'o xecha' chi k'u ri ajtz'aq ajb'it
qawach lab'eq48 48 Sugerencia escribir se parado la palabra "Qawachlab'eq" a "Qawach lab'eq". En Tz'utujil "qawach lab'ej" significa "hacer de poco en poco una acción o una actividad". Por ejemplo, construir de poco en poco. ta chuxoq xa lab'e ma wi chib'inik ma pu chipoq'otajik
ta chuxoq xa una'oj chi ri' xecha'
ta xkiyoj k'ut xkiyoq' chik ri kitz'aq kib'it.
Xecha' chi k'ut jupa cha ki chiqab'ano
chutzin ta wi chinawachir ta wi q'ijiloy qech sik'iy qech
xecha' ta xkina'ojij chik
xa qab'ij chi ke Xpiyakok Xmukane Junajpu Wuch' Junajpu Utiw
kitija chik uq'ijixik ub'itaxik xe'uchan ki49 49 Según Dürr y Sachse (2017: 118) es un adverbio que quiere decir "ciertamente" o "cierto". En Varea indica que es para preguntar lo cierto y verdadero de algo. kib' Ajtz'aq Ajb'it.
ta xkib'ij k'ut chi re50 50 Debería ser "chi ke" por referirse a dos personas. Xpiyakok Xmukane.
K'a te k'ut ub'ixik ri' chi kech ri e nik'wachinel
rati't q'ij rati't saq ke'uchaxik kumal ri tz'aqol b'itol
are kib'i' ri Xpiyakok Xmukane
xecha' k'u ri Juraqan ruk' Tepew Q'ukumatz
ta xkib'ij chi rech ajq'ij ajb'it e nik'wachinel
xuk'ulu51 51 En el manuscrito no se registra "xa", pero se sugiere escribirla para que haga par con "xa churiqov". xa pu churiqo che ta chik chiqawinaqb'itoj chiqawinaqtz'aqoj ta chik tzuqul q'o'l
kojsik'ixtaj kojnab'axtaj puch.
Katok ta k'ut pa tzij iyom mamom
cha'52 52 La palabra "cha'" del verbo decir. taj ta chawaxoq ta saqiroq
qasik'ixik qatoq'exik qanab'axik
rumal winaq tz'aq winaq b'it
winaq poy winaq anom cha' ta chuxoq
chik'utun ib'i' Junajpu Wuch' Junajpu Utiw
rati't q'ij rati't saq kixuchaxik rumal53 53 Debería ser "kumal" por concordancia de número gramatical. qatz'aq qab'it
xa chib'anatajik xa pu chel apanoq
chiq'ajaj54 54 Este par de palabras "chiq'ajaj" y "chik'ak'otaj" refiere al diálogo propio de las semillas o sea los "tz'ite'" de los árboles y la energía o comunicación que se da con las manos para poder interpretar. En otro sentido indica "escuchar lo que dicen o quieren hacer" con esas semillas. chik'ak'otaj puch uchi' uwach che'
xe'uchaxik e ajq'ij
k'a te puch uqajik uq'ijiloxik ri xmalik chi ixim chi tz'ite'
q'ij b'it xecha' k'u ri jun ati't jun mama' chi kech.
Are ri mama' are ajtz'ite' Xpiyakok ub'i'
are k'u ri ati't ajq'ij ajb'it chi raqan Xmukane ub'i'
xecha' k'ut ta xkitikib'a' q'ij
xa chuk'ulu xa pu churiqo
chab'ij kata qaxikin kach'awik katzijon taj.
Xa chuk'ulu ri che' chajawaxik
chik'otox puch kumal ajtz'aq ajb'it
we are tzuqul q'o'l
ta chawaxoq ta saqiroq at ixim at tz'ite' at q'ij at b'it
katchokonik kattaqen taj
xcha' chi re ixim tz'ite' q'ij b'it
katk'ix la uloq at Uk'u'x Kaj
maqajisaj uchi' uwach Tepew Q'ukumatz
xecha' ta xkib'ij k'ut usuk'ulikil
utz are chuxik ri ipoy ajam che'
chich'awik chitzijon b'a la' chuwach ulew
ta chuxoq xecha' k'ut
ta xkib'ij jusuk' xb'anik poy ajam che'
xewinaqwachinik xewinaqtzijonik puch
are winaqil uwach ulew xe'uxik xepoq'ik
xeme'alanik xek'ajolanik ri poy ajam che'
ma k'u ja b'i kik'u'x ma pu ja b'i kina'oj
ma wi na'tal kajtz'aq kajb'it
xa loq' xeb'inik xechakanik
Ma wi xkina'taj chik ri Uk'u'x Kaj
keje k'ut xepaj chi wi
xa utijtob'exik xa pu uwab'ab'exik chi winaq
kech'aw nab'ek xa chaqi'j kiwach mana55 55 En algunas variantes del idioma K'iche', se puede incrustar otra partícula entre "ma" y "na" y se escribirá separada, de lo contrario se escribe junta. sonol kaqan kiq'ab'
maja b'i kikik'el kikomajil
maja b'i kitiqowal kikab'chijal chaqi'j kotz k'oj kiwach
kapich'ipoj kaqan kiq'ab' kayeyoj kitio'jil
keje' k'ut ma wi xena'w chi wi' chuwach tz'aqol b'itol alay qech k'u'xla'y kech
e nab'e tzatz chi winaq xe'uxik waral chuwach ulew.
K'a te k'ut kik'isik chik
kimayxik kiq'utuxik puch
xekamisax chik poy ajam che'
ta xna'ojix kib'utik rumal Uk'u'x Kaj nimab'utik56 56 En Q'eqchi' se dice "b'ut'ik" a llenarse o rebalsarse. En Tz'utujil "b'ut" es "inflar", o como por ejemplo una ampolla que explota. xb'anik
xpe pa kiwi' ri e poy e ajam che'
tz'ite' uti'ojil ri achij ta xajaxik rumal tz'aqol b'itol
ixoq sib'ak k'ut uti'ojil ixoq xrajokik rumal tz'aqol b'itol.
Ma wi xena'wik ma pu xech'awik chuwach kajtz'aq kajb'it b'anol ke winaqirisay kech keje k'ut kikamisaxik xeb'utik
xpe nimaq'ol chi la' chi kaj
xek'otk'owach ub'i
xk'otin uloq ub'aq' kiwach
xepe Kamalotz
xqupin ula kijolom
xpe Kotz B'alam xti'o75 75 Actualmente la forma del verbo es "xti'ow". kiti'ojil.
xpe Tukum B'alam xtukuwik xkichowik kib'aqil kib'ochil
xqajixik xmuchulixik kib'aqil k'ajisab'al kiwach
rumal ma wi kina'wik chuwach kichuch chuwach puch kikajaw ri Uk'u'x Kaj Junraqan ub'i'
kumal xq'equ'marik uwach ulew
xtikarik q'eqal jab' q'ijil jab' aqab'al jab'
xok ula' ch'utichikop nimachikop.
xk'ut kiwach rumal che' ab'aj
xch'awik ronojel kiq'eb'al, kixot, kilaq, kib'o'j, kitz'i', kika' jaruj pa' la ronojel xk'utu58 58 La forma actual de este verbo es "xk'utuw". kiwach.
K'ax xib'an chi qe xojiti'o
ix chi k'ut xkixqati' chik
xcha' ri kitz'i' kak' chi kech.
Are k'u ri ka' xojk'ok'onik iwumal jutaq'ij59 59 La forma completa es "jun taq q'ij". En el caso de "taq q'ij", el sonido "q" y "q'" se encuentran en el mismo punto de articulación y se da asimilación de sonidos por lo que se registra como "taq'ij". En el caso de "jun" que refiere al numeral "uno", se contrae a "ju". jutaq'ij
xq'eq saqirik amaq'el joli joli juk'i juk'i qawach iwumal.
Are ta nab'e qapatan chi wach ix ta na winaq
wakamik k'ut xchitij qachuq'ab'
xchiqake'j xchiqajok' puch ityi'ojil
xcha' ri kika' chi ke.
Are k'u ri kitz'i' xcha' chik ta xch'awik
naqi pa rumal ma wi chiya' qawa
xa kojmuqunik xa pu kojikuxij60 60 El significado de esta palabra se relaciona con "ver", "echar fuera" o "dar bocado". En Basseta (2005: 380) kuxij ub'ik indica "echar fuera las gallinas". Ximénez (1993: 247) indica que es "ojear aves, morder o dar bocado". uloq
kojitzaq pu uloq
yakal ub'i qache'el iwumal ta kixwa'ik
xere kojiwucha'j wi
ma wi kojch'awik
mata k'u mixojkamik chiwe61 61 La forma completa es "chi iwech". En esta palabra se encuentran dos fenómenos, uno es que la "i" de la preposición "chi" y la "i" del sustantivo relacional se asimilan y se contrae la palabra quedando como "chiwech", se pierde la letra "ch" del sustativo relacional "chiwech".
jupa cha ma wi mixixna'wik
xixna'w ta k'ut
chiwij62 62 La forma completa es "chi iwij" por encontrarse dos vocales iguales se da asimilación y queda como "chiwij". ta k'ut xojsach wi
wakamik k'ut xchitij qab'aq k'o pa qachi'
xkixqati'o xecha' ri tz'i' chi ke ta xk'ut kiwach.
Are chi k'u ri kixot kib'o'j xch'aw chik chi ke
k'ax wa xib'an chi qe
xaq qachi' xaq qawach
amaq'el oj tzakal chuwi q'aq' kojik'ato
ma wi k'ax xqana'o
xchitij k'ut xkixqaporoj xcha ri kib'o'j.
ronojel xk'utu63 63 La forma actual es "xk'utuw". kiwach.
Are ri ab'aj ri kixk'ub' chitaninik chipe pa q'aq'
tak'al chi kijolom
k'ax xb'an chi ke
anilab'ik kemalmalijab' chik kerajaq'anik chuwi' ja
xa chiwulij ja ketzaq uloq
kerajaq'an chuwi che' kech'akix uloq ruma64 64 La forma completa y actual es "rumal". che'
Kerajok pa jul xa chiyuch65 65 El morfema "-yuch" en Tz'utujil indica "reducción de espacio". En K'iche' actualmente significa "plegarse" o "arrugarse". jul chi kiwach
keje k'ut ukayojik66 66 La forma completa de esta palabra es "ukab' yojik". winaq tz'aq winaq b'it
e tzixel e tzalatzoxel chi winaq
xmayxik xk'utuxik kichi' kiwach konojel
xcha' k'ut are retal ri k'oy k'o pa k'echelaj wakamik.
Are xk'oje wi retal rumal xa che' kiti'ojil xkojik rumal ajtz'aq ajb'it
are k'u ri k'oy keje ri winaq chiwachinik
retal jule' winaq tz'aq winaq b'it xa poy xa pu ajam che'.
Are k'ut xa jub'iq' saqnatanoj uwach ulew maja b'i q'ij
jun k'ut kunimarisaj rib' wuqub' kaqix67 67 En el manuscrito de Ximénez (folio 5v, línea 19) K'iche' dice "vucub caquix" y se transcribe como "wuqub' kaqix". En el Diccionario de Varea (edición digital: página 25, lado derecho), "cakix", es "guacamaya". Actualmente, existe una especie de hongo, llamado "kaqix", por los colores que asemejan a la guacamaya. En Tz'utujil existe un pez llamada "kaqix" por los colores que se asemejan a la guacamaya. Erróneamente se ha querido confundir este nombre con "qak'ix", "nuestra vergüenza", pero no corresponde. K'iche' dice, vucub caquix, su transcripción podría ser: “wuqub' kaqix o Kakix”. ub'i'
k'o nab'e kaj ulew, xa kamoymot uwach q'ij ik'
kacha' k'u ri' xa wi xere usaqetal winaq ri xb'utik
keje ri nawal winaq uk'oje'ik
in nim kik'oje'68 68 En el manuscrito de Ximénez (folio 5v, línea 25) aparece como "kik'oje'", la forma completa debe ser "kink'oje'". chik chuwi winaq tz'aq winaq b'it
in uq'ij in pu usaq in nay pu rik'il ta chuxoq
nim nusaqil, in b'inib'al in pu chakab'al
rumal winaq rumal puwaq ub'aq' nuwach
xa katiltotik chi yamanik raxak'uwal
nay pu we raxkawakoj chi ab'aj keje ri uwa kaj
are k'u ri nutza'm, saqjulujuj chi naj keje ri ik'
puwaq k'ut nuq'alib'al
kasaqpake' uwach ulew ta kinel uloq chuwach nuq'alib'al
keje k'ut in q'ij wi in pu ik' rumal saqil al saqil k'ajol ta chuxoq
rumal chi naj kopon wi nuwach cha' ri Wuqub' Kaqix.
Ma k'u qitzij are ta q'ij ri Wuqub' Kaqix xere kunimarisaj rib' ri uxik' upuwaq xere k'ut toq'ol wi uwach ri chi kub'e wi
mana ronojel ta uxe' kaj kopon wi uwach
maja k'ut ki69 69 Esta partícula refiere al adverbio ciertamente. kiloq uwach q'ij ik' ch'umil, maja'oq kasariroq
keje k'ut kukob'isaj wi rib' ri Wuqub' Kaqix chi q'ijil chi ik'il
xa maja' chi k'utunoq chi q'alajob'oq usaqil q'ij Ik'
xa xurayij nimal ik'owen70 70 Actualmente se dice "ik'owem". are ta xb'anik b'utik kumal poy ajam che'
keje k'ut xchiqab'ij chik ta xkamik Wuqub' Kaqix,
ta xch'akatajik ta xb'anatajik winaq rumal ajtz'aq ajb'it
wa'e uxe' uch'akatajik uyiqoxik chi puch uq'ij Wuqub' Kaqix
kumal e ka'ib' k'ajolab' Jun Ajpu ub'i' Jun Xb'alanq'e71 71 En el Popol wuj es normal que se registren nombres o palabras de otros idiomas mayas o del Náhuatl, tal el caso de la palabra "Xb'alanke" que se registra en el manuscrito y que en Q'eqchi' es "Xb'alamq'e" o "Xb'alanq'e" refiriéndose al "sol". ub'i' ukab'
xa wi e kab'awil72 72 Kab'awil: en Varea (p. 282), menciona algo parecido como k'ab'uwil (o k'ab'wil), que refiere a estatua o "ídolo de abuelo", que era venerado. Se podría entender como “símbolo o representación”. Y como verbo, k'ab'owilaj “adorar”. Es un concepto preinvasión española y no podría entenderse como dios, desde un punto de vista colonial y se sugiere escribirla con minúscula. rumal itzel xkilo ri nimarisay rib'
xraj ub'an chuwach uk'u'x kaj xcha' k'u ri k'ajolab'
ma wi utz ta chuxoq.
Ma wi chik'ase winaq waral chuwach ulew
keje k'ut chiqatij uwub'axik chuwi recha'
chiqawub'aj wi chi ri' chiqakoj wi uyab'
ta k'isoq uq'inomal, uxit upuwaq uk'uwal uyamanik, ri kukakab'ej73 73 En Basseta (2005: 352) kakab'ej se refiere a "embellacar" o "enruinar".
keje k'ut chub'ano ronojel winaq
ma wi are chiwinaqir wi q'aq'al ri xa puwaq
ta chuxoq xecha' ri k'ajolab'
jujun chi ub' kitelen kikab'ichal.
Are k'u ri Wuqub' Kaqix e ka'ib' uk'ajol
are nab'e al ri Sipakna ukab' al chi k'ut ri Kab'raqan
Chimalmat k'ut ub'i' kichuch, rixoqil ri Wuqub' Kaqix
are k'u ri Sipakna are chi chirecha'j ri nimaq juyub'
ri Chi Q'aq', Jun Ajpu, Pekul Ya', Xkanul, Makamob', Julisnab' chucha'xik ub'i' juyub'
xk'olik ta chisaqirik
xa jun aq'ab' chiwinaqirik rumal ri Sipakna.
Are ri chi k'u ri Kab'raqan chisilab' juyub'
rumal chineb'owik ch'utijuyub' nimajuyub'
rumal xa wi keje nimarisab'al kib' xkib'ano uk'ajol Wuqub' Kaqix
ix74 74 Por concordancia con la 1ª. persona gramatical de la cláusula que sigue, este debe ser in. wa', in q'ij xcha' Wuqub' Kaqix
in wa', in b'anol ulew xcha' ri Sipakna
in chi k'ut kiyow75 75 Kiyow viene de kiyowik mecer. En su forma imperativa y frencuentativa es chakiyika' mécelo. kaj chinwulij ronojel ulew xcha' ri Kab'raqan76 76 En el manuscrito K'iche' (Folio 6 verso, línea 12), aparece cabraca y sobre la a, lleva una vírgula de abreviatura de n, entonces debe escribirse kab'raqan.
xa wi uk'ajol Wuqub' Kaqix, xa wi chi ri' xkik'am wi kinimal chi rij kiqajaw
are k'ut itzel xkil ri k'ajolab'
maja' chib'antajoq qanab'e chuch qanab'e qajaw
k'eje k'ut xno'jix wi kikamik kisachik kumal k'ajolab'
wa'e k'ute uwub'axik Wuqub' Kaqix kumal ka'ib' k'ajolab'.
Xchiqab'ij kich'akatajik chi kijujunal ri nimarisay rib'
are ri Wuqub' Kaqix, jun nimache'
ri tapa'l are k'u recha' ri Wuqub' Kaqix
are chulo77 77 Al parecer, es una forma del verbo Q'eqchi' low, de comer cosas suaves (como banano, masa, etc.). ri uwach tapa'l
chaq'an chuwi che' jutaq'ij
xiloma78 78 Posiblemente provenga del verbo xiloj de "escoger, seleccionar". También está la forma xiloj de escogido o seleccionado. k'ut rechab'al kumal ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
kik'ak'alen79 79 Actualmente es kik'ak'ale'm. chi k'ut chuxe' che' ri Wuqub' Kaqix
e matzamoj ulo ri ka'ib' k'ajolab' pa xaq che' ta xopon k'ut80 80 Despues de k'ut aparece ka'ib' k'ajolab' pero está tachado. Wuqub' Kaqix
tak'al chuwi' recha', ri tapa'l
k'a te k'ut ta xub'axik kumal ri Jun Jun Ajpu81 81 Debe ser Jun Ajpu.
taqal ub'aq' wub'82 82 En el manuscrito esta palabra varía entre ub' y wub'En Basseta (2005: 472) se indica que varía entre pub' y ub'. Actualmente es más conocido como pub'. chukakate'
churaquj uchi' ta xpe chuwi che'
taqal chuwach ulew
chimalmat83 83 Es la acción de palpar. k'ut ri Jun Jun Ajpu84 84 Debe ser Jun Ajpu. , anim xb'ek
qitzij wi xb'e'uchapa'
k'a te k'ut ta xqupix ula uq'ab' ri Jun Jun Ajpu85 85 Debe ser Jun Ajpu. rumal ri Wuqub' Kaqix.
Jusuk' xtzaq uloq
xmejo uloq tza'm uteleb'
ta xutzoqopij chi k'ut Jun Jun Ajpu86 86 Debe ser Jun Ajpu. ri Wuqub' Kaqix
xa wi utz xkib'ano
ma nab'e kich'akatajik taj rumal Wuqub' Kaqix
uk'a'am chi k'ut uq'ab' ri Jun Jun Ajpu87 87 Debe ser Jun Ajpu. rumal ri Wuqub' Kaqix ta xb'e chi rochoch
xa chi k'u ulot'em ukakate' xoponik.
naqi pa mixk'amow chi la'
xcha' k'u ri Chimalmat rixoqil Wuqub' Kaqix
naqi pa ri' ri e ka'ib' k'axtok'88 88 En Ximénez (1985: 169) aparece k'axtok'-el, "engañador". En Coto (1983: 140), qaxtok, "demonio", "diablo", "enemigo". Quizá se puede dejar como “mentiroso, engañador, enemigo”. El concepto de "diablo/demonio" es una introducción colonial y no prehispánico. Lo otro, es que en el Memorial de Sololá (Otzoy 199:125) aparece k'axtok', como alguien que se disfraza para espantar a los españoles de Iximche', durante la invasión de Pedro de Alvarado.
mixikiwub'aj mixsilib'ataj nukakate'
rumal xa kachuywaj e we, kaq'oxow chik
mi nab'e mixnuk'am uloq
chuwi q'aq' k'ut chixeke wi
chitzayab'a chuwi q'aq'
ta kulkik'ama' chik qitzij chi e k'axtok'
xcha' ri Wuqub' Kaqix
ta xuxekeb'a' uq'ab' ri Jun Ajpu
Kina'ojinik chik ri Ju Jun Ajpu89 89 Debe ser Jun Ajpu. , Xb'alanq'e
ta xkib'ij k'ut chi rech jun mama', qitzij saq chik rismal wi chi mama'
jun k'u ati't qitzij kemel ati't chik
xa keluq'ukila chik chi rijitaq winaq
Saqinim Aq ub'i' mama', Saqinimatzis k'ut ub'i' ati't
xecha' k'u ri k'ajolab' chi ke ri ati't mama'
kixqachb'ilaj taj, chib'etak'ama' qaq'ab' ruk' Wuqub' Kaqix
xa kojtere' chi wij
qi ri' qamam ri qachb'ilan kaminaq kichuch kiqajaw
keje' k'ut keterekotila' wi chi qij
ta la keqasipaj wi
rumal xa elesan uchikopil eyaj kaqab'ano kixcha'
keje' k'u ri oj ak'alab', chirilo ri Wuqub' Kaqix
xa wi oj kojya'wik90 90 También puede ser kojya'owik. ina'oj
xecha' ri e ka'ib' k'ajolab'
utz b'a la xecha' k'ut
K'a te k'ut ta xeb'ek
tzamal k'u b'i ri Wuqub' Kaqix chuwach uq'alib'al
ta xe'ik'owik ri ati't mama'
ke'etzeyaj k'u ri e ka'ib' k'ajolab' chi kij
ta xe'ik'ow chuxe' rochoch ajaw
kuraquj k'u uchi' ri Wuqub' Kaqix rumal re
ta xril k'ut Wuqub' Kaqix
ri mama' ati't kachb'ilan kib'
apa kixpe wi qamam
xcha' k'u ri ajaw
xa oj tzuqub'ey qib' lal ajaw xecha' k'ut.
Naqi pa itzuqub'al
ma iwalk'wal ri iwachb'ilan
xere nare91 91 Esta partícula proviene de ma are o na are, dependiendo del contexto puede ser negativa, afirmativa o interrogativa. kaqatoq'ob'aj kiwach ri ya'xel jupir92 92 Jupir se escribe junto, sin embargo, cuando aparecen completas las 2 raíces se escriben por separado jun pir. ch'aqa'p93 93 Ch'aqa'p significa un pedazo, una porción. Ch'aqap comúnmente se utiliza para indicar "el otro lado, el otro continente".
kaqaya' chi kech lal ajaw
xecha' k'ut ri ati't mama'
kutzin k'u ri ajaw rumal uq'oxom re
xa kunimaqwachij chik kach'awik
in ta b'a' kanij94 94 En Basseta (2005: 361) indica que canij es "encomendar", "guardar" y "amar". chi wech chitoq'ob'aj ta nuwach
naqi pa qi chib'ano
naqi on95 95 Después de esta palabra, hay una chi, que el escriba tachó (Ximenez: Folio 7 verso, línea 24). qi chikunaj
xcha' k'ut ajaw
xa uchikopil eyaj chiqelesaj
xa k'u ub'aq' uwach chiqakunaj
xa b'aq chiqawiqo lal ajaw
xecha' k'ut
utz b'a la' chikunaj ta b'a we
qitzij kaq'oxowik juta q'ij
ma wi chokiitajik
maja b'i nuwaram rumal
ruk' ub'aq' nuwach xa xiki'ub'aj96 96 En algunas variantes del idioma K'iche' actual hay mucha tendencia a utilizar una vocal epentética i- entre el marcador de T/A completivo x- y el marcador de tercera persona plural ki. e ka'ib' k'axtok'
ta xtikarik ma wi kinechajik rumal
keje ta k'ut chitoq'ob'aj wi nuwach
xa kachuyub'97 97 Posible significado de esta palabra es: "tomar o recibir algo con las manos juntas y abiertas" conforme a Coto (1983: 471). we je chik ri we.
utz b'a la', lal ajaw chikop b'a kak'uxuwik
xa chok uk'exel chel ri e la.
ma b'a utz lo chel ri we rumal xere in ajaw wi
nukawub'al ri we ruk' ub'aq' nuwach
xchiqakoj chik na k'ut uk'exel
jok'om b'aq xchok chik
are k'ut jok'om b'aq ri98 98 A la par del artículo ri, aparece un tachón que parece una X. xa saqi'ixim
utz b'a la' chiwelesaj chito' uloq xcha' k'ut
ta xel k'u ri re Wuqub' Kaqix.
Xa saqi'ixim uk'exel re xokik
xa chi k'u saqjulujuj chi ula ixim puchi'
jusu k'u xqaj uwach
ma wi ajaw chik xwachinik
xk'iselik ri re k'uwal raxkawakoj puchi'
ta xkunax chi k'ut ub'aq' uwach Wuqub' Kaqix
ta xcholik ub'aq' uwach xk'iselik ri puwaq
ma na k'ax taj xuna'o
xa wi xere kamuqunik
ta xk'isk'u'elik ri unimarisab'al rib'
xa wi kina'oj ri Jun Ajpu Xb'alanq'e
ta xkam k'ut ri Wuqub' Kaqix
ta xuk'am k'ut uq'ab' ri Junajpu
xkam nay puch Chimalmat rixoqil Wuqub' Kaqix
keje k'ut usachik uq'inomal Wuqub' Kaqix ri'
xa ajkun xk'amowik ri k'uwal yamanik
xupunab'ej99 99 Basseta, como lo menciona Acuña (2005: 474), indica que punah refiere a "engrandecerse", "alabar" y "nadar". Y en su nota de pie de página (n70), cita a Brasseur con el significado de la palabra punubal, como "gloria" y "honor". waral chuwach ulew
nawal100 100 Abuelos y abuelas dotados de capacidades superiores. ati't nawal mama' xb'anowik
ta xkik'am k'ut kiq'ab'
xtikitax ukoq
utz chik xuxik
xa rumal ukamik Wuqub' Kaqix xkaj
keje xkib'ano itzel xkilo nimarisab'al rib'
k'a te k'ut xeb'e chik e ka'ib' k'ajolab'
xa utzij ri uk'u'x kaj ta xkib'ano.
Wa'e chi k'ute ub'anoj chik Sipakna101 101 Este nombre viene del náhuatl Cipactli que significa "lagarto". , unab'e k'ajol Wuqub' Kaqix
In b'anol juyub' kacha' ri Sipakna
Are k'u ri Sipakna katinik chuchi' ja'
ta xe'ik'owik omuch' k'ajolab' e juruy che' raqan kikab'al
omuch' chub'inik ta xkiq'at k'ut jun nimache' uwapalil102 102 Coto (1983: 528) es la solera de la casa. Uwapalil según Varea (s/f.: 218), es "solera", la tabla gruesa que está sobre la puerta o ventana. kikab'al
K'ate k'ut xb'e ri Sipakna
xopon k'u chila' kuk' ri omuch' k'ajolab'
naqi pa' kib'ano ix k'ajolab'
xa che' ma wi kaqayako chi teleb'a'
xchintelej apa kopon wi
naqi pa uchak chi ik'u'x
xa uwapalil qakab'al.
utz b'a la' cha' k'ut ta xujuruj k'ut
xuteleb'a k'u aq'anoq chuchi' kikab'al omuch' k'ajolab'
xa ta wi katk'oje' quk' at k'ajol
k'o pa' achuch aqajaw maja' b'i xcha' k'ut
kaqach'akimaj103 103 Basseta (2005: 389) chakimaj es hacer una cosa muchos o muchedumbre. ta na b'a la', chwe'q
chuwab'axik chik jun qache' raqan qakab'al
utz xcha' chi k'ut
k'a te' xk'am kina'oj ri omuch' k'ajolab'
are ri ala jupacha chiqab'an chi re
chiqakamisaj taj rumal ma wi utz ri kub'ano
xa utukel mixuyak ri che'
qak'oto jun nimajul
chi ri' ta k'ut chiqatzaq wi qajoq pa jul
jak'ama' k'aja'ulew pa jul
kojcha' ta chi re
chi are' ta k'ut pachal qajoq104 104 Antes de q de qajoq aparece una letra p. pa jul taqatarij105 105 El imperativo t- es Kaqchikel, en K'iche' se emplea ch- o k-. qajoq ri nimache'
chi ri' ta k'ut chikam wi pa jul
xecha' k'ut omuch' k'ajolab'
ta xkik'ot k'ut jun nimajul najt xqajik
ta xkitaq k'ut ri Sipakna
Oj kanij chawech chib'eta'ak'oto chik ulew
ma wi kaqariqo xucha'xik.
utz b'a la' xcha' k'ut
k'a te' k'ut xqaj pa jul
kasik'in uloq
ta k'ototajoq ri ulew naj ta chi uqajik awumal xucha'xik
we xcha' k'ut ta xutikib'a' uk'otik jul
xa k'u ujul xuk'oto, ukolb'al rib'
xreta'maj ri ukamisaxik
ta xuk'ot k'ut jun wi chi jul
chutzalanem ukajul xuk'oto xkolotaj wi
kajanikan106 106 En Sam Colop (1999: 47) y Mondloch y Carmack (2018: 60) la transcriben como kajanik'an y k'a janik'an, respectivamente. Otra posibilidad es que refiera a kanajikan de "quedarse". Quizás haya habido metátesis de la palabra. pa la xuchax k'u qajoq kumal omuch' k'ajolab'
kinanuk'oto107 107 Es posible que haya confusión en cuanto al uso de la primera persona singular, in- o nu-. we xkixnujiq'ij aqanoq
ta chutzinoq uk'ototajik.
Xcha' uloq Sipakna chi ri' pa jul
ma k'u are' kuk'ot uxe' jul ri umoqikil108
108 Se refiere a sepultura (COTO [2005: 518] y Ximénez [1993: 389]).xa ujul kuk'oto, kolb'al rib'
k'a te' k'ut ta xsik'in uloq ri Sipakna
kolon chuqa109 109 En Tz'utujil chuqa refiere "resguardarse" o "cuidarse de pasar bajo o sobre algo como un peñasco". chi ri' pa jul
ta xsik'in uloq
kixpetoq chulik'ama' ulew rachaq jul
mixk'ototajik
qitzij naj mixqaj wumal
ma pa kita' nusik'ib'al lo
are' k'u ri' isik'ib'al xa ub'i kaxojanik
keje ri jun eleb'al ka'ib' eleb'al ix k'o wi kanuta'o
xcha' ula' ri Sipakna pa ujul
chi ri' k'ut matzal chi wi uloq
kasik'iyaj chi ula pa jul
are k'ut kajurux uloq ri kinimache' rumal k'ajolab'
k'a te puch xkitarij qajoq ri che' pa jul
ma k'o ma ch'awik
chiqata' na ta churaquj uchi' ta kamoq
xecha' chi kib'il kib'
xa kejaslajik xa puchi' matzalaj kiwach chi kijujunal
ta xkitarij qajoq ri che'
are k'u ri xcha' k'ut
ta xuraquj uchi'
xa jupaj chik xsik'inik
ta xqaj apanoq ri che'
oka mixutzinik
qi utz mixqab'ano chi re mixkamik
ata la b'e chitaqen chub'ano
chuchakuj ta chuxoq
unab'e la xukoj ula rib' quk' chi qaxo'l puch
la oj omuch' k'ajolab' xecha' k'ut
kekikot chik
k'o ri ub'anik kaki'oxij
kelekowik oxij puch
chiquk'a'j laq'ab'eb'al110 110 En Q'eqchi' laq'- es la raíz de "poner uno junto al otro": Laq'ab'ank. qakab'al la oj omuch' chi k'ajolab' xecha'
chwe'q k'ut chiqilo
kab'ij puch chiqilo
mapa' chipe sanik pu ulew
ta chuwinoq ta q'eyoq
k'a te' k'ut kul chi qak'u'x
ta quk'aj ri qaki xecha' k'ut
kuta' k'u uloq ri Sipakna chi ri' pa jul
ta xkib'ij k'ajolab' ri'
k'a chukab'ij puch ta xtub'ukij sanik
keb'inowik keb'uchunik ta xek'ulun xe' che'
jumaj kikayelo'on is kikayelo'n puch rixk'aq Sipakna
ta xkil k'u ri k'ajolab'
mi pa xutzin ri k'axtok'
chiwila' na sanik
mixek'ulun uloq mixetub'ukij uloq
jumaj is kikaye'n
k'o rixk'aq richila'n na
mixqab'ano k'a
xecha' chi kib'il kib'
are k'u ri Sipakna xa wi k'aslik
xuq'at uloq rismal uwi'
xa pu kuk'ux uloq rixk'aq chi re
kuya' ula chi kech ri sanik
keje k'u ri xkamik xkina'o omuch' k'ajolab'
k'a te k'ut xtikar kiki chi roxij
ta xeq'ab'ar puch konojel k'ajolab'
e k'u q'ab'arinaq chik konojel omuch' k'ajolab'
maja b'i kakina' chik
k'a te' puch xulix ri kab'al pa kiwi' rumal ri Sipakna
xek'isch'ayatajik konojel
maja' b'i chik jun ka'ib' xkolotaj chi kech
xekamisaxik rumal Sipakna uk'ajol ri Wuqub' Kaqix
keje k'ut kikamik omuch' k'ajolab' ri'
xcha' chi k'ut are ri xe'ok chi ch'umilal ri motz ub'i' kumal
we k'ut xa sakb'al tzij lo'
Are chi k'ut chi qab'ij uch'akatajik chik Sipakna
rumal ri e ka'ib' k'ajolab' Jun Ajpu, Xb'alanq'e
are chik uch'akatajik ukamik Sipakna
ta xch'ak chik kumal ri e ka'ib' k'ajolab' Junajpu, Xb'alanq'e
are chik uyoq' kik'u'x k'ajolab' ri omuch' chi k'ajolab' xekamik rumal Sipakna
xa kar xa tap chutzukuj chi taq a'
xere chirecha'j111 111 -echa' en este caso refiere a "alimentación". jutaq'ij
pa q'ij chiwa'katik ta chutzukuj recha'
chaq'ab' k'ut chireqaj juyub'
K'a te k'ut ujalwachixik jun nimatap kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e
are k'ut xkikoj ri uwach ek' ri mak112 112 Es más probable que se refiera a nima'q. En Coto (1983: 43) y Ximenez (1993: 369) se hace referencia al verbo tinmak para indicar "arrancar" o "desherbar". ek' k'o pa taq k'echelaj
are uxul tap xuxik
pajaq113 113 Pajal o pajaq según Ximénez (1993: 441) y significa "una yerba"; en kaqchikel es koyak'ix, actualmente en Tz'utujil es xkoyak'ix. En Coto (1983: LXXIX) pajaq ruwach es "maíz colorado". chi k'ut ukok q'ab' xkikojo
sel ab'aj k'u ri uwarachaq tap ri jowojik
k'a te k'ut ta xkikoj ukoq chuxe' pek chuxe' nimajuyub'
Me'awan ub'i'114 114 Mondloch y Carmack (2018:66) en la transcripción, cambian de orden de la frase -Me'avan ub'i', a ub'i', a ub'i' Meyawan (hasta la forma del nombre del cerro), que considero un error, ya que lo normal en las expresiones mayas, es lo normal (correcto) y no la forma con influencia del castellano. juyub' xch'akataj wi
k'a te k'ut ta xepe ri k'ajolab'
xkik'u' ri Sipakna chi ya'
apa katb'e wi at k'ajol xchax115 115 Posiblemente sea xuchax. k'u ri Sipakna
maja b'i kinb'e wi
xa wecha' kanutzukuj ix k'ajolab'
xcha' k'u ri Sipakna
naqi pa awecha'
xa kar xa tap xma k'o chi wi kanuriqo
kab'ijir chinkanaj rechaxik
ma wi kanuch'ij chik wa'ij
xcha' Sipakna chi kech Jun Ajpu, Xb'alanq'e
jun are la tap k'o ula xe' siwan
qitzij chi nimatap, kaq'ij ta la' chawecha'aj lo
xa kojuti'o, mixrajqachapo
kaqaxib'ij qib' rumal
ma chib'e on qachapa'
xecha' ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
kitoq'ob'a' nuwach
kib'eta'iwab'a ix k'ajolab'
xcha' ri Sipakna
ma b'a chiqaj xa ta katb'ek
ma sachib'al taj xa raqan ja' katb'ek
at k'u taqal aponoq xe' nimajuyub'
jowol ula chuxe' siwan xa katel apanoq
xecha' Jun Ajpu, Xb'alanq'e
laqi116 116 Posible significado interrogativo. b'a' toq'ob' nuwach
ma b'a' xuk'ulu ix k'ajolab'
kixb'enak'unuwab'a' k'o k'i xo wi117 117 El significado es de "mucho" (Ximénez 1993: 619) ri tz'ikin
chib'etajiwub'aj weta'm k'o wi
xcha' chi k'ut Sipakna
xelajik118 118 La raíz es -elaj- de "suplicar" tal como se indica en Q'eqchi' y Ximénez (1993: 253). xoq' na chi kiwach k'ajolab'
la ma qi k'u xchachup lo
ta xa keje xkojtzalij awumal
ma xa ma wi xqatijo
xa jusuk' chiti'onik
ri oj jupulik kojok ub'ik
k'a te k'ut kuxib'ij rib'
ri oj pak'alik kojok ub'ik
xa k'u sqaqi'n chik ma wi chiqariqo
k'a te k'u utz at pak'alik katok ub'ik xuchax k'ut
utz b'a la' xcha' k'u ri Sipakna
ta xb'e k'ut
achb'ilan chi k'ut ri Sipakna xb'ek
xe'opon chuxe' siwan
tzalam119 119 Puede ser tzalan, de tzalanik, "de lado". k'u la ri tap
kaqwak'awoj ula rij xe' siwan ri k'u te kikumatzij
ttz b'a la' chikikot k'u ri Sipakna
karaj taj xkok ta puchi' rumal qitzij kutzin chi wa'ij
xraj kutij ri'
xa xrajjupunik xrajokik
pak'al k'u ri tap xaq'anik
k'a te k'ut xel chu uloq120 120 Varía a chi uloq. .
ma wi xariqo xuchax k'ut
maja b'i xa pak'alik kaq'anik
xa nab'e skaqi'n chik ma wi mixnuriqo
k'a te utz lo kipak'e'ik121 121 Se reconstruye con la forma completa que es ki(n)pak'e'ik
kinok ub'ik xcha' chi k'ut.
K'a te k'ut pak'al chik ta xok ub'ik
xk'is k'u ok ub'ik
xa uwi' uch'ek chik xk'utun uloq
xk'isb'iq'itajik xlilob' k'u qajoq nimajuyub' chi uk'u'x
ma wi xsolkopij chik
ab'aj k'ut xuxik ri Sipakna
keje uch'akatajik chik Sipakna kumal k'ajolab' Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ri b'anol juyub' xcha' utzijoxik ojer unab'e k'ajol Wuqub' Kaqix
chuxe' juyub' Me'awan ub'i' xch'akataj wi
xa nawal122 122 En este contexto indica "engaño". xch'akataj wi ukab' nimarisay rib'.
Jun chi k'ut xchiqab'ij ub'ixik
rox chi k'ut nimarisay rib', ukab' uk'ajol Wuqub' Kaqix Kab'raqan ub'i'.
in yojol juyub' xcha'
xa wi k'u xere Jun Ajpu, Xb'alanq'e xch'akow re Kab'raqan
xcha' ri Juraqan, Ch'ipikaqulja', Raxakaqulja'
ta xch'awik chi kech ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ukab' uk'ajol Wuqub' Kaqix jun chik jun chik123 123 Se registra duplicación. , chich'akatajik
xa wi nutzij rumal ma wi utz kib'anoj chuwach ulew
kakik'owisaj q'ij chi nimal chi alal
ma k'u keje chuxik
chib'ochij k'u ub'ik chi la' releb'al q'ij
xcha'k'ut ri Juraqan chi ke ri e ka'ib' k'ajolab'
utz b'a la' lal ajaw ke' wi na k'ut
ma wi utz wi kaqilo
ma pa lal k'olik
lal pu yakalik lal uk'u'x kaj
xecha' k'ut ri k'ajolab'
ta xkik'ulub'a utzij Juraqan
are puch katajin ri Kab'raqan yojol juyub'
xa skaqi'n ch'utinij raqan chuwach ulew
Jusu chib'ulij124 124 Se considera que refiere a -wulij de "derrumbar". nimajuyub' ch'utijuyub' rumal
ta xk'ulutaj kumal ri k'ajolab'.
A pa katb'e wi al k'ajol
xecha' chi rech ri Kab'raqan
maja b'i kinb'e wi xa in uliy125 125 En el manuscrito K'iche' (Folio 11 recto, línea 24), está escrito in uly, que se considera es uliy, su forma de agentivo. En Sam Colop (1999: 52) lo transcribe como kinulij. Sin embargo, es una propuesta sin mayor razón, ya que, cuando quieren indicar j en una palabra, utilizaron h y en este caso aparece y. Ahora, con la propuesta de Mondloch y Carmack (2018: 70), va mucho más allá, propone la transcripción como wuliy, sin embargo, se duplicaría el marcador de 1ª. persona singular in -w (uno independiente y otro prefijado). juyub'126 126 Aunque en la versión de Sam Colop (1999: 52) dice kuyub', seguramente es un error.
in puch yojol rech chi b'e q'ij chi b'e saq
xcha' k'ut ta ch'awik
xcha' chi k'ut ri Kab'raqan chi ke ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
jupa cha xpetik
ma wi weta'm uwach
naqi pa ib'i' xcha' Kab'raqan
maja b'i qab'i'
xa oj ub'om xa pu oj tzarab'om pa taq juyub'
xa oj meb'a', maja b'i naqi la qech at k'ajol
xa ch'utijuyub' xa nimajuyub' kojb'ek at k'ajol
are k'u ri jun nimajuyub' xqilo
xa kokil127 127 Con relación a esta palabra coquil (Folio 11 recto, línea 36), se sugiere transcribirla como kok il de "preocupación” y no kokil como la propuesta de Sam Colop (1999: 53) y Mondloch y Carmack (2018: 70) cambian la palabra por kaqil, que no corresponde a lo que está escrito en el documento. Aunque en Tz'utujil se interpreta como "tener las habilidades de convertirse inmediatamente". kak'iyik
qitzij najt kaq'anik
xa kakupupik128 128 Con relación a esta palabra en Q'eqchi -kup- indica "la forma en que se eleva la montaña". Y en Tz'utujil qakupupik refiere a que "crece en forma de cono". kik'owik chuwi'129 129 Chi uwi'. juyub' ronojel
ma k'u ja b'i jun ka'ib' tz'ikin mixqak'am chuwach130 130 Chi uwach. at k'ajol
we k'ut qitzij kawulij ronojel juyub' at k'ajol
xecha' ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e chi re Kab'raqan
ma qitzij xiwilo ri juyub' kib'ij
apa k'o wi
xchiwil na xchinwulij qajoq
apa xiwil wi
chi la' b'a k'o wi chi releb'al q'ij
xecha' k'ut Jun Ajpu, Xb'alanq'e
utz xchik'ama' qab'e
xe'uchax k'u ri e ka'ib' chi k'ajolab'
maja b'i xa kachap e nik'aj chi qaxo'l k'ut
koje' wi jun chamox131 131 Chi amox. jun chawikiq'ab'132 132 Chi awikiq'ab'. chi qe rumal k'o qawub'
we k'o tz'ikin chiqawub'aj xecha' k'ut
keki'kot chikitijtob'ela' kiwub'anik
are k'u ri ta kewub'anik
xa chikuxlab'ij ri tz'ikin ta chikiwub'aj.
Chumayjaj k'u ri Kab'raqan
ta xkib'aq133 133 Por contexto se entiende que es "juntar o encender fuego" con un instrumento diferente, por ejemplo: piedra. k'u kiq'aq' ri k'ajolab'
xkib'ol k'ut kitz'ikin chuwach q'aq'
jun k'ut tz'ikin xkiq'ul sajkab' chi rij saqi ulew xkikojo
are k'ut chiqaya' chi re ta jiq'onoq
ta chutziqa'134 134 En el manuscrito aparece como chutziqa', sin embargo, por el contexto debería ser chu(s)iqa'. puch ruxlab' qatz'ikin ta ch'aq'ajoq
are k'u ri ulew xchok chi rij tz'ikin qumal
pulew135 135 Pa ulew. chiqatzaq wi
keje k'ut pulew chimuq wi
we nima'etamanel jun tz'aq jun b'it
ta chawaxoq ta saqiroq xecha' ri k'ajolab'
rumal xax chirayin wi uk'uxlal ri chitiyik chich'akuxik136 136 En el manuscrito k'iche' (Folio 11, línea 27) aparece como chacuxic y debería transcribirse como ch'akuxik. Sin embargo, Sam Colop (1999: 54fn113) la transcribe como chaq'uxik con el significado de "comer carne". Mientras que Mondloch y Carmack (2018: 72) la transcriben como chich'akuxik [chikach'uxik] con significado de “comer y masticar carne”. En el texto esta forma ch'akuxik hace par con tiyik que indica "una forma de comer carne".
keje xchurayij uk'u'x ri Kab'raqan
xecha' chi kib'il kib' Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ta xkib'ol ri tz'ikin
xchaq'aj k'ut q'an ub'olik
chiyipowik chikab'chiyanik kij ri tz'ikin
chik'o'inik137 137 En la versión de Sam Colop (1999: 54fn116), está escrita de otra manera y cita en donde indica que coij, es "raíz de oler". Monloch y Carmack (2018: 68) la transcribe como chik'owinik con el significado de su olor era muy sabroso. La forma k'o'inik refiere a la raíz adjetival de "olor agradable" k'ok'. simisoj ruxlab'
are k'u ri Kab'raqan kurayij chik rechaxik
xa kawajin uwa'l puchi'138 138 Pa uchi'. xa kab'iq'ilajik139 139 En Sam Colop (1999: 54) dice kab'ikilajik.
kakurulaj puch uchub' uk'axaj rumal usimsojil tz'ikin
ta xutz'onoj k'ut
naqi pa ri iwecha'
qitzij qus ruxlab' kanuna'o
chiya' ta sqaqi'n wech xcha' k'ut
ta xya' k'ut jun tz'ikin chi re Kab'raqan
uch'akatajik k'u ri'
k'a te k'ut xuk'is ri tz'ikin
ta xb'e chi k'ut xe'opon k'u chi la' releb'al q'ij k'o wi ri nimajuyub'
are k'u ri Kab'raqan xa tub'ul chik raqan uq'ab'
ma b'i chikowin chik rumal ri ulew xq'ul chi rij tz'ikin xuti'o
ma k'u ja b'i chik
naqi la yub'jan140 140 Aunque, tanto Sam Colop (1999: 55), como Mondloch y Carmack (2018: 74) transcriben como xub'an. Sin embargo, en el manuscrito K'iche' (Folio 12 recto, línea 2 y 3), está escrito como xubhan. Yub'jan con el significado de "mecer, mover o debilitar el cerro". chik chi re juyub'
ma wi xutzinik xuwulij taj
ta xim k'ut kumal k'ajolab' chi rij xim wi uq'ab'
xrilij uq'ab' kumal k'ajolab'
xim k'ut uqul raqan ukab'ichal
k'a te k'ut xkitarij qajoq pulew xkimuqu
keje k'ut uch'akatajik Kab'raqan ri xa wi xere Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ma wi ajilan kib'anoj waral chuwach ulew.