OJER TAQ TZIJ
XB'AN PA TINAMIT K'ICHE',
RAMAQ' K'ICHE' WINAQ
Versión crítica y actualizada
Ajtz'ib'ab'
Nab'e
Are' uxe' ojer tzij waral K'iche' ub'i'.
Waral xchiqatz'ib'aj wi
xchiqatikib'a' wi ojer tzij
utikarib'al uxe'nab'al puch
ronojel xb'an pa tinamit K'iche'
ramaq' K'iche' winaq
are k'ut xchiqak'am wi
uk'utunisaxik uq'alajob'isaxik utzijoxik puch
ewaxib'al saqirib'al rumal tz'aqol b'itol1 1 De acuerdo con el análisis realizado que las palabras "tz'aqol b'itol", son agentivos y no son nombres propios y acompañan a los nombres de Tepew Q'ukumatz o a veces los sustituye, por lo que se define que se debe de escribir con minúsculas.
alom2 2 Alom es la madre que tiene hijos, e hijas. K'ajolom el hombre que tiene hijos. Con esto se fundamenta que "alom k'ajolom" solo son atributos o un agentivo y por lo mismo se deben escribir con minúsculas. El concepto "alom" fue modificado a conveniencia ya que Ximénez (1985: 71) indica que "alom" es la que tiene hijos de dios/cuando todo lo cría. k'ajolom3 3 "Alom k'ajolom" tienen la función de agentivo y se escribe con la letra inicial minúscula. kib'i'
,Saqinim Aq, Saqinim4 Tzis, 4 En el folio 1r, en la línea 13 solo aparece una vez la frase zaquinimac tzÿz; mientras que en la presente versión se agrega Saqinim Tzis, siguiendo el patrón de saqinim aq. Ximénez registra "sis" como "tzis". Aquí se deja como "sis". 5 5 Refiere al pizote y hoy día se dice "Sis."
Tepew6 6 Palabra de origen Náhuatl que significa "señorío". Q'ukumatz 7 7 La forma completa es Q'uq' Kumatz.
chuchaxik rachb'ixik rachtzijoxik ri iyom mamon
Xpiyakok8 8 Xpiyakok es nombre masculino y el sonido inicial de x- sin embargo, esto no significa clasificador de nombre femenino ix- o x-. Caso contrario con Xmukane. La otra posibilidad es que no sean nombres K'iche'. Por ejemplo, en el idioma Náhuatl aparecen dos personajes como seres creadores llamados Oxomoco y Sipactónal. También podrían ser nombres de animales como: xpa'ch (lagartija), xku'ch, xmukur (tórtola), xtutz' (rana), xpeq (sapo), ixmatuq' (renacuajo o tepocate). Xmukane ub'i'
kamul iyom kamul mamom chuchaxik pa K'iche' tzij.
Ta xkitzijoj ronojel
ruk' xkib'an chik
chi saqil k'olem saqil tzij
wa'e xchiqatz'ib'aj chupan chik uch'ab'al9 9 En el contexto histórico en el que se escribe el libro los autores hacen esta aclaración sobre el uso del termino de "uch'ab'al dios pa christyano'il", pero en sí en el Popol Wuj no se refleja contenido bíblico cristiano. dios
pa kristyano'il chik
xchiqelesaj
rumal maja b'i chik ilb'al re Popo Wuj.10 10 El nombre completo tal y como se cita en otras secciones del libro es Popol Wuj, pero en esta línea Ximénez lo escribe como "Popo Wuj" de forma contraída quizás por error del copista se omitió el sonido "l". Cabe aclarar que se escribe con mayúscula por ser su nombre propio. Es verdad que pop refiere a "petate" sin embargo popol, ya derivado adquiere otros significados, según Basseta (2005: 472) popol refiere a: 1. Popol ech y popol Tzij "cosa común"; 2. Popol ja "cabildo, casa del consejo"; 3. Poponel "la gente del consejo, los consejeros"; 4. Poponik "consejo". Según Coto (1983: 106) popol Tzij refiere a "consejo, junta de viejos o justicia y regimiento". Ximénez (folio 1, línea 27 y 28) traduce popo wuj como "libro común". La idea que se toma del petate, es en cuanto a la forma en que está construido, estructurado y entramado ya que se asemeja al tejido social y no tanto por su significado común de "petate". Por eso, al utilizar la palabra popol ya no es en el sentido de "petate" si no como "forma de organización y acciones, acuerdos, reuniones, políticas y sociales". Y la forma de uso refiriéndose a sociedad siempre será popol, por ejemplo: popol ja, popol tzij, popol winaq, entre otros.
Ilb'al saq petenaq ch'aqa11 11 La forma completa de esta palabra es ch'aqap, pero por encontrarse dos sonidos iguales, se asimila un sonido y se escribe solo uno. No es caso de vocal epentética que une dos raíces o palabras. palo.
Utzijoxik qamujib'al
ilb'al saq k'aslem chuchaxik.
K'o nab'e wujil ojer tz'ib'am puch
xa ewal uwach ilol re b'isol re
nim upeyoxik utzijoxik puch
ta chik'istz'uk ronojel kaj ulew
ukaj tz'ukuxik ukaj xukutaxik
retaxik ukaj che'xik
umej k'a'maxik uyuq k'a'maxik upa kaj upa ulew
kajtz'uk kajxukut chucha'xik
uchuch uqajaw k'aslem winaqirem ab'anel k'u'xlanel
alay rech k'u'xla'y rech
saqil amaq'il saqil al saqil k'ajol
ajb'is ajna'oj chi rech ronojel
a toq'ol wi kaj ulew cho palo.
Are utzijoxik wa'e k'a katz'ininoq k'a kachamamoq
katz'inonik12 12 En esta línea debe leerse la partícula k'a para seguir el patrón de uso en k'a kasilanik, de igual manera en katolinik que debería ser k'a katolon na. k'a kasilanik k'a kalolinik
k'a tolona13 13 Se reconstruye como k'a tolon na. puch upa kaj.
Wa'e k'ute nab'e tzij nab'e uchan.14 14 En idioma Q'eqchi' se conserva la forma verbal cha'ank que significa "decir", en esta línea uchan refiere a "su palabra", "su dicho" y es par de tzij.
Majab'i'oq15 15 En esta línea hay una combinación de partículas que son maja, b'i y -oq. Se escriben juntas porque en este caso las tres partículas están indicando tiempo y aspecto en pasado. Esta expresión se acerca mucho al idioma Q'eqchi' que actualmente se dice maji'aq como un adverbio de tiempo en pasado. jun winaq,
jun chikop tz'ikin,
che' ab'aj,
jul siwan,
k'im k'iche'laj
xa utukel kaj k'olik.
Ma wi q'alaj uwach ulew
xa utukel remanik palo upa kaj ronojel
maja b'i naqi la kamolob'ik kakotzob'ik
jun ta kasilob'ik
kamalkab'an16 16 Posible error de escritura, se cree que refiere a kamol de kamolob'ik por estar en par de kotzkob'ik, kakotzkob'ik. Kamalkab'antaj puede referir a la posibilidad de "no hacer nada". taj kakotzkab'an taj pa kaj.
Xa ma k'o wi
naqi la k'olik yakalik
xa remanik ja' xa li'anik palo
xa utukel remanik
xma17 17 Se cree que xma es contracción de xa ma. k'o wi
naqi la lo k'olik
xa kachamanik katz'ininik chi q'equ'm chi aq'ab'
xa utukel ri tz'aqol b'itol Tepew Q'ukumatz
saqtetoj e k'o wi
e muqutal pa q'uq' pa raxon
are ub'inam wi ri Q'ukumatz
e nimaq18 18 En la actualidad también se dice nima'q. eta'manel e nimaq ajna'oj chi kik'oje'ik
keje k'ut xax k'o wi ri kaj
k'o wi nay puch uk'u'x kaj
are ub'i' ri kab'awil chuchaxik.
Ta xpe k'ut utzij
waral xul kuk' ri Tepew Q'ukumatz
waral chi q'equ'mal chi aq'ab'al
xch'aw ruk' ri Tepew Q'ukumatz
xecha' k'ut
ta xena'ojinik ta xeb'isonik
xeriqo19 19 La forma completa del verbo es xkiriq kib' para hacer par con xkikuch kib' porque refiere a la tercera persona gramatical en plural. kib'
xkikuch kitzij kina'oj
ta xq'alaj20 20 Se considera que refiere a "surgió," "se mostró" o "se aclaró" al juntar sus ideas. ta xkik'u'xlaj kib'
xe wi21 21 En el manuscrito está sobreescrito en saq. saq
ta xq'alaj puch winaq
ta xkina'ojij utz'ukik uwinaqirik che' k'a'm
utz'ukukik puch k'aslem winaqirem
chi q'equ'mal chi aq'ab'al
rumal ri uk'u'x kaj Jun Raqan22 22 Se sugiere que debe ser "Jun Raqan" por ser nombre propio. ub'i'.
Kaqulja23 23 En Q'eqchi' se dice Xkaaqul ja'. Posiblemente la terminación de la palabra en K'iche' sea ja' de "agua" y no ja de "casa". Cabe la posibilidad de que en algunas variantes dialectales del idioma K'iche' se diga kaqulja'. En Tz'utujil se dice K'aqoljay. Juraqan nab'e
ukab' k'ut Ch'ipakaqulja
rox chik Raxakaqulja.
Chi e k'u oxib' ri' uk'u'x kaj
ta xe'ul kuk' ri Tepew Q'ukumatz
ta xna'ojixik saq k'aslem
jupacha ta chawaxoq ta saqiro24 24 La forma completa es saqiroq. puch
apachinaq tzuqul q'o'l25 25 En la versión de Mondlock y Carmack (2018: 152) lo registra como q'o'ol. En Tz'utujil se comprende como "él que da y llena de comida."
ta chuxoq
kixno'jin taj.
Are ri ja' chel taj chijamataj26 26 Forma verbal pasiva, se escribe unido.
chiwinaqir wa ulew
ulaq'el27 27 Según Basseta (2005: 337) laq'- refiere a "juntar, pegar", en este caso indica "juntarse la tierra". ta k'u rib'
ch'a ta k'ut
ta chawaxoq ta saqiroq kaj ulew
ma ta k'ut uq'ijilab'al uq'ala'ib'al ri qatz'aq qab'it
ta winaqiroq winaq tz'aq winaq b'it
xecha k'ut
ta xwinaqirik k'u ri ulew kumal
xa kitzij xk'oje' wi uwinaqirik
chiwinaqir ulew
ulew xecha'
Lib'ajchi'28 28 Se propone escribir junto la palabra lib'aj chi', a lib'achi'. Es un adverbio de tiempo que indica "temprano". xwinaqirik
keje ri xa ta tzutz29 29 Tzutz y mayuy son formas antiguas para decir "neblina" (Ximénez 1993: 373, 581). En Basseta (2005: 515) refiere a tzutz, "la nube". Actualmente se dice sutz' mayul.
xa mayuy uwinaqirik chik upupuje'ik30 30 En el manuscrito aparecen escritas estas palabras chi ku pu puje'ik de forma separada, analizando el contexto se cree que la forma que da más sentido es chik upupuje'ik, haciendo par con uwinaqirik. Se sugiere agregar chik después de upupuje'ik para completar el sentido.
ta xtape31 31 Dudoso significado, probablemente se relaciona más con surgir de los cerros. pa ja' ri juyub'
jusuk' nima'q juyub' xuxik
xa kinawal32 32 Indica el arte de utilizar sus capacidades y su pensamiento para crear y formar. xa kipus xb'anataj wi
una'ojixik juyub' taq'aj
jusuk' rachwinaqirik uk'isisil upachajil uwach.
Keje' k'ut xki'kot wi ri Q'ukumatz
utz mixatulik33 33 Ximénez (1993: 41) suelen anteponer a las partículas de pretérito esta particula mi. Que significa "poco a", de que se componen, el adverbio mier en denantes y vacamic agora y entonces significa que la acción del verbo ha poco, que pasó o se hizo. Mixnuban es "ha poco que lo hice", y lo mesmo es se entiende de todos los verbos pasivos, neutros y absolutos. Actualmente se utiliza m-, o mv- con la función de negación. at uk'u'x kaj at Juraqan at puch Ch'ipiKaqulja RaxaKaqulja
xchutzinik qatz'aq qab'it
xecha' k'ut.
Nab'e k'ut xwinaqir ulew juyub' taq'aj
xch'ob'och'ox ub'e ja'
xb'inije'ik k'oleje' 34 34 Actualmente está en desuso en el K'iche', pero en Q'eqchi' significa "ubicarse en orden las cosas", en este caso los arroyos los ríos, por el uso del sufijo -je'. raqan xo'l taq juyub'
xa ch'ob'ol chik
xek'oje' wi ja'
ta xk'utunije'ik nima'q juyub'
keje' k'ut uwinaqirik ulew ri'35 35 No en todos los casos se va a escribir ri', porque según contexto de uso puede referir a demostrativo o de referencia.
ta xwinaqirik kumal ri uk'u'x kaj uk'u'x ulew
ke'ucha'xik
ri k'ute nab'e xkino'jij xk'olo36 36 La raíz k'ol puede hacer referencia al "resguardo de la tierra y el cielo como un todo", en este caso no refiere a la forma redonda de la tierra, sino más bien al resguardo del universo. En Tz'utujil actualmente se usan las formas kol y k'o para referirse a "guardar conservar algo para uso posterior". wi ri kaj
xk'olo nay puch ulew chupan ja'
keje' k'ut una'ojixik ri'
ta xkino'jij
ta xkib'isoj rutzinik ub'ana tajik kumal.
Ta xkino'jij chik uchikopil juyub'
chajal re k'iche'laj
ronojel uwinaqil juyub'
ri kyej 37 37 En muchas variantes se pronuncia como tal, pero en la escritura actual se registra como kej. Asimismo, en el manuscrito también es usual encontrar las formas kyej y kej. tz'ikin,
kumatz sochoj k'anti',38 38 En otras variantes de K'iche' se registra como q'anti' por variación fonológica.
chajal k'a'm39 39 Cuando las personas no piden permiso para cortar los bejucos, las personas son castigadas, regaño o llamada de atención por los “guardianes” de la montaña y se pierden dentro de la misma.
xa pa chilolinik
ma xa on chitz'ininik uxe' che' k'a'm
k'a te utz chik'oje' chajal re
xecha' k'ut
ta xkino'jij xkitzijoj puch
jusuk'u40 40 En esta palabra hay asimilación de sonidos y debe leerse jusuk'u como jusuk' k'u. xwinaqir kej tz'ikin
ta xkisipaj k'ut rochoch kej tz'ikin.
At kej
pa b'e ya' pa siwan katwar wi
waral katk'oje' wi
pa k'im pa saq'ul
pa k'echelaj kipoq'o41 41 La palabra kipoq'o, también se entiende en la forma de kipoq'. Actualmente se dice kipoq'o'isaj wi iwib'. wi iwib'
kajkaj ib'inib'al ichakab'al chuxik
xe'uchaxik
ta xkich'ik k'ut kochoch ch'utitz'ikin nimatz'ikin
ix, ix tz'ikin
chuwi'42 42 La forma completa de esta palabra es chi uwi'. che' chuwi k'a'm kixochochin wi kixjayin wi
chi ri' kixpoq' wi kixk'iritaj wi
chuq'ab'43 43 La forma completa de esta palabra es chi uq'ab'. che' chuq'ab' k'a'm
ta xkib'ano kib'anoj
ronojel xuk'amo uwarab'al uyakalib'al
keje k'ut kochoch wi chikop
Xutzininaqa chik ronojel ri kej tz'ikin
ta xe'uchax chi k'ut ri kej tz'ikin
rumal tz'aqol b'itol alom k'ajolom
kixch'awoq kixsik'inoq
mixyonolikinik44 44 La palabra mixyonolikinik quiere decir "gorgear las aves" (Ximénez 1993: 321) mixsik'inik
kixch'awajetaj chi jujunal
chujutaq45 45 La forma completa de chujutaq y chi jutaq es chi ujutaq. ch'ob'il chi jutaq molajil
chib'ij na k'ut ri qab'i'
kojiq'ajarisaj
kixcha' b'a na k'ut
Juraqan Ch'ipikaqulja Raxakaqulja
alom k'ajolom.46 46 La m final está de forma abreviada en el manuscrito a través de una virgulilla.
Kixch'a'oq47 47 Por el contexto se considera que refiere a kixch'awoq, sin descartar que la forma ch'a'ik también existe y es de uso actual para referir o mencionar a una persona. kojisik'ij kojiq'ijila'
xe'ucha'xik
ma k'u xutzinik
xech'awik
keje ta ri winaq
xa kewachelajik xa kek'aralajik xa kewojonik
ma wi xwachinik uwach kich'ab'al
jalajoj xkoq'ib'ej chi kijujunal.
ma wi mixutzinik
mixech'awik
xecha' chik chi kib'il kib'
ma wi mixutzin ub'ixik qab'i'
rumal oj kajtz'aq oj pu kajb'it
ma wi utz xcha'48 48 Debe ser plural xecha para que haya concordancia de número gramatical. chik chi kib'il kib' ri alom k'ajolom
xe'uchax k'ut
xa kixjalatajik
rumal ma wi mixutzinik
ma wi mixixch'awik
mi k'u xqajal qatzij
iwecha' ik'uxun
iwarab'al iyakalib'al xiwech49 49 En el folio 3 recto, línea 19 de Ximénez.Xiwech puede que tenga relación con xiwechab'ej o xax iwech wi para indicar que ese es "lo suyo" o "de su propiedad". Ximénez (1993: 17) indica que x- indica posesión como por ejemplo xulewal b'ojo'y que es "la tierra de que se hacen ollas". wi
mixe'uxik siwan k'echelaj
rumal ma wi xutzin qaq'ijiloxik
ma wi ix sik'iy qe
k'a k'o
k'o wi lo q'ijilonel nimanel chiqab'an chik
xa chik'am ipatan
xa iti'o'jil50 50 El amanuense varía la escritura entre ti'ojil y tyo'jil. chikach'ik
ta chuxoq.
Are k'ut chipatanij xe'ucha'xik
ta xepixab'axik
ch'utichikop nimachikop k'o chuwach ulew.
Ta xraj k'u
kitij chik kiq'ij
xrajkitijtob'ej chik
xrajpukinuk' chik q'ijilab'al
xma xkita wi kich'ab'al chi kib'il kib'.
Xma xnawachir wi k'ut
xma b'anataj wi puch
keje k'ut xech'akataj wi kitio'jil
xkipatanij
xeti'ik xekamisaxik ri chikop
k'o waral chuwach ulew
keje k'ut utijob'exik chik winaq tz'aq winaq b'it
xa k'u tija chik
mixyopij rawexik usaqirik
qab'ana' tzuqul qe q'o'l qe.
Jupacha ta kojsik'ixoq
ta kojnab'ax puch chuwach ulew
mixqatijo chi rech ri nab'e qatz'aq qab'it.
Ma wi mixutzinik qaq'ijiloxik qaq'ala'ixik puch kumal
keje' k'ut qatija' wi ub'anik ajnim ajxob'51 51 En Bassetta (2005: 533), xob'ik refiere a "tener vergüenza (mostrando respecto)". K'o ta inim ixob', "tened vergüenza o respcto". tzuqul q'o'l xecha'
ta utz'aqik k'ut ub'anik puch ulew
xoq'o'l uti'ojil xkib'ano
ma k'u utz xkilo
xa chiyojomanik
xa tzub'ulik
xa neb'elik
xa lub'anik
xa wulanik
xa pu chi'umarik52 52 Actualmente en Tz'utujil se utiliza para referirse a "algo blando sin desprenderse". Por ejemplo, humedecer pan en café. ma wi chi k'olol ujolom
xa jun b'enaq wi uwach
xa ku'l uwach
ma wi chimuqun chi rij
chich'aw nab'e
maja b'i una'oj
xa jusuk' chi'umar pa ja'
ma wi k'o
xecha' chi k'u ri ajtz'aq ajb'it.
Qawachlab'eq53 53 En Tz'utujil qawachlab'ej significa "hacer de poco en poco una acción o una actividad". Por ejemplo, construir de poco en poco. ta chuxoq
xa lab'e ma wi chib'inik
ma pu chipoq'otajik
ta chuxo
xa una'oj chi ri'
xecha'
ta xkiyoj k'ut
xkiyoq' chik ri kitz'aq kib'it.
Xecha' chi k'ut
jupacha qi54 54 Según Dürr y Sachse (2017: 118) es un adverbio. Ciertamente o cierto. En Varea indica que es para preguntar lo cierto y verdadero de algo. chiqab'ano
chutzin ta wi chinawachir ta wi
q'ijiloy qech sik'iy qech
xecha'
ta xkina'ojij chik
xa qab'ij chi ke Xpiyakok, Xmukane
kitija chik uq'ijixik ub'itaxik
xe'uchan ki55 55 Es posible que sea un error del amanuense, la forma completa es chi kib'il kib'. kib' Ajtz'aq Ajb'it
ta xkib'ij k'ut chi re56 56 Debería ser chi ke por referirse a dos personas. Xpiyakok Xmukane
k'a te k'ut ub'ixik ri' chi kech ri e nik'wachinel
rati't q'ij rati't saq ke'uchaxik
are kib'i' ri Xpiyakok Xmukane.
Xecha' k'u ri Juraqan ruk' Tepew Q'ukumatz
ta xkib'ij chi rech ajq'ij ajb'it
e nik'wachinel
xuk'ulu57 57 En el manuscrito no se registra xa, pero se sugiere escribirla para que haga par con xa churiqov. xa pu churiqo
che ta chik
chiqawinaqb'itoj chiqawinaqtz'aqoj ta chik tzuqul q'o'l
kojsik'ixtaj kojnab'axtaj puch
katok ta k'ut pa tzij iyom mamom
cha'58 58 La palabra cha' del verbo decir. taj
ta chawaxoq ta saqiroq
qasik'ixik qatoq'exik qanab'axik
rumal winaq tz'aq winaq b'it
winaq poy winaq anom59 59 En Q'eqchi' anum indica que es "un mal espíritu", "un fantasma", "un espantajo". cha'
ta chuxoq
chik'utun ib'i' Junajpu Wuch', Junajpu Utiw
ajq'ol ajtoltekat60 60 Según Thouvenot (2014: 436) toltecatl significa "oficial de esta manera", "maestro de arte servil", "maestro de alguna arte", "edificador de edificios".
rati't q'ij rati't saq kixuchaxik
rumal61 61 Debería ser kumal por concordancia de número gramatical. qatz'aq qab'it
xa chib'anatajik xa pu chel apanoq
chiq'ajaj62 62 Este par de palabras chiq'ajaj y chik'ak'otaj refiere al diálogo propio de las semillas o sea los tz'ite' de los árboles y la energía o comunicación que se da con las manos para poder interpretar. En otro sentido indica escuchar lo que dicen o quieren hacer con esas semillas. chik'ak'otaj puch uchi' uwach che'
xe'uchaxik e ajq'ij
k'a te puch uqajik uq'ijiloxik ri xmalik chi ixim chi tz'ite'
q'ij b'it xecha' k'u ri jun ati't jun mama' chi kech
are ri mama' are ajtz'ite' Xpiyakok ub'i'.
Are k'u ri ati't ajq'ij ajb'it chi raqan Xmukane ub'i'
xecha' k'ut ta xkitikib'a' q'ij
xa chuk'ulu xa pu churiqo
chab'ij
kata' qaxikin
kach'awik katzijon taj
xa chuk'ulu ri che' chajawaxik
chik'otox puch kumal ajtz'aq ajb'it.
We are tzuqul q'o'l
ta chawaxoq ta saqiroq
at q'ij at b'it
katchokonik kattaqen taj
xcha' chi re ixim tz'ite' q'ij b'it.
Katk'ix la uloq at uk'u'x kaj
maqajisaj uchi' uwach Tepew Q'ukumatz
xecha'
ta xkib'ij k'ut usuk'ulikil
utz are chuxik ri ipoy ajam che'
chich'awik chitzijon b'a la' chuwach ulew
ta chuxoq
xecha' k'ut
ta xkib'ij
jusuk' xb'anik poy ajam che'
xewinaqwachinik xewinaqtzijonik puch
are winaqil uwach ulew xe'uxik xepoq'ik
xeme'alanik xek'ajolanik ri poy ajam che'
ma k'u ja b'i kik'u'x
ma pu ja b'i kina'oj
ma wi na'tal kajtz'aq kajb'it
xa loq' xeb'inik xechakanik
ma wi xkina'taj chik ri uk'u'x kaj
keje k'ut xepaj chi wi
xa utijtob'exik
xa pu uwab'ab'exik chi winaq
kech'aw nab'ek63 63 Esta es una partícula que puede significar "pero" (Ximenez 1993: 67). xa chaqi'j kiwach
ma na sonol kaqan kiq'ab'
maja b'i kikik'el kikomajil
maja b'i kitiqowal kikab'chijal
chaqi'j kotz64 64 Según Ximénez (1985: 229) kotz signica "mejilla" y "también." Brasseur (1961: 197) da el mismo significa. En Q'eqchi' se tiene la forma koh (kohej, sin posesión) para decir "mejilla". k'oj kiwach.
Kapich'ipoj kaqan kiq'ab'
kayeyoj kitio'jil
keje k'ut ma wi xena'w chi wi'
alay kech k'u'xla'y kech
e nab'e tzatz chi winaq xe'uxik waral chuwach ulew.
K'a te k'ut kik'isik chik
kimayxik kiq'utuxik puch
xekamisax chik poy ajam che'
ta xna'ojix kib'utik rumal uk'u'x kaj
nimab'utik65 65 En Q'eqchi' se dice b'ut'ik a "llenarse" o "rebalsarse". En Tz'utujil b'ut es "inflar", o como por ejemplo una ampolla que explota. xb'anik
xpe pa kiwi' ri e poy e ajam che'
tz'ite' uti'ojil ri achij
ta xajaxik rumal tz'aqol b'itol
ixoq sib'aq k'ut uti'ojil ixoq.
Xrajokik rumal tz'aqol b'itol.
Ma wi xena'wik
ma pu xech'awik chuwach kajtz'aq kajb'it
b'anol ke winaqirisay kech
keje k'ut kikamisaxik
xeb'utik
xpe nimaq'ol chi la' chi kaj.
Xek'otk'owach ub'i
xk'otin uloq ub'aq' kiwach
xepe Kamalotz
xqupin ula kijolom
xpe Kotz B'alam
xti'o66 66 Actualmente la forma del verbo es xti'ow. kiti'ojil
xpe Tukum B'alam
xtukuwik xkichowik kib'aqil kib'ochil
xqajixik xmuchulixik kib'aqil
k'ajisab'al kiwach
rumal ma wi kina'wik
chuwach kichuch chuwach puch kikajaw
ri uk'u'x kaj Juraqan ub'i'
kumal xq'equ'marik uwach ulew
xtikarik q'eqal jab' q'ijil jab' aq'ab'al jab'
xok ula ch'utichikop nimachikop
xk'ut kiwach rumal che' ab'aj.
Xch'awik ronojel kiq'eb'al kixot, kilaq, kib'o'j, kitz'i', kika',
jarujpa la ronojel xk'utu67 67 La forma actual de este verbo es xk'utuw. kiwach.
K'ax xib'an chi qe
xojiti'o
ix chi k'ut xkixqati' chik
xcha' ri kitz'i', kak' chi kech.
Are k'u ri ka' xojk'ok'onik iwumal jutaq'ij68 68 La forma completa es jun taq q'ij. En el caso de taq q'ij, el sonido q y q' se encuentran en el mismo punto de articulación y se da asimilación de sonidos por lo que se registra como taq'ij. En el caso de jun que refiere al numeral "uno", se contrae a ju. jutaq'ij
xq'eq saqirik amaq'el joli joli
juk'i juk'i qawach iwumal
are ta nab'e qapatan chiwach
ix ta na winaq
wakamik k'ut xchitij qachuq'ab'
xchiqake'j xchiqajok' puch iti'ojil
xcha' ri kika' chi ke.
Are k'u ri kitz'i' xcha' chik
ta xch'awik
naqi pa rumal ma wi chiya' qawa
xa kojmuqunik
xa pu kojikuxij69 69 En Coto (1983: CVI) indica que cuxih se refiere a "espantar a los pájaros". Y cux cux significa echar fuera. En K'iche' wuxik, en algunas variantes, significa "espantar a los perros", "alejar o sacar a los perros de la casa". Específicamente cuando entra a la cocina. uloq
kojitzaq pu uloq
yakal ub'i qache'el iwumal
ta kixwa'ik
xere70 70 Esta palabra proviene de las partículas xa are. kojiwucha'j71 71 Al parecer esta expresión refiere a “remediar algo”. wi
ma wi kojch'awik
mata k'u mixojkamik chiwe72 72 La forma completa es chi iwech. En esta palabra se encuentran dos fenómenos, uno es que la i de la preposición chi y la i del sustantivo relacional se asimilan y se contrae la palabra quedando como chiwech, se pierde la letra ch del sustativo relacional chiwech.
jupacha ma wi mixixna'wik
xixna'w ta k'ut
chiwij73 73 La forma completa es chi iwij por encontrarse dos vocales iguales se da asimilación y queda como chiwij. ta k'ut xojsach wi
wakamik k'ut xchitij qab'aq k'o pa qachi'
xkixqati'o
xecha' ri tz'i' chi ke
ta xk'ut kiwach.
Are chi k'u ri kixot kib'o'j
xch'aw chik chi ke
k'ax wa xib'an chi qe
xaq qachi' xaq qawach
amaq'el oj tzakal chuwi' q'aq'
kojik'ato
ma wi k'ax xqana'o
xchitij k'ut
xkixqaporoj
xcha ri kib'o'j
ronojel xk'utu74 74 La forma actual es xk'utuw. kiwach.
Are ri ab'aj ri kixk'ub'
chitaninik
chipe pa q'aq'
tak'al chi kijolom
k'ax xb'an chi ke.
Anilab'ik75 75 Anilab'ik refiera a "correr diligentemente" (Basseta 2005: 338). En Tz'utujil se entiende como "la acción del dolor que causa la quemadura". kemalmalijab'76 76 En Basseta (2005: 444), malmatik refiere a "correr tras la cosa después que se ha tirado". chik
kerajaq'anik chuwi' ja
xa chiwulij ja
ketzaq uloq
kerajaq'an chuwi che'
kech'akix uloq ruma77 77 La forma completa y actual es rumal. che'
keraj ok pa jul
xa chiyuch78 78 -Yuch en Tz'utujil indica "reducción de espacio". En K'iche' actualmente significa "plegarse" o "arrugarse". jul chi kiwach
keje k'ut uka'yojik79 79 La forma completa de esta palabra es ukab' yojik. winaq tz'aq winaq b'it
e tzixel e tzalatzoxel chi winaq
xmayxik
xk'utuxik kichi' kiwach konojel
xcha' k'ut
are retal ri k'oy k'o pa k'echelaj wakamik
are xk'oje' wi retal
rumal xa che' kiti'ojil xkojik
are k'u ri k'oy keje ri winaq chiwachinik
retal jule' winaq tz'aq winaq b'it
xa poy xa pu ajam che'.
Are k'ut xa jub'iq' saqnatanoj uwach ulew
maja b'i q'ij
jun k'ut kunimarisaj rib'
Wuqub' Kaqix80 80 En el folio 5v, línea 19 del manuscrito de Ximénez dice vucub caquix y se transcribe como wuqub' kaqix. En el Diccionario de Varea (edición digital: página 25, lado derecho), Cakix, es "guacamaya". Actualmente, existe una especie de hongo, llamado Kaqix, por los colores que asemejan a la guacamaya. En Tz'utujil existe un pez llamada kaqix por los colores que se asemejan a la guacamaya. Erróneamente se ha querido confundir este nombre con qak'ix, "nuestra vergüenza", pero no corresponde. ub'i'
k'o nab'e kaj ulew
xa kamoymot uwach q'ij ik'
kacha' k'u ri'
xa wi xere usaqetal winaq
ri xb'utik
keje ri nawal81 81 Seres con capacidades superiores al igual que los que tienen visión cercana y distante llamados nik'wachinel. winaq uk'oje'ik.
In nim kik'oje'82 82 En el folio 5v, línea 25 del manuscrito de Ximénez aparece como kik'oje', la forma completa debe ser kink'oje'. chik chuwi' winaq tz'aq winaq b'it
in uq'ij in pu usaq
in nay pu rik'il
ta chuxoq
nim nusaqil
in b'inib'al in pu chakab'al
rumal winaq
rumal puwaq ub'aq' nuwach
xa katiltotik chi yamanik raxak'uwal
nay pu we raxkawakoj chi ab'aj
keje ri uwa kaj
are k'u ri nutza'm, saqjulujuj chi naj
keje ri ik'
puwaq k'ut nuq'alib'al
kasaqpake' uwach ulew
ta kinel uloq chuwach nuq'alib'al
keje k'ut in q'ij wi in pu ik'
rumal saqil al saqil k'ajol
ta chuxoq
rumal chi naj kopon wi nuwach
cha'83 83 Su forma completa debe ser xcha'. ri Wuqub' Kaqix
ma k'u qitzij
are ta q'ij ri Wuqub' Kaqix
xere kunimarisaj rib' ri uxik' upuwaq
xere k'ut toq'ol wi uwach ri chikub'e' wi
mana ronojel ta uxe' kaj kopon wi uwach.
Maja k'ut qi84 84 Al parecer es una duplicación de indicador de tiempo/aspecto presente incompletivo. kiloq uwach q'ij ik' ch'umil
maja'oq kasariroq
keje k'ut kukob'isaj wi rib' ri Wuqub' Kaqix
chi q'ijil chi ik'il
xa maja' chik'utunoq chiq'alajob'oq usaqil q'ij Ik'
xa xurayij nimal ik'owen85 85 Actualmente se dice ik'owem. are ta xb'anik b'utik kumal poy ajam che'.
Keje k'ut xchiqab'ij chik
ta xkamik Wuqub' Kaqix
ta xch'akatajik
ta xb'anatajik winaq rumal ajtz'aq ajb'it
wa'e uxe' uch'akatajik
uyiqoxik chi puch uq'ij Wuqub' Kaqix
kumal e ka'ib' k'ajolab' Jun Ajpu ub'i' jun
Xb'alanq'e86 86 En el Popol Wuj es normal que se registren nombres o palabras de otros idiomas mayas o del Náhuatl, tal el caso de la palabra Xb'alanq'e que se registra en el manuscrito y que en Q'eqchi' es Xb'alamq'e o Xb'alanq'e refiriéndose al sol. ub'i' ukab'
xa wi e kab'awil87 87 Kab'awil: en Varea (s.f.: 282), menciona algo parecido como k'ab'uwil (o k'ab'wil), que refiere a estatua o "ídolo de abuelo", que era venerado. Se podría entender como símbolo o representación. Y como verbo, k'ab'owilaj “adorar”. Es un concepto preinvasión española y no podría entenderse como dios, desde un punto de vista colonial y se sugiere escribirla con minúscula. rumal itzel xkilo ri nimarisay rib'
xraj ub'an88 88 En este verbo hace falta el marcador de tiempo aspecto completivo xub'an. chuwach uk'u'x kaj
xcha' k'u ri k'ajolab'
ma wi utz ta chuxoq
ma wi chik'ase' winaq waral chuwach ulew
keje k'ut chiqatij uwub'axik chuwi' recha'
chiqawub'aj wi chi ri'
chiqakoj wi uyab'
ta k'isoq uq'inomal uxit upuwaq
uk'uwal uyamanik
ri kukakab'ej89 89 En Basseta (2005: 352) kakab'ej se refiere a "embellacar" o "enruinar" ("arruinar").
keje k'ut chub'ano ronojel winaq.
Ma wi are chiwinaqir wi q'aq'al
ri xa puwaq
ta chuxoq
xecha' ri k'ajolab'
jujun chi ub' kitelen kikab'ichal
are k'u ri Wuqub' Kaqix
e ka'ib' uk'ajol
are nab'e al ri Sipakna
ukab' al chi k'ut ri Kab'raqan
are k'u ri Sipakna are chirecha'j ri nimaq juyub'.
Ri chi Q'aq', Jun Ajpu, Pekul Ya', Xkanul, Makamob', Julisnab'
chucha'xik ub'i' juyub'
xk'olik
ta chisaqirik
xa jun aq'ab' chiwinaqirik rumal ri Sipakna
are ri chi k'u ri Kab'raqan
chisilab' juyub'
rumal chineb'owik90 90 Refiere a "movimiento" o "hacer temblar". ch'utijuyub' nimajuyub'
rumal xa wi keje nimarisab'al kib'
xkib'ano uk'ajol Wuqub' Kaqix
ix91 91 Por concordancia con la 1a persona gramatical de la cláusula que sigue, este debe ser in. wa'
in q'ij
xcha' Wuqub' Kaqix
in wa' in b'anol ulew
xcha' ri Sipakna
in chi k'ut kiyow92 92 Kiyow viene de kiyowik "mecer". En su forma imperativa y frencuentativa es chakiyika' "mécelo". kaj
chinwulij ronojel ulew
xcha' ri Kab'raqan93 93 En el folio 6 verso, línea 12 del manuscrito de Ximénez aparece cabraca y sobre la a, lleva una vírgula de abreviatura de n, entonces debe escribirse kab'raqan.
xa wi uk'ajol Wuqub' Kaqix
xa wi chi ri' xkik'am wi kinimal
chi rij kiqajaw
are k'ut itzel xkil ri k'ajolab'
maja' chib'antajoq qanab'e chuch qanab'e qajaw
keje k'ut xno'jix wi kikamik kisachik
kumal k'ajolab'.
Wa'e k'ute uwub'axik Wuqub' Kaqix
kumal ka'ib' k'ajolab'
xchiqab'ij kich'akatajik chi kijujunal ri nimarisay rib'
are ri Wuqub' Kaqix jun nimache'
ri tapa'l
are k'u recha' ri Wuqub' Kaqix
are chulo'94 94 Al parecer, es una forma del verbo Q'eqchi' low, de "comer cosas suaves" (como banano, masa, etc.). Según Basseta (2005: 439) lo significa "comer fruta o cosa dulce". ri uwach tapa'l
chaq'an chuwi' che' jutaq'ij
xiloma95 95 Posiblemente provenga del verbo xiloj de "escoger, seleccionar". También está la forma xiloj de "escogido" o "seleccionado". k'ut rechab'al
kumal ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
kik'ak'alen96 96 Actualmente es kik'ak'ale'm. chi k'ut chuxe' che'
ri Wuqub' Kaqix
e matzamoj ulo ri ka'ib' k'ajolab' pa xaq che'
ta xopon k'ut97 97 Despues de k'ut aparece ka'ib' k'ajolab' pero está tachado. Wuqub' Kaqix
tak'al chuwi' recha' ri tapa'l
k'a te k'ut ta xub'axik kumal ri Jun Jun Ajpu98 98 Debe ser Jun Ajpu.
taqal ub'aq' wub'99 99 En el manuscrito esta palabra varía entre ub' y wub'. En Basseta (2005: 472) se indica que varía entre pub' y ub'. Actualmente es más conocido como pub'. chukakate'
churaquj uchi'
ta xpe chuwi che'
taqal chuwach ulew
chimalmat100 100 Refiere a "correr diligentemente". Cuando a un persona le da baído, camina mareado o descontrolado. k'ut ri Jun Jun Ajpu101 101 Debe ser Jun Ajpu. anim xb'ek
qitzij wi xb'e'uchapa'
k'a te k'ut ta xqupix ula uq'ab' ri Jun Jun Ajpu102 102 Debe ser Jun Ajpu. rumal ri Wuqub' Kaqix
jusuk' xtzaq uloq
xmejo uloq tza'm uteleb'
ta xutzoqopij chi k'ut Jun Jun Ajpu103 103 Debe ser Jun Ajpu. ri Wuqub' Kaqix
xa wi utz xkib'ano
ma nab'e kich'akatajik taj
rumal Wuqub' Kaqix.
Uk'a'am chi k'ut uq'ab' ri Jun Jun Ajpu104 104 Debe ser Jun Ajpu. rumal ri Wuqub' Kaqix
ta xb'e chi rochoch
xa chi k'u ulot'em ukakate' xoponik.
Naqi pa mixk'amow chi la'
xcha' k'u ri Chimalmat
Naqi pa ri' ri e ka'ib' k'axtok'105 105 En Ximénez (1985: 169) aparece k'axtok'-el, "engañador". En Coto (1983: 140), qaxtok, "demonio", "diablo", "enemigo". Quizá se puede dejar como “mentiroso, engañador, enemigo”. El concepto de "diablo/demonio" es una introducción colonial y no prehispánico. Lo otro, es que en el Memorial de Sololá (Otzoy 199: 125) aparece k'axtok', como alguien que se disfraza para espantar a los españoles de Iximche', durante la invasión de Pedro de Alvarado.
mixikiwub'aj mixsilib'ataj nukakate'
rumal xa kachuywaj e we
kaq'oxow chik
mi nab'e mixnuk'am uloq
chuwi' q'aq' k'ut chixeke' wi
chitzayab'a' chuwi q'aq'
ta kulkik'ama' chik
qitzij chi e k'axtok'
xcha' ri Wuqub' Kaqix
ta xuxekeb'a' uq'ab' ri Jun Ajpu.
Kina'ojinik chik ri Jujun Ajpu106 106 Debe ser Jun Ajpu. , Xb'alanq'e
ta xkib'ij k'ut chi rech jun mama'
qitzij saq chik rismal wi chi mama'
jun k'u ati't
qitzij kemel ati't chik
xa keluq'ukila chik chi rijitaq winaq.
Saqinim Aq ub'i' mama'
Saqinimatzis k'ut ub'i' ati't
xecha' k'u ri k'ajolab' chi ke ri ati't mama'
kixqachb'ilaj taj
chib'etak'ama' qaq'ab' ruk' Wuqub' Kaqix
xa kojtere' chiwij
qi ri' qamam ri qachb'ilan
keje k'ut keterekotila' wi
chi qij ta la keqasipaj wi
rumal xa elesan uchikopil eyaj
kaqab'ano
kixcha'
keje k'u ri oj ak'alab'
chirilo ri Wuqub' Kaqix
xa wi oj kojya'wik107 107 También puede ser kojya'owik. ina'oj
xecha' ri e ka'ib' k'ajolab'
utz b'a la' xecha' k'ut.
K'a te k'ut ta xeb'ek
tzamal k'u b'i ri Wuqub' Kaqix chuwach uq'alib'al
ta xe'ik'owik ri ati't mama'
ke'etzeyaj108 108 Según Basseta (2005: X), etzeyaj significa "jugar", "divertirse". k'u ri e ka'ib' k'ajolab' chi kij
ta xe'ik'ow chuxe' rochoch ajaw
kuraquj k'u uchi' ri Wuqub' Kaqix rumal re
ta xril k'ut Wuqub' Kaqix
ri mama' ati't kachb'ilan kib'
a pa kixpe wi qamam
xcha' k'u ri ajaw
xa oj tzuqub'ey qib'
lal ajaw xecha' k'ut.
Naqi pa itzuqub'al
ma iwalk'wal ri iwachb'ilan
maja b'i lal ajaw
e qamam ri'
xere nare109 109 Esta partícula proviene de ma are o na are, dependiendo del contexto puede ser negativa, afirmativa o interrogativa. kaqatoq'ob'aj kiwach
ri ya'xel jupir110 110 Jupir se escribe junto, sin embargo, cuando aparecen completas las dos raíces se escriben por separado jun pir. ch'aqa'p111 111 Ch'aqa'p significa "un pedazo", "una porción". Ch'aqap comúnmente se utiliza para indicar "el otro lado, el otro continente".
kaqaya' chi kech lal ajaw
xecha' k'ut ri ati't mama'
kutzin k'u ri ajaw rumal uq'oxom re
xa kunimaqwachij chik kach'awik
in ta b'a' kanij112 112 En Basseta (2005: 361) indica que canij es "encomendar", "guardar" y "amar". chi wech
chitoq'ob'aj ta nuwach
naqi pa qi chib'ano
naqi on112 112 Después de esta palabra, hay una chi, que el escriba tachó en Ximenez (Folio 7 verso, línea 24). qi chikunaj
xcha' k'ut ajaw
xa uchikopil eyaj chiqelesaj
xa k'u ub'aq' uwach chiqakunaj
xa b'aq chiqawiqo lal ajaw
xecha' k'ut
utz b'a la'
chikunaj ta b'a we
qitzij kaq'oxowik jutaq'ij
ma wi chokiitajik
maja b'i nuwaram rumal
ruk' ub'aq' nuwach
xa xiki'ub'aj114 114 En algunas variantes del idioma K'iche' actual hay mucha tendencia a utilizar una vocal epentética i- entre el marcador de T/A completivo x- y el marcador de tercera persona plural ki. e ka'ib' k'axtok'
ta xtikarik
ma wi kinechajik rumal
keje ta k'ut chitoq'ob'aj wi nuwach
xa kachuyub'115 115 Posible significado de esta palabra es: "tomar o recibir algo con las manos juntas y abiertas" conforme a Coto (1983: 471). we
je chik ri we
utz b'a la' lal ajaw
chikop b'a kak'uxuwik
xa chok uk'exel
chel ri e la
ma b'a utz lo chel ri we
rumal xere in ajaw wi
nukawb'al ri we
ruk' ub'aq' nuwach
xchiqakoj chik na k'ut uk'exel
jok'om b'aq xchok chik
are k'ut jok'om b'aq
ri116 116 A la par del artículo ri, aparece un tachón que parece una X. xa saqi'ixim
utz b'a la' chiwelesaj
chito' uloq
xcha' k'ut
ta xel k'u ri re Wuqub' Kaqix.
Xa saqi'ixim uk'exel re xokik
xa chi k'u saqjulujuj chi ula ixim puchi'
jusu k'u xqaj uwach
ma wi ajaw chik xwachinik
xk'iselik ri re k'uwal
raxkawakoj puchi'
ta xkunax chi k'ut ub'aq' uwach Wuqub' Kaqix
ta xch'olik ub'aq' uwach
xk'iselik ri puwaq
ma na k'ax taj xuna'o
xa wi xere kamuqunik
ta xk'isk'u'elik ri unimarisab'al rib'
xa wi kina'oj ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ta xkam k'ut ri Wuqub' Kaqix
ta xuk'am k'ut uq'ab' ri Jun Ajpu
xkam nay puch Chimalmat
keje k'ut usachik uq'inomal Wuqub' Kaqix ri'
xa ajkun xk'amowik ri k'uwal yamanik
xupunab'ej117 117 Basseta, como lo menciona Acuña (2000: 474), indica que punah refiere a "engrandecerse", "alabar" y "nadar". Y en su nota de pie de página (n70), cita a Brasseur con el significado de la palabra punubal, como "gloria" y "honor". waral chuwach ulew.118 118 A partir de aquí hay 10 líneas y media tachadas, a partir de la línea 20 del manuscrito del padre Ximénez.
Nawal119 119 Abuelos y abuelas dotados de capacidades superiores. ati't nawal mama' xb'anowik
ta xkik'am k'ut kiq'ab'
xtikitax ukoq
utz chik xuxik
xa rumal ukamik Wuqub' Kaqix
xkaj
keje xkib'ano
itzel xkilo nimarisab'al rib'
k'a te k'ut xeb'e chik
xa utzij ri uk'u'x kaj
ta xkib'ano.
Wa'e chi k'ute ub'anoj chik Sipakna120 120 Este nombre posiblemente provenga del náhuatl.
unab'e k'ajol Wuqub' Kaqix
in b'anol juyub' kacha' ri Sipakna
are k'u ri Sipakna
katinik chuchi' ja'
ta xe'ik'owik omuch' k'ajolab'
e juruy che' raqan kikab'al
omuch' chub'inik
ta xkiq'at k'ut jun nimache'
uwapalil121 121 Coto (1983: 528) afirma que es "la solera de la casa". Uwapalil según Varea (s/f.: 218), es "solera", la tabla gruesa que está sobre la puerta o ventana. kikab'al122 122 Kab'al en Q'eqchi' refiere a "casa," "hogar" o "familia".
k'a te k'ut xb'e ri Sipakna
xopon k'u chi la' kuk' ri omuch' k'ajolab'
naqi pa kib'ano ix k'ajolab'
xa che' ma wi kaqayako
chiteleb'a'
xchintelej
a pa kopon wi
naqi pa uchak chi ik'u'x
xa uwapalil qakab'al
utz b'a la' cha' k'ut
ta xujuruj k'ut
xuteleb'a' k'u aq'anoq chuchi' kikab'al omuch' k'ajolab'
xa ta wi katk'oje' quk'
k'o pa' achuch aqajaw
maja b'i xcha' k'ut
kaqachakimaj123 123 Basseta (2005: 389) indica que chakimaj es "hacer una cosa muchos o muchedumbre". ta na b'a la' chwe'q
chuwab'axik chik jun qache' raqan qakab'al
utz xcha' chi k'ut
k'a te xk'am kina'oj ri omuch' k'ajolab'
are ri ala jupacha chiqab'an chi re
chiqakamisaj taj
rumal ma wi utz ri kub'ano
xa utukel mixuyak ri che'
qak'oto jun nimajul
chi ri' ta k'ut chiqatzaq wi qajoq
pa jul
jak'ama' k'aja'ulew pa jul
kojcha' ta chi re
chi are ta k'ut pachal qajoq124 124 Antes de q de qajoq aparece una letra p en el manuscrito de Ximénez.
pa jul taqatarij125 125 El imperativo t- es Kaqchikel, en K'iche' se emplea ch- o k-. qajoq ri nimache'
chi ri' ta k'ut chikam wi pa jul
xecha' k'ut omuch' k'ajolab'
ta xkik'ot k'ut jun nimajul
najt xqajik
ta xkitaq k'ut ri Sipakna
ojkanij126 126 Kanij, kanijaj: significa "guardar", "encomendar" y "amar" (Basseta 2005: 361). chawech
chib'eta'ak'oto chik ulew
ma wi kaqariqo xucha'xik
utz b'a la' xcha' k'ut
k'a te' k'ut xqaj pa jul
kasik'in uloq
ta k'ototajoq ri ulew
naj ta chi uqajik awumal
xucha'xik
we xcha' k'ut
ta xutikib'a' uk'otik jul
xa k'u ujul xuk'oto
ukolb'al rib'
xreta'maj ri ukamisaxik
ta xuk'ot k'ut jun wi chi jul
chutzalanem ukajul xuk'oto
xkolotaj wi
kajanikan127 127 En Sam Colop (1999: 47) y Mondloch y Carmack (2018: 60) la transcriben como kajanik'an y k'a janik'an, respectivamente. Otra posibilidad es que refiera a kanajikan de "quedarse". Quizás haya habido metátesis de la palabra. pa la xuchax k'u qajoq
kumal omuch' k'ajolab'
kinanuk'oto128 128 Es posible que haya confusión en cuanto al uso de la primera persona singular, in- o nu-. Hay contracción de la palabra kinanuk'oto: k-in-na-un-k'oto. Acá también se ejemplifica una forma de infijación de la partícula na (futuro inmediato), entre el tiempo/aspecto y marcador de persona gramatical. we
xkixnujiq'ij aqanoq
ta chutzinoq uk'ototajik.
Xcha' uloq Sipakna chi ri' pa jul
ma k'u are kuk'ot uxe' jul
ri umoqikil129 129 Se refiere a "sepultura" conforme a COTO (2005: 518) y Ximénez (1985: 389). Actualmente la raíz es muq-.
xa ujul kuk'oto
kolb'al rib'.
K'a te' k'ut ta xsik'in uloq ri Sipakna
kolon chuqa130 130 En Tz'utujil chuqa refiere "resguardarse" o "cuidarse de pasar bajo o sobre algo como un peñasco". chi ri' pa jul
ta xsik'in uloq
kixpetoq
chulik'ama' ulew rachaq jul.
Mixk'ototajik
qitzij naj mixqaj wumal.
Ma pa kita' nusik'ib'al lo
are' k'u ri isik'ib'al
xa ub'i kaxojanik131 131 Xojaj significa "eco".
keje ri jun eleb'al
ka'ib' eleb'al
ix k'o wi
kanuta'o
xcha' ula ri Sipakna pa ujul
chi ri' k'ut matzal chi wi uloq
kasik'iyaj chi ula pa jul.
Are k'ut kajurux uloq ri kinimache'
rumal k'ajolab'
k'a te puch xkitarij qajoq ri che' pa jul
ma k'o mach'awik
chiqata' na
ta churaquj uchi'
ta kamoq
xecha' chi kib'il kib'.
Xa kejaslajik
xa pu chimatzalaj kiwach chi kijujunal
ta xkitarij qajoq ri che'
are k'u ri xcha' k'ut
ta xuraquj uchi'
xa jupaj chik xsik'inik
ta xqaj apanoq ri che'
oka132 132 Según Ximénez (1985: 429) significa "hacer burla, como del que ha caído". mixutzinik
qi utz mixqab'ano chi re
mixkamik
ata133 133 Partícula interrogativa. la b'e chitaqen
chub'ano
chuchakuj
ta chuxoq
unab'e la xukoj ula rib' quk'
chi qaxo'l puch
la oj omuch' k'ajolab'.
Xecha' k'ut
kekikot chik
k'o ri ub'anik kaki'oxij
kelekowik oxij puch
chiquk'a'j la qab'eb'al qakab'al
la oj omuch' chi k'ajolab'
xecha'
chwe'q k'ut chiqilo
kab'ij puch chiqilo
ma pa chipe sanik pu134 134 Es probable que refiera a la preposición pa. ulew
ta chuwinoq ta q'eyoq
k'a te k'ut kul chi qak'u'x
ta quk'a'j ri qaki135 135 Jumaj indica "cada parte" o "cada una". Palabra caída en desuso. Conforme a Coto (1985: 159) jumaj significa "todas partes". xecha' k'ut
kuta' k'u uloq ri Sipakna chi ri' pa jul
ta xkib'ij k'ajolab' ri'
k'a chukab'ij puch
ta xtub'ukij sanik
keb'inowik keb'uchuwik
ta xek'ulun xe' che'
jumaj136 136 Probablemente refiera más a ki de "maguey" y no de ki' que significa "dulce". kikayelo'n is
kikayelo'n puch rixk'aq Sipakna
ta xkil k'u ri k'ajolab'
mi pa xutzin ri k'axtok'
chiwila' na sanik
mixek'ulun uloq
mixetub'ukij uloq
jumaj is kika'yen
k'o rixk'aq richilana137 137 En el manuscrito de Ximénez aparece como richilana y se debe leer como richilan na.
mixqab'ano k'a
xecha' chi kib'il kib'
are k'u ri Sipakna
xa wi k'aslik
xuq'at uloq rismal uwi'
xa pu kuk'ux uloq rixk'aq chi re
kuya' ula chi kech ri sanik
keje k'u ri xkamik
xkina'o omuch' k'ajolab'
k'a te k'ut xtikar kiki chi roxij
ta xeq'ab'ar puch konojel k'ajolab'
e k'u q'ab'arinaq chik konojel omuch' k'ajolab'
maja b'i kakina' chik
k'a te puch xulix138 138 Hoy día en algunas variantes del K'iche' se dice wulix para "derrumbar". ri kab'al pa kiwi'
rumal ri Sipakna
xek'isch'ayatajik konojel
maja' b'i chik jun ka'ib' xkolotaj chi kech
xekamisaxik rumal Sipakna
uk'ajol ri Wuqub' Kaqix.
Keje k'ut kikamik omuch' k'ajolab' ri'
xcha' chi k'ut
are ri xe'ok chi ch'umilal
ri motz ub'i' kumal
we k'ut xa saqb'al tzij lo.
Are chi k'ut chiqab'ij
uch'akatajik chik Sipakna
rumal ri e ka'ib' k'ajolab' Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Are chik uch'akatajik ukamik Sipakna
ta xch'ak chik kumal
ri e ka'ib' k'ajolab' Junajpu, Xb'alanq'e
are chik uyoq' kik'u'x k'ajolab'
ri omuch' chi k'ajolab' xekamik
rumal Sipakna
xa kar xa tap chutzukuj chi taq a'139 139 -a' varía con ja' en otras partes del texto con el mismo significado de "agua".
xere chirecha'j140 140 -echa' en este caso refiere a "alimentación". jutaq'ij
pa q'ij chiwa'katik
ta chutzukuj recha'
chaq'ab' k'ut chireqaj juyub'
k'a te k'ut ujalwachixik jun nimatap
kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Are k'ut xkikoj ri uwach ek'
ri maq141 141 Es más probable que se refiera a nima'q. ek' k'o pa taq k'echelaj
are uxul tap xuxik
pajaq142 142 Pajaq según Ximénez (1993: 441) es una hierba; que en kaqchikel llaman xkoyak'ix, actualmente en Tz'utujil es xkoyak'iix. chi k'ut ukok q'ab'
xkikojo
sel ab'aj k'u ri uwarachaq tap
ri jowojik
k'a te k'ut ta xkikoj ukoq
chuxe' pek143 143 Pek en Q'eqchi' significa "piedra". En Tz'utujil "roca", "piedra grande". Lugar sagrado donde se hacen ceremonias para curaciones o falta que ha cometido una familia o persona y ahí se pide la solución a la falta cometida. Ochoch pek significa "cueva". En idioma K'iche' se mantiene en algunas variantes. chuxe' nimajuyub'
Me'awan ub'i'144 144 Mondloch y Carmack (2018: 66) en la transcripción, cambian de orden de la frase -Me'avan ub'i', a ub'i', a ub'i' Meyawan (hasta la forma del nombre del cerro), que considero un error, ya que lo normal en las expresiones mayas, es lo normal (correcto) y no la forma con influencia del castellano. juyub' xch'akataj wi
k'a te k'ut ta xepe ri k'ajolab'
xkik'u' ri Sipakna chi ya'
a pa katb'e wi
xchax145 145 Posiblemente sea xuchax. k'u ri Sipakna
maja b'i kinb'e wi
xa wecha' kanutzukuj
ix k'ajolab'
xcha' k'u ri Sipakna.
Naqi pa awecha'
xma k'o chi wi kanuriqo
kab'ijir chinkanaj rechaxik
ma wi kanuch'ij chik wa'ij
xcha' Sipakna chi kech Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Jun are la tap
k'o ula xe' siwan
qitzij chi nimatap
kaq'ij ta la' chawecha'j lo.
Xa kojuti'o
mixrajqachapo
kaqaxib'ij qib' rumal
ma chib'e on qachapa'
xecha' ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
kitoq'ob'a' nuwach
kib'eta'iwab'a' ix k'ajolab'
xcha' ri Sipakna
ma b'a chiqaj
xa ta katb'ek
ma sachib'al taj
xa raqan ja' katb'ek
at k'u taqal aponoq xe' nimajuyub'
jowol ula chuxe' siwan xa katel apanoq
xecha' Jun Ajpu, Xb'alanq'e
laqi146 146 Posiblemente con función exclamativa, por el contexto de toq'ob'. b'a' toq'ob' nuwach
ma b'a' xuk'ulu
ix k'ajolab'
kixb'enak'unuwab'a'
k'o k'i xo147 147 El significado es de "mucho" conforme a Ximénez 1985: 619. wi ri tz'ikin
chib'etajiwub'aj
weta'm k'o wi
xcha' chi k'ut Sipakna.
Xelajik148 148 La raíz es -elaj- de "suplicar" tal como se indica en Q'eqchi' y Ximénez (1985: 253). xoq' na chi kiwach k'ajolab'
la ma qi k'u xchachup lo
ta xa keje xkojtzalij awumal
ma xa ma wi xqatijo
xa jusuk' chiti'onik
ri oj jupulik
kojok ub'ik
k'a te k'ut kuxib'ij rib'
ri oj pak'alik
kojok ub'ik
xa k'u sqaqi'n chik
ma wi chiqariqo
k'a te k'u utz at pak'alik
katok ub'ik
xuchax k'ut
utz b'a la'
xcha' k'u ri Sipakna
ta xb'e k'ut
achb'ilan chi k'ut ri Sipakna
xb'ek
xe'opon chuxe' siwan
tzalam149 149 Puede ser tzalan, de tzalanik, "de lado". k'u la ri tap150 150 Tap (Q'eqchi') varía con top (en Tz'utujil, K'iche' y Kaqchikel).
kaqwak'awoj ula rij xe' siwan
ri k'u te kikumatzij
utz b'a la'
chikikot k'u ri Sipakna
karaj taj
xkok ta puchi'
rumal qitzij kutzin chi wa'ij
xraj kutij ri'
xa xrajjupunik
xrajokik
pak'al k'u ri tap
xaq'anik
k'a te k'ut xel chu uloq151 151 Varía a chi uloq. .
ma wi xariqo
xuchax k'ut
maja b'i
xa pak'alik
kaq'anik
xa nab'e sqaqi'n chik
ma wi mixnuriqo.
K'a te utz lo kipak'e'ik152 152 Se reconstruye con la forma completa que es ki(n)pak'e'ik.
kinok ub'ik
xcha' chi k'ut.
K'a te k'ut pak'al chik
ta xok ub'ik
xk'isk'u'ok ub'ik
xa uwi' uch'ek chik xk'utun uloq
xk'isb'iq'itajik
xlilob' k'u qajoq nimajuyub' chi uk'u'x
ma wi xsolkopij chik
ab'aj k'ut xuxik ri Sipakna
keje uch'akatajik chik Sipakna
kumal k'ajolab' Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ri b'anol juyub'
xcha' utzijoxik ojer
chuxe' juyub' Me'awan ub'i'
xch'akataj wi
xa nawal153 153 En este contexto indica "engaño". xch'akataj wi.
Jun chi k'ut xchiqab'ij ub'ixik.
Rox chi k'ut nimarisay rib'.
Kab'raqan ub'i'
in yojol juyub'
xcha'
xa wi k'u xere Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xch'akow re Kab'raqan
xcha' ri Juraqan, Ch'ipikaqulja', Raxakaqulja'
ta xch'awik chi kech ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
jun chik, jun chik154 154 Se registra duplicación. chich'akatajik
xa wi nutzij rumal
ma wi utz kib'anoj chuwach ulew
kakik'owisaj q'ij chi nimal chi alal
ma k'u keje chuxik
chib'ochij k'u ub'ik chi la' releb'al q'ij
xcha' k'ut ri Juraqan chi ke ri e ka'ib' k'ajolab'
utz b'a la' lal ajaw
ke' wi na k'ut
ma wi utz wi kaqilo
ma pa lal k'olik
lal pu yakalik
lal uk'u'x kaj
xecha' k'ut ri k'ajolab'
ta xkik'ulub'a utzij Juraqan.
Are puch katajin ri Kab'raqan
yojol juyub'
xa sqaqi'n ch'utinij raqan chuwach ulew
jusu chib'ulij155 155 Se considera que refiere a -wulij de "derrumbar". nimajuyub' ch'utijuyub' rumal
ta xk'ulutaj kumal ri k'ajolab'.
A pa katb'e wi al k'ajol
xecha' chi rech ri Kab'raqan
maja b'i kinb'e wi
xa in uliy156 156 En el folio 11 recto, línea 24, del manuscrito de Ximénez está escrito in uly, su forma de agentivo. En Sam Colop (1999: 52) lo transcribe como kinulij. Sin embargo, es una propuesta sin mayor razón, ya que, cuando quieren indicar j en una palabra, utilizaron h y en este caso aparece y. Ahora, con la propuesta de Mondloch y Carmack (2018: 70), va mucho más allá, proponen la transcripción como wuliy, sin embargo, se duplicaría el marcador de 1a . persona singular in -w (uno independiente y otro prefijado). juyub'157 157 Aunque en la versión de Sam Colop (1999: 52) dice kuyub', seguramente es un error.
in puch yojol rech
chi b'e q'ij chi b'e saq
xcha' k'ut
ta ch'awik158 158 Debería ser xch'awik.
xcha' chi k'ut ri Kab'raqan chi ke ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
jupacha xpetik
ma wi weta'm uwach
naqi pa ib'i'
xcha' Kab'raqan.
Maja b'i qab'i'
xa oj ub'om
xa pu oj tzarab'om pa taq juyub'
xa oj meb'a'
maja b'i
naqi la qech at k'ajol
xa ch'utijuyub'
xa nimajuyub' kojb'ek at k'ajol
are k'u ri jun nimajuyub'
xqilo
xa kok il159 159 Con relación a esta palabra coquil, del folio 11 recto, línea 36 del manuscrito de Ximénez, se sugiere transcribirla como kok il de "preocupación” y no kokil como la propuesta de Sam Colop (1999: 53) y Mondloch y Carmack (2018: 70) cambian la palabra por kaqil, que no corresponde a lo que está escrito en el documento. Aunque en Tz'utujil se interpreta como "tener las habilidades de convertirse inmediatamente". kak'iyik
qitzij najt kaq'anik
xa kakupupik160 160 Con relación a esta palabra en Q'eqchi -kup- indica "la forma en que se eleva la montaña". Y en Tz'utujil qakupupik refiere a que "crece en forma de cono". kik'owik chuwi'161 161 Chi uwi'. juyub' ronojel
ma k'u ja b'i jun ka'ib' tz'ikin
mixqak'am chuwach162 162 Chi uwach. at k'ajol
we k'ut qitzij kawulij ronojel juyub'
xecha' ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e chi re Kab'raqan
ma qitzij xiwilo ri juyub'
kib'ij
a pa k'o wi
xchiwil na
xchinwulij qajoq
a pa xiwil wi.
Chi la' b'a k'o wi
chi releb'al q'ij
xecha' k'ut Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Utz xchik'ama' qab'e
xe'uchax k'u ri e ka'ib' chi k'ajolab'
maja b'i
xa kachap e nik'aj
chi qaxo'l k'ut koje' wi
jun chamox163 163 Chi amox. jun chawikiq'ab'164 164 Chi awikiq'ab'. chi qe
rumal k'o qawub'
we k'o tz'ikin chiqawub'aj
xecha' k'ut
keki'kot chikitijtob'ela' kiwub'anik
are k'u ri ta kewub'anik
xa chikuxlab'ij ri tz'ikin
ta chikiwub'aj
chumayjaj k'u ri Kab'raqan
ta xkib'aq165 165 Por contexto se entiende que es "juntar" o "encender fuego" con un instrumento diferente, por ejemplo: piedra. k'u kiq'aq' ri k'ajolab'
xkib'ol k'ut kitz'ikin chuwach q'aq'
jun k'ut tz'ikin xkiq'ul sajkab' chi rij
saqi'ulew xkikojo
are k'ut chiqaya' chi re
ta jiq'onoq
ta chutziqa'166 166 En el manuscrito aparece como chutziqa', sin embargo, actualmente ha variado a chu(s)iqa'. puch ruxlab' qatz'ikin
ta ch'aq'ajoq
are k'u ri ulew xchok chi rij tz'ikin qumal
pulew167 167 Pa ulew. chiqatzaq wi
keje k'ut
pulew chimuq wi
we nima'etamanel jun tz'aq jun b'it
ta chawaxoq ta saqiroq
xecha' ri k'ajolab'
rumal xax chirayin wi
uk'uxlal ri chitiyik chich'akuxik168 168 En el folio 11, línea 27 del manuscrito de Ximénez aparece como chacuxic y debería transcribirse como ch'akuxik. Sin embargo, Sam Colop (1999: 54fn113) la transcribe como chaq'uxik con el significado de "comer carne". Mientras que Mondloch y Carmack (2018: 72) la transcriben como chich'akuxik /chikach'uxik/ con significado de “comer y masticar carne”. En el texto esta forma ch'akuxik hace par con tiyik que indica "una forma de comer carne".
keje xchurayij uk'u'x ri Kab'raqan
xecha' chi kib'il kib' Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Ta xkib'ol ri tz'ikin
xchaq'aj k'ut
q'an ub'olik
chiyipowik chikab'chiyanik kij ri tz'ikin
chik'o'inik169 169 En la versión de Sam Colop (1999: 54fn116), está escrita de otra manera y cita en donde indica que coij, es raíz de "oler". Mondloch y Carmack (2018: 68) la transcriben como chik'owinik con el significado de su olor era muy sabroso. La forma k'o'inik refiere a la raíz adjetival de "olor agradable" k'ok'. simisoj ruxlab'
are k'u ri Kab'raqan kurayij chik rechaxik
xa kawajin uwa'l puchi'170 170 pa uchi'. xa kab'iq'ilajik171 171 En Sam Colop (1999: 54) dice kab'ikilajik.
kakurulaj puch uchub' uk'axaj
rumal usimsojil tz'ikin
ta xutz'onoj k'ut
naqi pa ri iwecha'
qitzij qus ruxlab' kanuna'o
chiya' ta sqaqi'n wech
xcha' k'ut
ta xya' k'ut jun tz'ikin chi re Kab'raqan
uch'akatajik k'u ri'.
K'a te k'ut xuk'is ri tz'ikin
ta xb'e chi k'ut
xe'opon k'u chi la' releb'al q'ij
k'o wi ri nimajuyub'
are k'u ri Kab'raqan xa tub'ul chik raqan uq'ab'
ma b'i chikowin chik
rumal ri ulew xq'ul chi rij tz'ikin
xuti'o
ma k'u ja b'i chik
naqi la yub'jan172 172 Aunque, tanto Sam Colop (1999: 55), como Mondloch y Carmack (2018: 74) transcriben como xub'an. Sin embargo, en el folio 12 recto, línea 2 y 3 del manuscrito de Ximénez, está escrito como yubhan. Yub'jan con el significado de "mecer, mover o debilitar el cerro". chik chi re juyub'
ma wi xutzinik
xuwulij taj.
Ta xim173 173 Aquí la palabra por tener x- inicial en la raíz xim se contrae el marcador de tiempo aspecto x- con la raíz del verbo, que tendría que escribir así: xxim. k'ut kumal k'ajolab'
chi rij xim wi uq'ab'
xrilij uq'ab' kumal k'ajolab'
xim k'ut uqul raqan ukab'ichal
k'a te k'ut xkitarij qajoq pulew
xkimuqu
keje k'ut uch'akatajik Kab'raqan
ri xa wi xere Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ma wi ajilan kib'anoj waral chuwach ulew.
Are chi k'ut xchiqab'ij chik
ub'i' kiqajaw ri jun Ajpu, Xb'alanq'e
xqakamuj174 174 xcacamuh es del folio 12r, línea 21, del manuscrito de Ximénez, hoy día xqakamuj. Es más probable que refiere a kamul o kamulij "dos veces". Sam Colop (1999: 57), considera que refiere a qumuj "beber" y cita a Basseta, Coto y Ximénez. Mondloch y Carmack (2018: 70, línea 21 y 22) lo dejan como xkakamuj y lo refiere como kaqakamulij traduciendo como "segunda vez". Actualmente se dice xqakamulij en K'iche' y en Tz'utujil es xqakamuluuj. chuwi'
xa pu xqakamuj ub'ixik utzijoxik puch
kik'ajolaxik ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa nik'aj xchiqab'ij
xa ch'aqa'b'175 175 Sam Colop (1999: 57) opta por chaq'ab', mientras Mondloch y Carmack (2018: 70, línea 24) usan ch'aqa'p. Actuamente se dice ch'aqa'p para referirse a "un pedazo", "una parte" o "una porción". ub'ixik kiqajaw.
Wa'e k'ute utzijoxik
are kib'i' ri Jun Jun Ajpu, ke'ucha'xik
are k'ut kiqajaw176 176 quicahau se dice en el folio 12r, línea 20 del manuscrito de Ximénez. Ahora se escribe kiqajaw. Sam Colop (1999: 57) lo ha transcrito como kikajaw y kiqajaw. ri Xpiyakok, Xmukane
chi q'equ'mal chi aq'ab'al xe'alaxik
ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
Are k'u ri Jun Jun Ajpu
e ka'ib' xeralk'wa'laj
e pu ka'ib' uk'ajol
Jun B'atz' ub'i' nab'e al
Jun Chowen177 177 Jun B'atz' es un nombre basado en el Cholq'ij (ciclo de 260 días) y Jun Chowen también nombre basado en el Cholq'ij. El primero está en idioma K'iche' y el segundo en idioma Yukateko y B'atz' o Chowen refiere a "mono aullador" y no significa "hilo" por ser nombre que tiene origen en el Cholq'ij. chi k'ut ub'i' ukab' al178 178 En las versiones que se han hecho del Popol Wuj, normalmente aparecen estos personajes, identificándolos como gemelos, sin embargo, en esta descripción indican quién es el primer hijo y quién es el segundo, entonces uno es mayor y otro menor, no son gemelos. Sin en caso fueran gemelos, el escriba hubiera identificado este estado con un término específico. Actualmente se dice yo'xab' en K'iche' y en Tz'utujil yoxaa' para "gemelos" mientras que en Q'eqchi' se dice lut.
are k'ut ub'i' kichuch wa'
Xb'aqiyalo179 179 Xb'aqiyalo en el folio 12r, línea 36, del manuscrito de Ximénez el nombre de esta señora, está relacionado con el contexto simbólico de la gente de xib'alb'a que representa la vida que hay en xib'alb'a. A través de este nombre, que tiene raíz b'aq ("hueso" o "calavera"), puede notarse que existe vida. chuchaxik
Are k'u ri Wuqub' Jun Ajpu maja b'i rixoqil
xa ulaq'el180 180 En Tz'utujil laq'el refiere a alguien "extraño en la sociedad, que vive solo". Refiere a alguien muy individualista, que quiere vivir solo o sola.
xa pu ukab'
xa k'ajol uk'oje'ik
e nimaq ajna'oj
nim puch ketamab'al
e nik'wachinel181 181 El término nicvachinel se dice en el folio 12r, línea 42 del manuscrito de Ximénez de nik'-, nik'oj "analizar", "escudriñar", "revisar". Refiere a sabios, de grandes conocimientos. Sam Colop (1999: 57) lo transcribió como nik-. Mondloch y Carmack (2018: folio 12r, línea 42) lo transcriben como nik'- y refiere que son adivinos. waral chuwach ulew
xa utz kik'oje'ik kiyake'ik puch
xkik'utu nawikil182 182 La palabra nauiquil del folio 12r, línea 44 del del manuscrito de Ximénez de nawik o na'wik "poder hacer". En Q'eqchi' Nawinkil es "conocer por procesos o diferentes ideas". chi kiwach ri Jun B'atz', Jun Chowen
uk'ajol Jun Jun Ajpu
e ajsu' e ajb'ix
e ajpu ajtz'ib'
e nay pu ajk'ot183 183 En K'iche' actualmente refiere a "escarbador", la raíz es de k'ot "escarbar". En Q'eqchi' k'ot refiere "excremento" y aj k'ot “cagador”.
e ajxit184 184 Viene del Náhuatl xiwitl "piedra preciosa". e ajpuwaq
xe'uxik ri Jun B'atz' Jun Chowen.
Are k'u ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xa sak xa cha'j185 185 chaah se escribe en el folio 12v, línea 4 del manuscrito de Ximénez chaaj. Sam Colop (1999: 58) lo deja como chaaj. Mondloch y Carmack (2018: 72, línea 4) lo dejan como cha'aj. En este caso, sak y cha'j forman un par para indicar "juegos". Y cuando se utilizan de forma separadas, sak es un juego de "dados" y cha'j es "juego de pelota". chikib'ano jutaq'ij
xa e kakab' chikik'ulelaj kib'
e kajib' chi konojel
ta kekuchmayjik pa jom
chul k'u ri wok
ilol ke
usamajel Juraqan chi186 186 Se considera que es duplicidad de ch'ipi del folio 12v, línea 9 del manuscrito de Ximénez. Ch'ipi Kaqul Ja187 187 Kaqul Ja. En Q'eqchi' existe la palabra kaaq para referirse al "trueno" y kaq en K'iche' y Tz'utujil refiere al mismo término. En Tz'utujil, también varía kaq a k'aq (de "tirar", "lanzar"), formando k'aqul jay. Raxakaqul Ja.
Are k'u ri wok
ma wi naj waral chuwach ulew
ma wi naj chi xib'alb'a chi re
lib'ajchi' chopon chik chi kaj ruk' Juraqan
xeyaluj waral chuwach ulew
xkaminaq k'a k'ut kichuch ri Jun B'atz', Jun Chowen.
Are k'ut ub'e'el xib'alb'a xecha'j wi
ta xkita' k'ut Jun Kame, Wuqub' Kame
naqi pa ri kab'an chuwach ulew
xa kenik'notik
xa pu kejuminik keb'etataqoq
waral taj ke'ulcha'j wi
keqach'ak ta k'ut
xa maja b'i qanimaxik kumal
maja b'i kinim
ma pu ja b'i kixob'188 188 quixob en el folio 12v, línea 24 del manuscrito de Ximénez. kixob' "su respeto", xob'ik respetar Basseta (2005: 151). Mondloch y Carmack (2018: 73) lo traducen como "sus miedos" que no corresponde porque, "sus miedos" se dice kixib'. kuxik
xax kejikik uloq pa qawi'
xecha' k'ut konojel xib'alb'a.
Ta xkik'am kina'oj konojel
ri kib'i' Jun Kame, Wuqub' Kame
e nimaq q'atol tzij
are k'u ri ajawab'
ronojel ya'ol upatan
rajawarem puch jujun chi ajawab'
rumal Jun Kame, Wuqub' Kame.
Are k'u ri Xikiripat Kuchumakik' ub'i' ajaw
are k'ut kipatan ri kik' chuyab'ij wi winaq.
Are chi k'u ri Ajal Puj, Ajal Q'ana chik
qi ajawab'
are k'ut kajawarem ri chisipojik winaq
chipe puj chi rij raqan
chipe q'ana chi rij uwach
chuq'anal chuchaxik.
K'a te k'ut rajawarem Ajal Puj Ajal Q'ana ri'.
Are chi k'u ri ajaw Ch'amiyab'aq Ch'amiyajolom
rajch'ami189 189 Aquí se registra como rajch'ami, en líneas adelante aparece como ch'ami'y (palabra sin flexión). xib'alb'a
xa b'aq kich'ami'y
are k'ut kajch'ami'yal ri chib'aqir winaq.
Qitzij chi b'aq chi jolom chik
ta chikamik
tziyaj190 190 En el Arte de las tres lenguas (Ximénez 1993: 134) tziy, tziytzik nuk'u'x “estar flaco de estómago”. b'aq xupan191 191 Ximenez (1985: 629) anota xupam que traduce como "hidrópico". En este caso, refiere a "hinchazón", con la forma xupan.
chik'amowik
are upatan ri Ch'amiyab'aq, Ch'amiyajolom kib'i'.
Are chi k'u ri ajaw Ajal Mes, Ajal Toq'ob' kib'i'
are kipatan ri
xa chik'ulwachij winaq
we tza'mes192 192 En el manuscrito de Ximénez (folio 13r, línea 4) sola aparece tzames, se considera que refiere a tza'm mes. we pe pu chi rij ja
chuwa ja chik'ulwachij wi
xa chikitoq'o'193 193 En el manuscrito de Ximénez (folio 13r, línea 6) se dice Chikitoq'o' "apuñalar". Mondloch y Carmack (2018: 74 y 75 línea 6) lo interpretan como kit'okot'a' "pegar con puños." Sam Colop (1999: 59) lo deja como kitoq'o. ta chib'ejupuloq chuwach ulew
ta chikamik
are k'ut kajawarem Ajal Mes, Ajal Toq'ob'
ke'uchaxik.
Are chi k'u ri ajaw Xik, Patan kib'i'
are kajawarem ri winaq chikam pa b'e
xa rax kamik chuchaxik
chipe kik' puchi'
ta chikamik
chuxawaj kik'
xa jujun chi patan kitelela'on
xa chikiq'osij uqulel194 194 En el manuscrito de Ximénez (folio 13) aparece uqulel vos del k'u'x. uk'u'x winaq
ta chikam pa b'e.
Xa chikik'ulmaj apanoq
we chib'inik chi qul195 195 En el manuscrito de Ximénez (folio 13r) aparece chi qul "con la voz".
are k'ut kajawarem Xik, Patan ri'.
Are k'ut xkikuch kina'oj ri'
ta xetzayixik
ta xekotob'ax puch Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
are xkirayij xib'alb'a
ri ketz'ab'a'l Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
wachsot puch
kikawub'al Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu.
Are chi k'ut xchiqab'ij chik
kib'e'ik chi xib'alb'a
xekanaj k'u kanoq ri Jun B'atz', Jun Chowen
uk'ajol Jun Jun Ajpu
xkaminaqoq kichuch
k'a chuwi' chik kich'akatajik Jun B'atz', Jun Chowen
kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
K'a te k'ut kipetik samajel
rumal Jun Kame, Wuqub' Kame
kixb'ek
je'itaqa' ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
kixcha'
ta kixopon kuk'
kepetoq
kecha' ajawab' chiwech
waral taj ke'ulcha'ja wi quk'
chiqak'astaj ta qawach kuk'
qitzij kaqamayjaj kichi'
keje ta k'ut kepe wi
kecha' ajawab'
chikik'am k'u uloq ri kichoko'nisa'n,196 196 La palabra -choko'nisa'n quiere decir "sus instrumentos de juego". Según contexto también puede significar de utilidad.
chipe nay puch ri kikik'
kecha' ajawab'
kixcha'
ta kixoponoq
xe'uchaxik ri samajel
Kaqix Tukur,197 197 Sam Colop (1999: 61) lo ha tomado como kak'ix tukur y en vez de kaq dice q'aq' rij. Se considera que es más coherente kaqix tukur kaq rij como lo han dejado también Mondloch y Carmack (2018: 76, línea 10). En Q'eqchi' –ix refiere a "cáscara", su cubierta (su cáscara) y su correspondencia en K'iche' es –ij. Jolom Tukur
ke'uchaxik usamajel xib'alb'a
are ri Ch'ab'itukur
keje ri ch'ab'
xa kopkik
are k'u ri Juraqan Tukur
xa jun raqan
k'o uxik'
are k'u ri Kaqix198 198 La voz Ixej, en Q'eqchi' significa "piel" o "plumas". Rix (forma poseída) significa "cáscara", "plumas", "piel", "cubierta". Tukur
q'a' rij
k'o uxik'
are chi nay puch ri Jolom Tukur
xa utukel ujolom
maja b'i raqan
xa uxik' k'olik.
E kajib' ri samajel
rajpop achijab' keqalem199 199 Se considera que es keqalem o "asumir cargo", pues keq'alem como lo toma Sam Colop (1999: 61), no tiene sentido. En el Kaqchikel de Sololá es ajqomal.
ta xepe k'ut chi la' chi xib'alb'a
lib'ajchi' xe'ulik
e k'u taqal chuwi' jom200 200 Jom en Q'eqchi' refiere a "hondonada" y la forma del juego de pelota es similar.
kecha'j k'ut Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
pa jom
ri Nim Xob' Karchaj201 201 Karchaj viene de dos raíces, kar de "pez" y chaj de "ceniza". Existen, lingüísticamente diferencia entre chaj y chaaj, uno es "ocote" y el otro, "ceniza", aunque en la escritura práctica no se utiliza, la distinción se hace por contexto. chuchaxik
e k'u tak'atoj ri tukur chuwi' jom
ta xkitzaq k'ut kitzij
xa wi xere ucholik utzij Jun Kame, Wuqub' Kame,
Xik Patan kib'i' konojel ajawab'
xtzaq kitzij kumal tukur.
Ma qitzij kacha' ajaw Jun Kame, Wuqub' Kame
qitzij b'a la'
kecha'
oj na k'u achb'ilay iwe
chik'am uloq ri ronojel ketz'ab'a'l
kecha' ajawab'
utz b'a la'
kojiwoyob'ej na
jo' na
qapixab'aj kan na qachuch
xecha k'ut
xeb'e k'ut chi kochoch
xecha k'ut chi re kichuch
xkaminaqoq kiqajaw
jo' na
ix qachuch
xa et202 202 Es una partícula que puede indicar afirmación de la realización de una acción. Ejemplo et na xchinb'an chawe. "Ahora bien, yo se lo que haré ahora". kulik
mixul usamajel ajaw
k'amol qe
kepetoq kacha' k'ut
kecha' taqol qe
xchikanaj k'u kana203 203 Se reconstruye como kan na. wa qakik'204 204 Refiere a la pelota, que proviene de la resina de un árbol de donde se extrae el hule.
xecha' k'ut
k'a te xb'ekixima' kanoq puwi' ja
kojul na
k'a te chiqachokonisaj chik
xa kixtzu'nanoq
xa pu kixb'ixanoq
kixtz'ib'anoq
kixk'otonoq
chimeq'oj qachoch
chimeq'oj puch uk'u'x iwati't.
Xe'uchax k'ut Jun B'atz', Jun Chowen
ta xepixab'axik
qus qus205 205 La voz quz quz es la forma que aparece en el texto de Ximénez. Sam Colop (1999: 62) y Mondloch y Carmack (2018: 31) lo dejaron como q'us q'us con significado de "amargamente" y "mucho dolor". Se considera que refiere más a qus que también significa "mucho" o "muy", pero sin glotal. k'ut choq' kichuch
ri Xmukane
jo' na
maja b'i kojkamik
mixb'isonik xecha'
ta xeb'ek Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu.
K'a te puch
ta xeb'ek Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xk'am kib'e kumal ri samajel
ta xeqaj k'ut pub'e'al206 206 pa ub'e'al xib'alb'a
xuluxuj uchi' kumuk
xeqaj k'ut
ta xe'el chi k'u apanoq chuchi'207 207 chi uchi' Jalja'
Siwan ub'208 208 La voz ub'i' se considera que se quedó de forma incompleta por el siguiente par que sigue refiere a ub'i'.
Nusiwan209 209 Nusiwan, en el texto aparece esta posesión de cerro, que se había definido que los elementos de la naturaleza como cerros, montañas, estrellas no se poseen, pero si es posible. No como apropiación sino una forma de indicar ser parte de la colectividad humana con elementos de la naturaleza o universo. K'ulk'u210 210 Puede referirse a “encuetro de corrientes de agua”.
Siwan ub'i' xe'ek'o wi
xe'ek'o chi k'ut chi upam Jaljal Ja' Simaj
ma wi ajilan simaj xe'ik'o211 211 xe'ik'o(w) wi. También varía esta forma entre xe'ek'ow y xe'ik'ow. wi
ma wi xetoq'otajik
ta xe'opon chi k'ut chi a'
xe'ik'o wi chi ri'
ma wi xkuk'a'j
xe'opon chi ja'
utukel puch chi ja'
ma wi xech'akatajik
xa wi xe'ik'ow chik
ta xe'opon chi k'ut
pa kajib' xalq'at b'e,
k'a chi ri' k'ut xech'akataj wi
pu kajib' xalq'at b'e
jun kaqab'e, jun k'ut q'eqab'e
saqib'e jun, jun k'ut q'anab'e
kajib' b'e.
Are k'ut xch'aw ri q'eqab'e
in kinik'amo
in ub'e ajaw
xch'aw ri b'e
chi ri' k'ut xech'akataj wi
are xkitaqej ri ub'e xib'alb'a.
Ta xe'opon k'ut pa kipopob'al
xech'akataj chi k'ut chi ri'.
Are nab'e kub'ulel ri
xa poy xa ajam che'
kawutalik kumal xib'alb'a
are k'ut nab'e xkiq'ijila'.
Q'ala212 212 Según Sam Colop (1999: 64) ca la es q'ala y deriva de q'alaj "claridad". Es forma antigua para saludar, xsaqarik que significa "ya está claro". En K'iche' actual, q'alaj refiere a "claro", del verbo q'alajinik tanto para aclarar una situación, tiempo, algo comprensible. Asimismo, en Tz'utujil, aunque se amplía también a distancia. Jun Kame xecha chi re ri poy
q'ala Wuqub' Kame
xecha chik chi re ri ajam che'
ma k'u xech'akowik
k'a te k'ut
xejumujub' rajawal xib'alb'a chi tze'
xa kejumin chik chi tze'
rumal xech'akomajik
chi kik'u'x xkich'ak ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xetze'n na
k'a te k'ut xech'aw chik Jun Kame, Wuqub' Kame
utz b'a la'
mixixulik
chuwe'q chiqasaj uwach ib'ate ipachq'ab'
xe'uchax k'ut
kixku'loq chuwi'213 213 chi uwi'. qatem
xe'ucha'xik
utukel k'u k'atanalaj ab'aj kitem
xya'ik
xek'at chi k'ut chuwi' tem
qitzij wi xepisk'alij chik chuwi' tem
ma wi xeyakamarik
qitzij wi xewa'lejik
xk'at kiku'lib'al.
K'a te k'ut
xetze'n chik xib'alb'a
xepichicharik chi tze'
xwinaqirije'ik ukumatz tze' chi kik'u'x
chikiki'214 214 Dudosa expresión. Mondolch y Carmack (2018: 80) lo interpreta como chikiq'i', Sam Colop (1999: 64) como chi kikik'. Pero acá se entiende como chikiki', "la dulzura de la risa", "el agrado que causa". kib' chikib'a' kib' chi tze'
konojel rajawal xib'alb'a
xa jix chi ja
we chib'eya'oq ichaj isik' chi warab'al
xe'uchax k'ut.
K'a te k'ut xe'oponik pa q'equmaja
utukel q'equ'm upam chi ja
ta xkik'am k'ut kina'oj xib'alb'a
xa keqapusu chwe'q
xa lab'e215 215 Puede ser un tipo de adverbio. -lab'ej, que en Tz'utujil puede significar "terminar", "culminar", "cerrar". jusu216 216 Esta palabra proviene del adverbio jusuk' que significa de una vez acabar con algo. jusu kekamik
rumal ri qetz'ab'al ri qachajib'al217 217 Acá refiere a los instrumentos que se utilizan en el cha'j (juego de pelota).
kecha' k'u ri xib'alb'a chi kib'il kib'.
Are k'u ri kichaj
xa k'olok'ik cha218 218 Aquí debe leerse chaj.
Saqitoq' ub'i' ri chaj
xa jukul219 219 jucul es una forma posicional que indica "algo que está colgado" en Tz'utujil. Por ejemplo, árbol con mucho fruto cae o se cuelga su rama por el peso. kicha'j220 220 Aquí debe leerse chaj y no cha'j, aunque en el manuscrito aparezca como chaah pero por contexto es chaj.
xa jusuk' chiyojyox b'aq
chik'ow wi ri kicha'j xib'alb'a
xe'ok k'ut ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
chupam221 221 Esta forma varía en todo el texto entre chupam y chupan. ri q'equmaja
ta xb'ek'uya'oq kichaj
xa jun kichaj tzijom chik
xel ruk' Jun Kame, Wuqub' Kame
ruk' jujun kisik'
xa wi tzijon chik
xel kuk' ajawab'
ta xb'ek'uya'oq kuk' ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
e ch'okochoj chi uloq pa q'equ'm
ta xopon ri ya'ol kichaj ruk' kisik'
kajuljut ri chaj
xok apanoq ri kichaj
e kitzija' ri jujun kisik'
je chulkiya' chi saqirik
ma wi chik'isik
xa wi xere uwach chulkimolob'a'
kecha' ajawab' chi we
xe'uchaxik
xech'akataj k'ut
xkik'is ri chaj
xkik'is k'u ri sik'
xb'eya'o chi ke
tzatz k'u ri utijob'al xib'alb'a
k'iyamolaj chi tijob'al
are unab'e ri Q'equmaja
utukel
q'equ'm upam
ukab' chi k'ut Xuxulim222 222 Según Ximénez (1985: 631) xux-xuxulimhay, "casa de frío". Ja ub'i'
tzatz chi tew upam
saqxuruxuj223 223 Xuruxuj refiere a "frío con diferente intensidad, temperaturas cambiantes". saqkarakoj
chixurulaj tew
chok uloq chupam
rox chi k'ut B'alam Ja ub'i'
utukel b'alam k'o chupam
keq'ichowik224 224 q'ich'owik "romper o rasgar tela", como romper con garras en Q'eqchi'. Sam Colop (1999: 66) sugiere keq'ichowik y Mondloch y Carmack (2018: 82) keqich'owik.
keb'uchuwik225 225 -b'uchuwik "amontonar", según Baseta (2005: 349). chi matat226 226 Quiere decir "tener ganas de atacar" o "arañar con garras" en idioma Tz'utujil. También refiere a los antojos de la mujer embarazada, el deseo de comer kamatat uk'u'x. Si alguien tiene ganas de atacar a alguien, hacerle daño a alguien, ganas de comer algo.
kech'ikitit227 227 Nech'ititi en Tz'utujil refiere a ser "intocable", en el caso de un animal puede atacar, en el caso de la persona puede pegar.
ke'etz'apim b'alam pa ja.
Tzotz'ija228 228 Aunque está escrito como Tzotz'ija, debe leerse como sotz'ija. ub'i' ukaj utijob'al
utukel sotz' upam chi ja
ketzitzotik ketz'itilajik229 229 Sonido de los sotz' por sus alas o simplemente por el ruido de su lenguaje.
keropop pa ja
e tz'apim sotz'
maja b'i ke'el wi.
Ro' chi k'ut Chayim Ja ub'i'
utukel cha k'o chupam
saqleloj re chi cha
chitzininik chiyojojik chi ri' pa ja.
ma k'u xe'ok ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu chupam
xa ub'ixik apanoq ub'i' tijob'al ja
ta xe'ok k'u apanoq Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
chuwach Jun Kame, Wuqub' Kame
a pa k'o wi ri nusik'
a'on k'o wi ri nuchaj
xb'eya'oq chi wech xq'eq
xuchax k'ut.
Xqak'iso at ajaw
utz b'a la'
wakamik b'a la' xk'is iq'ij
kixkamik xkisachik xkiqaqup230 230 Xkisachik xkiqaqup, posiblemente acá se haya omitido parte del marcador de segunda persona plural -ix, faltando x-. Las formas verbales deberían ser: xkixsachik xkixqaqup. Asimismo, el verbo kixkamik podría faltarle el marcado x- de tiempo/aspecto completivo pasado, xkixkamik. puch
waral xchiwewaj wi iwach
kixpusik
xcha' Jun Kame, Wuqub' Kame
ta xepus k'ut
xemuq k'ut
chi Pukb'al231 231 Sam Colop (1999: 66) considera que la palabra es pusb'al y no pucbal como está en el manuscrito de Ximénez. Mondloch y Carmack (2018: 82) optan por la forma puk'b'al. Analizando el contexto se cree que es más lógico a forma pusb'al. Ajtz'ib'ab' considera que puukb'aal puede ser pukb'al su cognado en Q'eqchi' sería algo como a grupo o camada, quizá refiera al "lugar donde hay muchos árboles de pino", pukb'al chaj. Chaj ub'i'
xemuq wi
xq'at ujolom ri Jun Jun Ajpu
xa unimal232 228 Actualmente se dice ratz para "hermano mayor". xmuqik ruk' ri uchaq'
chiya' ri ujolom xo'l che'
ri tikil pa b'e
xcha' k'ut Jun Kame, Wuqub' Kame.
Ta xb'ek'uya'oq ujolom xo'l che'.
Ta xwachin k'u ri che'
maja b'i uwach
maja choko233 233 choco refiere a choka de "colocar" (Mondloch y Carmack 2018: 82) o a ch'oko como lo sugiere Sam Colop (1999: 66), "asentar", "colocar". Ajtz'ib'ab' considera que refiera a choko de "entrar" la cabeza de Jun Jun Ajpu entre el palo. ri ujolom ri Jun Jun Ajpu
chuxo'l che'.
Are k'u ri tzima kojcha' chi re wakamik
ujolom Jun Jun Ajpu chuchaxik.
Ta xumayjaj k'ut Jun Kame, Wuqub' Kame
uwach ri che'
jumaj k'olok'a'q uwach
ma k'u q'alaj k'o chi wi ri ujolom Jun Jun Ajpu
xa junam chik uwach ruk' uwach tzima
kurilo ronojel xib'alb'a ta chulkika'ij.234 234 Esta palabra puede provenir de ka'yej (K'iche') y ka'yij (Tz'utujil) de "ver", "observar", "vigilar".
Nim uk'oje'ik ri che' xux chi kik'u'x
rumal jusu xub'anik
ta xok ujolom Jun Jun Ajpu
chuxo'l
xecha' k'u ri xib'alb'a chi kib'il kib'
ma k'o mach'upuwik ri uwach
ma k'o naypu ma ok apanoq chuxe' che'
xecha'
xkiq'ataj kib'
xkiq'il kib' xib'alb'a konojel.
Ma k'u q'alaj chi ri ujolom Jun Jun Ajpu
xa junamatal chik ruk' uwach che'
ri tzima ub'i' xuxik
nim k'ut utzijoxik
xuta' jun q'apoj
wa k'ute xchiqab'ij roponik.
Wa chi k'ute utzijoxik jun q'apoj
ume'al jun ajaw Kuchumakik' ub'i'.
Are k'ut ta xuta' jun q'apoj
ume'al jun ajaw
Kuchumakik' ub'i' uqajaw
ta xuta k'ut utzijoxik ri uwach che'
ta chitzijox chik rumal uqajaw
chumayjaj k'ut
ta chitzijoxik
ma kina'oj wi la ri che'
kab'ixik
qitzij qus uwach kacha'
kanuta'o
xcha' k'ut
k'a te xb'ek
xa utukel
xopon k'ut chuxe' che'
tikil
chi Pukb'al Chaj tikil wi
jiya'
naqi pe uwach wa'e che'
ma qi pa qus chiwachin wa che'.
Ma kikam taj ma kisach taj
la qi ta xchinch'up junoq
xcha' k'u ri q'apoj
ta xch'aw k'ut ri b'aq
k'o ula xo'l che'
naqi pa karayij chi re ri xa b'aq
ri k'olok'oxinaq chuq'ab' taq che'
xcha' ri ujolom Jun Jun Ajpu
ta xch'awik chi re ri q'apoj
ma karayij xucha'xik.
Kanurayij
xcha' k'ut ri q'apoj
utz b'a la'
chalik'ib'a' uloq ri awikiq'ab'
wila na
xcha' ri b'aq
we xcha' k'u q'apoj
xulik'ib'a' aq'anoq uwikiq'ab' chuwach b'aq
k'a te k'ut chipitzkab'an235 235 Se considera que refiere a "escupir", "saltar la saliva" del b'aq o sea la calavera de forma directa, para caer directo en las manos de la q'apoj o "señorita". uchub' b'aq
ta xpetik
taqal k'ut puq'ab' q'apoj
ta xril k'ut upuq'ab'
jusuk' xunik'oj
ma k'u ja b'i uchub' b'aq puq'ab'.
Xa retal mixnuya' chawe
ri nuchub' nuk'axaj
are ri nujolom
maja b'i kachokon chi wi
xa b'aq
maja b'i chi uchak.
Xa wi keje ujolom
we kinim236 236 Quiere decir "su guía", "su principal", "su señor". ajaw
xa uti'ojil utz wi uwach
are k'ut ta chikamik
chuxib'ij chi rib' winaq rumal ub'aqil.
Keje k'ut xa uk'ajol
keje ri uchub' uk'axaj uk'oje'ik
we uk'ajol ajaw
we puch uk'ajol Na'ol237 237 Na'ol conforme a Ximénez 1985: 407, refiere a "retórico", "sabio". Ajuchan, según Ximénez (1985: 67) es "el elocuente". Ajuchan238 238 Nombre propio Ajuchan. Actualmente se mantiene este nombre como apellido entre los Tz'utujil, específicamente en Santiago Atitlán.
xma chisach wi chib'ek
chitz'aqatajik
ma wi chupel ma pu mayxel uwach ajaw
achij Na'ol Ajuchan
xaxi chikanajik umi'al uk'ajol
ta chuxoq.
Keje mixnub'an chawe.
Kataq'an k'ut chi la' chuwach ulew
ma wi kakamik
katok pa tzij
ta chuxoq
xcha' ri ujolom Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu.
Xa wi kina'oj
ta xkib'ano
are utzij Jun Raqan, Ch'ipikaqul Ja, Raxakaqul Ja
chi kech.
Keje k'u utzalijik chik q'apoj chi rochoch
k'iya pixab' xb'ix chi rech.
Jusu k'u xwinaqir ral chupam
rumal ri xa chub'.
Are k'ut kiwinaqirik Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ta xopon k'ut chi rochoch ri q'apoj
xtz'aqat k'ut waqib' ik'
ta xna'wachil239 239 Presintió o supo el padre de la joven, sobre su estado. Xnawb'al ru en Q'eqchi' significa lo mismo, aunque na'uch de forma contraída significa soñar. rumal uqajaw
ri Kuchumakik' ub'i' uqajaw.
K'a te puch una'tajik q'apoj rumal uqajaw
ta xil ri ral
k'o chik
ta xkikuch k'ut kina'oj konojel ajawab'
Jun Kame Wuqub' Kame ruk' ri Kuchumakik'
are ri nume'al k'o chi ral
ix ajawab'
xa ujoxb'al xcha' k'u ri Kuchumakik'
ta xoponik kuk' ajawab'
utz b'a la' chak'oto uchi' ri'
ta ma kub'ij
chipus k'ut
chi najt chib'epusu wi
utz b'a la' alaq ajawab'
xcha' k'ut
k'a te k'ut xutz'onoj chi rech ume'al
a pa ajchoq'e ri awal k'o chapam at nume'al
xcha' k'ut
maja b'i wal lal nuqajaw
maja b'i achij weta'm uwach
xcha' k'ut
utz b'a la'
qitzij wi chi at joxol ch'ek
chipusu' ix ajpop achij
chik'ama' uloq ri uk'u'x chupam sel240 240 En Ximénez (1985: 641) sel (en idioma Q'eqchi' es seel), "jícara grande".
chikik'ololej ajawab' wakamik
xe'uchax k'ut ri tukur
e kajib'
ta xeb'ek
kitik'em ri sel
ta xeb'ek
kich'elem ri q'apoj
kuk'a'm ri saqitok'241 241 saqitok' puede referir a pedernal. En Q'eqchi' tok' significa pedernal. pusb'al re.
Ma wi chutzinik kinikamisaj
ix samajel
rumal ma wi nujoxb'al ri k'o chi nupam
xaqi xwinaqirik
xere xb'enumayjaj ri ujolom Jun Jun Ajpu
k'o chi pukb'al chaj
keke242 242 Al parecer refiere a keje, error del copista. ta k'ut
ma wi kipus ix samajel
xcha' ri q'apoj
ta xch'awik.
Naqi pa xchiqakoj uk'exel ri k'u'x
mi xb'ix uloq rumal aqajaw
chik'am uloq ri uk'u'x
xchikitzololej243 243 De regresar o de dar vueltas. ajawab'
xchikitz'aqixtaj244 244 Para darle la forma al corazón que los ajawab' habían pedido.
xchikijunamwachij utz'aqik
chanim chik'ama' uloq pa sel
chik'olob'a' qajoq uk'u'x
chupam sel
ma pa mixojuchax uloq
naqi la k'ut xchiqaya' pa sel
kaqaj ta nab'ek
ma ta katkamik
xecha' k'u ri samajel.
Utz b'a la'
ma wi kech ri k'u'x
ta chuxoq ruk'
ma wi waral iwochoch
chuxik
ma k'u xa chich'ij winaq chi kamik
k'a te qitzij iwech ri qitzij joxol
k'a te naypu rech Jun Kame, Wuqub' Kame
xa kik' xa jolomax rech
ta chuxoq
are chik'at chuwach
ma wi are ri k'u'x chik'at chuwach
ta chuxoq.
Chikojo ri uwach che'
cha'245 245 Debería leerse xcha'. k'ut ri q'apoj
kaq k'ut uwa'l ri che' xelik
xk'ul pa sel
k'a te puch xuwon rib'
k'olok'ik xuxik
uk'exel uk'u'x
ta yitz' chi k'ut uwa'l kaq che'
keje ri kik' uwa'l che'
xelik uk'exel ukik'el
ta xuk'olo chi la' ri kik'
chupam ri uwa'l kaq che'
keje k'u ri kik' rij xuxik
kaqlujluj chik
k'olom chi pa sel
ta xkop246 246 La voz Xkop quiere decir "endurecer" en Tz'utujil San Juan. k'ut che' rumal q'apoj.
Ch'u'j kaq che' chuchaxik.
Are k'u ri kik' xub'ina'j
rumal Kik' Jolomax chuchaxik
chi la' k'ut kixloq'ox wi
chuwach ulew
k'o iwech chuxik
xcha' k'ut chi ke ri tukur
utz b'a la'
at q'apoj.
Xkab'e b'a'
kawab'a' aq'anoq
xa kab'in apanoq
oj247 247 Raíz del verbo "ir", exhortativo. na
qaya'ixtaj uwa
uk'exewach ak'u'x
chi kiwach ajawab'
xecha' k'ut ri samajel
ta xopon k'ut chi kiwach ajawab'
keselewachin248 248 Varía con ketzelewachin. konojel.
Ma wi xutzinik
xcha' k'ut Jun Kame.
Mixutzinik ix ajawab'
wana249 249 Refiere a "endurecido" o "coagulado". Actualmente se diría wonolik. k'u uk'u'x
xek'o pa sel
utz b'a la'
wila k'ut
xcha' k'u ri Jun Kame
ta xuchuyej k'u aq'anoq
katurur rij chi komaj250 250 Quiere decir "sangre", según Basseta (2005: 373).
kaqlujluj rij chi kik'
utz
chilu'u251 251 En cuanto a indicar vocales prolongadas / vv / en el Popol Wuj, generalmente una de ellas es indicar de glotal o apóstrofe y a veces indica reprodublicación de la vocal del sufijo de verbo transitivo radical. uwachq'aq'
chiya' chuwi q'aq'
xcha' k'ut Jun Kame.
K'a te puch xkich'aqij252 252 La voz xkich'aqij significa "lo zumbaron/aventaron en el fuego". chuwi' q'aq'
k'ok' k'ut xkina' xib'alb'a
xek'isyakataj uloq
konojel xech'ike' chuwi'
qitzij chi qus xkina'o
ri usib'el kik'.
Are k'ut e ch'ikich'oj wi kanoq
ta xeb'e ri tukur
e wab'ay rech q'apoj
xukiya' aq'anoq chi jul
chuwi' ulew
xtzalij chi k'u qajoq ri wab'anel.
Keje k'ut xech'akataj wi rajawal xib'alb'a
ri rumal q'apoj
xemoywachixik konojel.
Are k'ut e k'o ri uchuch Jun B'atz', Jun Chowen
ta xul ri ixoq Xkik' ub'i'.
Ta xul k'ut ri ixoq Xkik'
ruk' ri uchuch Jun B'atz', Jun Chowen
xk'o loq ral chi upam
xa sqaqi'n chik
ma wi keyake'ik ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e kib'i'.
Ta xul k'u ri ixoq253 253 La abuela se dio cuenta o se percató de la ixoq. chi re ri ati't
xcha' k'u ri ixoq chi re ri ati't
mixinulik lal chichu'
xcha'
ta xok uloq ruk' ri ati't.
A pa katpe wi uloq
k'o chi pa ri wal
ma pa xekamik chi xib'alb'a.
E k'u ka'ib' kanoq
ketal kitzijel puch Jun B'atz', Jun Chowen kib'i'
we awila katpe wi
katel ub'ik
Xere la qitzij wi chi in alib' la
xk'o na re in k'o wi
rech Jun Jun Ajpu wa uk'a'm254 254 Debería leerse wuk'a'm.
e k'aslik
ma wi e kaminaq ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xa uk'utb'al rib'
saq mixkib'ano lal walib'
keje k'ut iwila'
ta chiloq' uwach ri uk'a'm
xuchaxik ri ati't.
Are k'ut keq'aq'at255 255 La voz keq'aq'at es de "sentir cólera, enojo, furia", los personajes. ri Jun B'atz', Jun Chowen
xa su' xa b'ix kakib'ano
xa tz'ib'anik
xa pu k'otonik kichakij256 256 Es probable que refiera a kichakuj de "trabajar" en la actualidad. chi jutaq'ij
are k'ut kub'ul wi uk'u'x ri ati't
xcha chi k'ut ati't
xma kawaj wi
xa ajoxb'al ri k'o chapam
at k'axtok'
xekam wi wal
kab'ij
xcha' chi k'ut ri ati't
qitzij ib'a257 257 Es probable que refiere a qitzij b'a'. re wa kanub'ij
utz b'a la'
at walib' kanuta'o
ujat258 258 En otros casos varía a ojat en el manuscrito de Ximénez y en el K'iche' actual sólo se dice jat. b'a la'
jak'ama' kecha'
wi chikiwe'ej
jajach'a'259 259 Jajach'a' en el K'iche' actual se dice jab'e'ajach'a', que incluye afijo de movimiento incorporado. jun chi nimak'at
chipetik
at na k'u walib' kanuta'o
xuchax k'ut ri q'apoj.
Utz b'a la'
xcha' k'ut
k'a te puch
ta xb'ek pa ab'ix
k'o wi260 260 Hay un tachón que confunde si es wi o uwi'. Pero por el contexto se cree que es más wi. kab'ix ri Jun B'atz', Jun Chowen
jokam261 261 Raspado con el azadón. ub'e'l kumal
xutaqej k'ut q'apoj
xopon puch chi ri' pa ab'ix.
Xa k'u juwi' ri ab'ix
xma k'o chi wi
ukawi', roxwi'
xuwachela'm wi uwach chi juwi'
ta xk'is k'ut uk'u'x ri q'apoj
kil262 262 Refiere a il de "ver". la
in makol in k'asb'ol
a pa xchink'am wi ri jun k'at echa'
kab'ixik
xcha' k'ut
k'a te puch usik'ixik chajal echa' rumal
tatulwa'uloq tatultak'aloq263 263 Par de palabras que significa "levantarse", "pararse". De -wa'lij o wa'jil y otros como -wa'lijoq -tak'aloq actualmente. Xtoj, Xq'anil, Xkakaw, Ix Putziya
at chajal re kecha' Jun B'atz', Jun Chowen
xcha ri q'apoj.
Ta xuk'am k'ut ri tzami'y
utzami'yal uwi' jal
xub'oq aq'anoq
ma wi xujach' ri jal
chikaw k'ut ri jal echa' pa k'at
xq'axinik264 264 Rebalzó la red. ri nimak'at
ta xpe k'ut ri q'apoj
xa k'u chikop xeqan ri k'at
ta xpetik
xb'ekiya' ukoq xukut ja
keje ri reqa'n xoponik
xril ri ati't
k'a te puch
ta xril ri ati't ri echa'
jun chi nimak'at
a pa mixpe wi ri echa' awumal
mixe'alk'alab'a'265 265 Los términos mixe'alk'alab'a' y xk'isak'am uloq forman un par de verbos que pueden indicar traerse toda la cosecha o de dejar solo la planta sin el fruto. wi
we mixk'isak'am uloq ri qab'ix
chib'enawila'
xcha ri ati't
ta xb'e puch
xb'erila ri abix
xa wi xere k'o wi ri juwi' ab'ix
xa wi k'u xere q'alaj uk'olib'al k'at chuxe'
anim chi k'ut xpe ri ati't
xul chi k'ut chi rochoch
xcha chi k'ut chi re ri q'apoj
xere wi retal ri qitzij wi chi at walib'
chiwil chi na ab'anoj
ri e k'o ri wi266 266 Actualmente se dice i mam en K'iche', en Tz'utujil es iiy mama' y en Q'eqchi' es ihej mamb'ej. e na'winaq chik
xuchax k'ut q'apoj.
Are chik xchiqatzijoj kalaxik Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Are k'ut kalaxik wa'e xchiqab'ij
ta xuriq uq'ij kalaxik
ta xalan puch ri q'apoj Xkik' ub'i'.
Ma k'u xuwachij ati't
ta xe'alaxik
lib'ajchi' xeyake'ik
e ka'ib' chi kalaxik
Jun Ajpu, Xb'alanq'e kib'i'
pa juyub' xeyake' wi
ta xe'ok k'ut pa ja
ma k'u kewarik
je'atzaqa' uloq
qitzij chach267 267 La voz chach quiere decir "hablar quedito", "callar" (Basseta 2005: 40). kichi'
xcha ri ati't
k'a te k'ut ta xeya' pa sanik
qus k'u kiwaram chi ri'
xe'el chi k'u chi ri'
xeya' chik chuwi' k'ix
are ta k'ut xkaj Jun B'atz', Jun Chowen
xekam ta chi ri' pa sanik
xekam ta pu chuwi' k'ix268 268 La palabra K'ix significa "espina", "callar". Fonológicamente el sonido de la vocal debe ser prolongada k'iix, porque k'ix (con vocal corta) refiere a "vergüenza".
xkaj rumal kichakimal269 269 Quiere decir "alboroto, tumulto" (Basseta 2005: 44). kikaqwachib'al puch
kumal Jun B'atz', Jun Chowen
ma wi xek'ulax pa ja
kumal kichaq' nab'ek
xa ma wi keta'm
xa wi k'u pa juyub' xek'iy wi
e k'u nimaq ajsu', ajb'ix
ri Jun B'atz', Jun Chowen
xenima'qir k'ut
nimak'axk'ol rayil xe'ik'ow wi
xek'axk'ob'isaxik
e nimaq etamanel chik xe'uxik.
Xa wi xere e ajsu', e ajb'ix
e pu ajtz'ib'ab', ajk'ot xe'uxik
ronojel chutzin kumal
xax keta'm wi xe'alaxik
xax e na'winaq
ri xeb'e chi xib'alb'a
kaminaq wi kiqajaw
nab'ek e k'u nimaq etamanel
ri Jun B'atz', Jun Chowen
chi kik'u'x ronojel nab'ek keta'm
ta xewinaqir ri kichaq'
ma k'u xel apanoq kina'wikil
rumal kikaqwachib'al
xa chi kij xqaj wi uyoq' kik'u'x
ma wi b'anoj xepoysaxik
kumal ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Xa k'u wub'anik chikib'ano jutaq'ij
ma wi keloq'oxik
rumal ri kati't Jun B'atz', Jun Chowen
ma wi chiya' kiwa
xb'aninaq wa'im
xe pu wa'inaq ri Jun B'atz', Jun Chowen
ta ke'ulik
ma k'u keq'aq'arik oyowarik
xa chikikuyu
xere keta'm ri kik'oje'ik
keje ri saq kakilo
kuk'a'm k'ut kitz'ikin
ta ke'ulik
jutaq'ij chikiti' k'ut
ri Jun B'atz', Jun Chowen
maja b'i naqi la chiya' chi kech kikab'ichal
ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa k'u su' xa pu b'ix chikib'ano Jun B'atz', Jun Chowen
ta xe'ul chi puch ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
maja b'i chik kitz'ikin kuk'a'm xe'ok uloq
xq'aq'ar k'u ri ati't
naqi pa
rumal maja b'i chi tz'ikin iwuk'a'm
xe'uchax k'ut ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
are wi ix qati't
xa mixetanatob' qatz'ikin chuwi' che'
xcha' k'ut
ma k'u ja b'i chaq'an chwi' che' chi
qech ix qati't
chiqaj ta pu ri qatz
keb'e ta quk'
chib'etakiqasaj uloq ri tz'ikin
xecha' k'ut
utz b'a la'
kojb'e iwuk' saqirik
xecha' k'u ri katz
ta xech'akowik
xkaminaq k'ut kina'oj kikab'ichal
chi rech kich'akik Jun B'atz', Jun Chowen
xa qatzolq'omij kik'oje'ik
e upam qatzij
ta chuxoq
rumal nimak'axk'ol mixkib'an chi qe
xojkam taj
xojsach taj puch
xkaj ri oj kichaq'
keje ri ala xojpe wi uloq chi kik'u'x
keje k'ut keqach'ak wi
xa retal chiqab'ano
xecha' chi kib'il kib'
ta xeb'e k'ut chi la' chuxe' che'
q'ante' ub'i'
kachb'ilan k'u ri katz
ta xeb'ek
xkitik'ib'a' chi k'ut wub'anik
ma wi ajilan chi tz'ikin chuwi' che'
kech'ititik
xemayjan k'ut ri katz
ta xkil ri tz'ikin
are k'u ri tz'ikin maja b'i junoq
xqaj uloq chuxe' che'
ri qatz'ikin e ma wi keqaj uloq
xa jixqasaj uloq
xecha k'ut chi re katz.
Utz b'a la'
xecha' k'ut.
K'a te puch xe'aq'anik chuwi' che'
xnimar k'ut ri che'
xsipoj upam
k'a te k'ut xerajqaj uloq
ma k'u utz chik kiqajik uloq chuwi che'
xecha' k'u uloq chuwi' che'
jupacha kojuchanik270 270 En Tz'utujil en el contexto ceremonial kojuchanik significa "cambio". Al parecer Jun B'atz' Jun Chowen preguntan porqué nos convirtieron de esta forma, ¿Porque nos cambiaron de parecer?
toq'ob' qawach
are ri che' kaxib'in chik
kaqilo ix qachaq'
xecha' uloq chuwi' che'
xecha' k'u ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
chikira' iwex
chixima' xe' ipam
najtik utza'm chijureje' chiwij
k'a te k'ut utz ib'inik
xe'uchax chik kumal kichaq'
we xecha' k'ut
ta xkijurub'a' k'ut utza'm kito'q
xa pu jusu kije' chi xuxik
xa k'oy xkiwachib'ej chik
k'a te k'ut xeb'e chuwi' taq che'
ch'utijuyub' nimajuyub'
xeb'ek pa taq k'ichelaj
kewojon chik
kisilaj chik chuq'ab' taq che'
keje k'ut kich'akatajik Jun B'atz', Jun Chowen
kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa rumal kinawal
ta xkib'ano
ta xe'opon k'ut chi kochoch
xecha' k'ut
xe'oponik ruk' kati't
ruk' pu kichuch
naqi la mixkik'ulwachij ri qatz
xa rax kiwach
mixeb'ek
keje ri e chikop chik
xecha' k'ut
we naqi la mixib'an chi ke iwatz
mi xiniq'alab'a' mi pu xinich'ikib'a'
ma ta keje xib'an chi ke iwatz
xcha' ri ati't chi kech Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xecha' chi k'ut chi re kati't
mixb'isonik ix qati't
xchiwil chik kiwach ri qatz
xke'ulik
xere chi k'ut utijowik wa' chi we ix qati't
la qi mixtze'nik
qatija' na kiq'ij
xecha' k'ut
k'a te puch xkitikib'a' su'anik
K'a te puch xeb'ixanik, xesu'anik, xeq'ojomanik
ta xkub'e' puch ri kati't kuk'
ta xesu'anik
xesik'ix pa su' pa b'ix
ta xub'ina'j ri jun
ub'i' su'
ta xe'ok k'u uloq ri Jun B'atz', Jun Chowen
kexajowik
ta xe'ulik
k'a te puch ta xmuqun ri ati't
itzel kiwach xril ati't
ta xtze'nik
ma wi xukuy utze' ati't
xa k'u jusu xeb'ek
ma wi xil chi kiwach
keyakatik271 271 Es una manera de andar sobre los árboles, como micos. xeb'e pa k'eche'laj
naqi pa chib'ano ix qati't
xa kajmul xchiqatijo
xa oxmul chik xkeqasik'ij pa su' pa b'ix
qi chikuyu itze'
qatija' chi na
xecha chik Jun Ajpu, Xb'alanq'e
k'a te xesu'an chik
ta xe'ok chi uloq
kexajow chik
xe'ul chik chi unik'ajal uwa ja
xa wi ququs272 272 En idioma Tz'utujil se dice qusqutem para referir a "burla interna hacia otra persona". En el K'iche' de hoy se usa qus qus para referir a "algo muy dulce", "dulzura", "ricura". kakib'ano
xa wi kakitaqchi'j273 273 En idioma Q'eqchi' taqchi'j es convencer “engañosamente” a alguien para reírse. Convencer de buena o mala intención. ri kati't chi tze'
lib'ajchi' xtze'n chi ri kati't
qitzij tze'b'al kiwach ri k'oy
chixiririk274 274 Haciendo par con chixiririk es posible que refiere al movimiento de la cintura de los k'oy para causarle más risa a la abuela. xe' kipam
chichili ta275 275 En la palabra chichili(l) ta es posible que refiera al "palpitar" o "vibración del corazón."" je pu chuchi' kik'u'x
ta xe'ok uloq
are k'ut qi chutze'j ati't
k'a te xeb'e chik pa taq juyub'.
Naqi pa chiqab'ano ix qati't
xere chi wa' roxmul chik xchiqatijo
xcha' ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Xesu'an chik
xe'ul chik
kexajowik.
Xa k'u chukuyuka' utze' ri kati't
xe'aq'an k'u uloq
chukatanaj276 276 En su forma completa sería chi ukatanaj, y refiere a "un segundo momento de la acción que al lanzarse se volvieron medio rojizos" o "se avergonzaron" por la expresión kaqruxruj. tzaq
kaqruxruj uchi' taq kiwach
mutzuma'q kichi'
chik'imal277 277 Se considera que refiere a ismachi' "bigote", "barba" o "cejas". En el contexto puede referir a la transformación de los hermanos, refiriéndose a la vejez. kichi' kiwach
makama'278 278 En Tz'utuji es "rasgarse con el tiempo". Otro sentido es "andar de prisa". chi kijoq'ij279 279 Se está refiriendo al avance del tiempo con prisa. chi ke
ta xril chi k'ut ri ati't
k'a te xpoq'olij chi utze' ri kati't
ma chi k'u xil chi kiwach rumal utze'b'al ati't
xere wi k'u wa' ix qati't
xkeqapixab'aj ub'ik
chukajmul k'ut xesu'ax chik
ma k'u xe'ul chik chukajmul
jusu xeb'ek pa k'echelaj
xecha k'ut chi re kati't
mi k'u xqatijo
minab'e xe'ulik
mi pu xqatij chik kisik'ixik
mixb'ison k'ut
oj k'olik
oj iwiy
xa chiloq'oj ri qachuch
kenab'ax ri qatz
ta chuxoq
mixek'o b'ik
mi pu xeb'inajik
Jun B'atz', Jun Chowen ke'uchaxik
xecha ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xesik'ix k'ut rumal ri ajsu' ajb'ix
ri ojer winaq
are puch chusik'ij ri ajtz'ib' ajk'ot
ojer xechikopirik
e k'oy xe'uxik
rumal xa xkinimarisaj kib'
xkiyoq' ri kichaq'
keje wi kalab'il chi kik'u'x
keje k'ut kimayxik ri'
ta xesachik ri Jun B'atz', Jun Chowen.
E chikop xe'uxik
are k'ut e ramaq'elal kochoch chik
xa wi xere e ajsu' e ajb'ix
nim chik xkib'ano
ta xek'oje'ik ruk' rati't ruk' pu kichuch
ta xkitikib'a' chi k'ut kib'anoj
kik'utb'al kib' chuwach kati't chuwach pu kichuch
nab'e xkib'ano ri ab'ix.
Xa kojab'ixik
xecha'
mixb'isonik
oj k'olik
oj iwiy
xecha k'u ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ta xkik'am k'ut kikaj kimixkina'
kixokem280 280 La voz xokej significa "asada" o "azadón" en (Coto 1983: ccxxiii). La palabra Mixkina en Basseta (1698: 447) refiere a "azadón de palo". En el idioma Tz'utujil actual se utiliza la palabra miskina' para "azadón" (de madera o metal). xeb'ek ruk' jujun kiwub'
xkitelej xe'l chi kochoch
ta xkipixab'281 281 Actualmente la forma es xkipixab'aj. k'u kati't chi re uya'ik kiwa
chitikoj282 282 Comenzar o definir el día o en el día de la siembra. na q'ij
xecha'
utz b'a la' ix wiy
xcha' k'ut ri kati't.
K'a te k'ut xe'opon chi ri'
ke'ab'ix wi
xaqi xkich'ik'ib'a' ri mixkina' pu283 283 Lo que se espera acá es que aparezca como pa ulew, sin embargo, el escriba anotó pu ulew. Lo que usualmente utilizan los k'iche' de forma contraída es pulew. ulew
xa k'u qi chitajin ri mixkina' pu ulew
ma k'u qi chitajin ri mixkina' chutukel
are k'u ri ikaj xa wi chi kich'ikib'a' chutolok' che'
xa wi chuq'ab' rib' che' chib'ek
chilajajik chib'ek ronojel che' k'a'm
q'aq' chakachoj chik chi q'atoj che'
chub'an ri xa juna'ikaj
are k'u ri mixkina' tzatz chi q'upuj
ma wi ajilam tum284 284 La voz tum, "penca", como la del maguey, el tallo, cierto género de paja conforme a Ximénez 1993: 549. k'ixik285 285 Se refiere a alguna planta espinosa.
kub'an ri xa jun chi mixkina'
xa ch'utijuyub' nimajuyub' kab'ek
ta xkipixab'aj k'ut jun chikop
Xmukur ub'i'
xkit'uyub'a' aq'anoq chuwi' nimakuta'm
xecha' k'ut Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa chawil ri qati't
chipetik
ya'ol qawa
jusu katoq'ik
ta petoq
k'a te k'ut chiqachap ri mixkina' ruk' ikaj
utz b'a la'
xcha' k'u ri Xmukur
are k'ut xa wub'anik chikib'ano
mana qitzij ab'ixik ta chikib'ano
k'a te puch choq' ri Xmukur
anim k'ut kepetik
jun chichapo286 286 En el texto se muestra variación en la escritura por ejemplo el verbo chichapo puede registrarse también como chichapow y el significado es el mismo. mixkina'
jun k'ut chichapow ri ikaj
chikipis la kiwi'
xa loq' chub'aq'ala'287 287 La voz chub'aqala' en idioma Tz'utujil, en este contexto, el sentido de la palabra es "untar la mano con tierra". ulew puq'ab' ri jun
xa keje chutz'iloj uwach
keje ri qitzij ab'ixom.
Are k'u ri jun chik
xa loq' chupuk'ij uweb'al288 288 Refiere a "la abertura que tiene el cabo del azadón, hacha u otro donde se pone una cuña para asegurar la fijación del instrumento". che' pujolom
keje wi ri qitzij q'atoj che'nel
ta xil rumal kati't
k'a te k'ut kewa'ik
ma qitzij ab'ixik chikib'ano
xa loq' chibeya'oq kiwa
ta xeb'e k'ut chi kochoch
qitzij mixojkosik ix qati't
kecha'
ke'oponik
xa loq' chikikikij kij chikiyuq puch kaqan kiq'ab' chuwach kati't
ta xeb'e chi k'ut chukaq'ij
xe'opon k'ut pa kab'ix
k'isyakatajinaq chik ronojel che' k'a'm
uchapom chi rib' ronojel tun289 289 La palabra Tun varía con tum, el significado no cambia. k'ixik ta xe'oponik.
A pa chinaq kojmich'owik
xecha' k'ut
are k'ut keb'anow ri ronojel ch'utichikop nimachikop
koj, b'alam, kej, umul, yak, utiw, aq, sis
are xeb'anowik
xa jun aq'ab' xkib'ano
k'a te chi k'ut xkitikib'a' chik ab'ixik.
Xa wi xub'an chi rib' ulew ruk' q'atoj che'
ta xk'am chi k'u kina'oj chi ri'
pa q'atoj che' pa q'upuj puch
xa qawaraj ri qab'ix
a na wi china kab'ano ulo
la kita' chiqariqo
xecha k'ut
ta xk'am kina'oj
xe'opon chi k'ut chi ja
naqi ri' lo kojmich'owik
nimak'im chik nimak'echelaj chi puch ri qab'ix
ta xojopon myer290 290 En otras variantes se dice mer.
xecha k'ut chi re kati't chi re puch kichuch
xkojb'e k'ut
xchiqawaraj
rumal ma wi utz kab'an chi qe
xecha'
k'a te k'ut xeb'atz'onik
k'a te k'ut kib'ik chik pa kiq'atoj che'
chi ri' k'ut xematzeje' wi
e muqumuxinaq chik chi ri'
ta xekuchu k'u kib' ronojel chikop
xa jun xkisep wi kib'
ronojel ch'utichikop nimachikop
are puch tik'il uk'u'x aq'ab'
ta xepetik
xech'awije'ik konojel
ta xepetik
are kich'ab'al ri yaklin che' yaklin k'a'm
xecha'
ta xepetik
keneb'eb'ik xe' che' xe' k'a'm
ta xeyopijik
ta xek'utun k'u chi kiwach
xraj k'u kichapo
ma wi xuya' rib'
xa k'u chuje' xkichap wi
xa k'u xq'upuq'ub' kanajoq uje' kej pa kiq'ab'
ta xuk'am ri uje' kej ruk' uje' umul
ri xq'ataq291 291 En el manuscrito de Ximénez folio 21r, línea 15 aparece como xzcatac, Ajtz'ib'ab' considera que es xq'ataq de la raíz q'at- de "cortar". kije'
ma k'u xkiya' kib' ri yak, utiw, aq, sis
xe'ik'owik konojel chikop chi kiwach ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
chiq'atat chi k'ut kik'u'x
rumal ri maja b'i xkichapo.
Xpe k'u ri jun chik
uxam b'e chik
katzotzotik
ta xpetik
k'a te k'ut xkiq'atej
xkise k'ut pa k'at292 292 La importancia de entender las palabras o frases por contexto y hay autores que hay hecho transcripciones erradas y también sus traducciones de este tipo de documentos (Ajtz'ib'ab' 2024). ri ch'o
k'a te puch xkichapo
xkiyotej293 293 Hoy día, en Tz'utujil se dice yutej "amarrar fuerte". En K'iche' actualmente la raíz es yut' y en Q'eqchi' que refiere a "amarrar". puch chi rij uwi'
xrajkib'iyo
xkiporoj uje' chuwi' q'aq'
ta xuk'am ri uje' ch'o
maja b'i rismal uje'
are naypu ub'aq' uwach
ta xrajb'iyik kumal k'ajolab'
ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ma ta kikamik iwumal
ma wi are ipatan ri ab'ixik
k'o iwe
xcha' ri' ri ch'o
a pa k'o wi qe
chab'ij na k'ut
xecha k'u ri k'ajolab' chi re ch'o.
La kinitzoqopij ta na b'a la'
k'o nutzij chi nupam
k'a te k'ut chinb'ij chiwe
chiya ta na sqi'n wecha'
xcha ri ch'o
k'a te chiqaya'o awecha'
chab'ij na xuchaxik
utz b'a la'
are b'a ri rech iqajaw ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu ub'i'
ri xekam chi xib'alb'a
k'o k'u kanoq ri ketz'ab'al
xekel kanoq chuwi' ja
ri kib'ate, kipachq'ab', kikik' puch
xa ma wi kak'ut chiwach rumal iwati't
rumal ri
are xkam wi iqajaw
ma qitzij aweta'm
xecha k'u ri k'ajolab' chi re ch'o
nim xki'kot kik'u'x
ta xkita'o utzijel kik'
ta xub'ij ch'o
ta xkiya' k'ut recha' ch'o
are k'u ri recha' ri ixim, sakil, ik, kinaq', peq, kakaw
are k'ut awech ri'
uwe naqi la k'u'un294 294 K'u'un de k'u'ik en su forma moderna es k'u'um que significa "escondido".
chimesk'utajinaq
awech k'ut
chak'uxu'.
Xuchax k'u ri ch'o kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Utz b'a la' ix k'ajolab'
naqi la k'u kinwuchaj
uwe kiril295 295 Por el contexto debe ser ki(n)ril. ri iwati't
xcha k'ut
ma wi chitzaq ak'u'x
oj k'olik
kojno'jinik
k'o ruchaxik ri qati't
xa jusu kaqaya aq'anoq xikin ja
ta kujoko apanoq
jusu katopon
chi ri' xekel wi
chi ri' k'ut kaqil wi putum ja
xa pa qati' kaqil wi
xecha k'ut chi re ch'o
ta xkipixab'aj
jun aq'ab' xk'am kina'oj ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
qi k'u tik'il q'ij xe'oponik.
Ma k'u q'alaj ri ch'o kuk'a'm
ta xe'oponik
jun ri yakalik
xok pa ja
jun k'u xok xikin ja
lib'ajchi' xuya aq'anoq ri ch'o
ta xkitz'onoj k'ut kiwa chi re kati't
xa chik'utu qati'
kaqarayij ri q'utum ik
xecha' k'ut
k'a te k'ut xk'ut kiti'
jun laq uwa'l xtik'ib'ax chi kiwach
xa wi kimich'b'al re kati't kichuch puch
xkitzajisaj k'u ja' pa q'eb'al
qitzij chaqij qachi'
chik'ama quk'ya'
xecha chi re kati't
we xcha' k'ut
ta xb'ek
are k'ut kewa' kanoq
ma k'u qitzij ta kenumik
xa kimoywachib'al xkib'ano
ta xkil k'ut ri ch'o chi upam q'utum ik
k'olon uloq ri ch'o
chi rij kik' xekel wi puwi' ja
ta xkilo pa q'utum ik
ta xkitaq k'ut jun xa'n
ri chikop ri xa'n
keje ri us xopon chi a'.296 296 La palabra es a', y no ja' como lo registra Sam Colop (1999: 86).
Are k'u xworo uwach q'eb'al ati't
xa yakal ja' chel chuwach uq'eb'al chutijo
xma chitz'apitaj wi uwach q'eb'al
naqi pa mixub'an ri qati't
oj jisab'aj297 297 Por el contexto de uso de la expresión jisab'aj, puede que haga referencia a la inmensa sed en el que se encontraban Jun Ajpu e Xb'alanq'e. chi ya'
kojutzin rumal chaqij chi'
xecha chik chi re kichuch
ta xkitaq ub'ik.
K'a te k'ut xukaq'at ula ch'o ri kik'
xqaj ula putum ja ruk' b'ate, pachq'ab', tz'u'm
xkimajixtaj k'ut
k'a te xb'ekewaj pa b'e
ub'e'l jom
k'a te k'ut xeb'e chik ruk' kati't chi ya'
tz'api'uwach q'eb'al jujun
k'a te k'ut ta xe'oponik jujun chi k'u chi wub'
ta xe'oponik chi ya'
naqi pa mixib'ano
xa mixkos qak'u'x
xojpetik
xecha'
chiwila na uwach nuq'eb'al
ma wi katz'apitajik
xcha' kati't
lib'ajchi' k'ut xkitz'apij chik
junam k'ut xepe chik
e nab'e chuwach kati't
keje k'ut ukana'ik298 298 Por el contexto esta palabra es ukanajik. Mondloch y Carmack (2018: 110) lo transcriben como ukanayik. Se considera que es ukanajik. kik' ri'.
Keki'kot chi k'ut xeb'ek
najt k'u xecha'jik
ta xkita k'u uloq rajawal xib'alb'a
a pa china chi ri'
mixutikib'a' chik etz'anem pa qawi'
ma pa kek'ixb'ik
keniknot299 299 Según el contexto se refiere a "hacer temblar la tierra". uloq
ma pa xekam ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xrajkinimarisaj kib' chi qawach
jek'u'itaqa chik
xecha chik ri Jun Kame, Wuqub' Kame
konojel ajawab' xetaqo uloq
xecha k'ut chi re kisamajel
kixcha'
kixoponik
kepetoq kecha' ajawab'
waral taj kojcha'j wi kuk'
wuqub'ix kojetz'anik
kecha' ajawab'
kixcha'
kixoponik
xe'uchax k'ut ri samajel
ta xepe k'ut
nimajok k'u kib'e ri k'ajolab' chi kochoch
k'a toq'ol chi kochoch
xa k'u yakal ri samajel
xopon ruk' kati't
are k'ut kecha'jik
ta xul kanoq usamajel xib'alb'a
qitzij kepetik
kecha' ri ajawab'
xecha' k'ut ri usamajel xib'alb'a
ta xchoye'300 300 La raíz choy- en Q'eqchi' significa "terminarlo", "acabarlo". Hoy en día, en K'iche' y Tz'utujil choy por extensión semántica, significa "cortar" y metafóricamente también puede significar “cortar el tiempo”. Esto en el sentido de "terminarse o cortar el tiempo de vida de una persona", "interrumpir un ciclo de algo". k'u kanoq kiq'ij
kumal ri usamajel xib'alb'a
wuqub'ix ketzelawachixik
xuchax kanoq Xmukane
utz b'a la'
xkeb'etaqoq ix samajel
xcha' ri ati't
xeb'e k'u ri samajel
xetzalijik
ta xk'is k'ut uk'u'x ri ati't
naqi xchiwucha'j kitaqik ri wiy301 301 Se registra coma y signo comillas sobre la palabra que al parecer se translitera como wiy.
ma wi qitzij ri xib'alb'a
xa keje rulik samajel ojer
ta xeb'ekamoq ri kiqajaw
xcha ri kati't
qus choq' pa ja utukel
k'a te k'ut xqaj ulo jun uk'
chukayak302 302 Ajtz'ib'ab' lo transcribe como chukayak /chi uka' yak/, con el sentido de "su segunda levantada/parada". Sam Colop (1999: 88) lo registra como chuk'ayaq con el sentido de "recogido". Mondlock y Carmack (2018: 113) lo transcribe como chukayak, con el sentido de "tapanco de la casa".
k'a te k'u xuchap aq'anoq
ta xuya' k'ut puq'ab'
chimalmat303 303 En este contexto chimalmat funciona como verbo, con el sentido de "correr tras la cosa después que se ha tirado", "andar con presura" (Ximénez 1985: 444). Malmatik también es "una sensación que se siente cuando un insecto anda en cualquier parte del cuerpo". ib' k'u ri uk'
xb'inik
at wiy chawaj taj kanutaqo
xuchax ri uk'
ta xb'ek taqonel
kacha'304 304 Por el contexto es mas problable que sea katcha' de segunda persona singular.
katoponik
wuqub'ix k'ut ke'oponik
kacha' usamajel xib'alb'a
kacha' iwati't
kacha'
xuchax ri uk'
ta xb'ek
chimalmat k'ut xb'ek
kub'ul k'u ri k'ajol pa b'e
a pa katb'e wi
k'o b'a nutzij chi nupam
kinb'e kuk' k'ajolab'
utz b'a la'
ma b'a katana'ik305 305 En el manuscrito se lee katana'ik y Ajtz'ib'ab' la transcribe como tal, que significa "apurarse". Sam Colop (1999: 89) y Mondloch y Carmack (2018: 112-113) la transcriben como katanik. Sam le da el sentido de "prisa" y Mondloch y Carmack de "lentitud". Posiblemente haya un error de escritura ya que en líneas siguientes aparece como katanik, del verbo anik, "apurarse".
kawilo
xuchax k'u uk' la'306 306 Ajtz'ib'ab' transcribe la palabra como la', mientras que Sam Colop (1999: 98) y Mondolch y Carmack (2018) la omiten. Esta palabra, por el contexto está funcionando como demostrativo. rumal xpeq
ma chawaj kanub'iq'o307 307 Por el contexto debe ser ka(t)nub'iq'o, ya que refiere a una segunda persona singular.
chawila na pe
kinanik wa
xkojopon chanim
utz b'a la'
k'a te k'ut ta xriq'taxik308 308 Mondloch y Carmack (2018: 112) lo registan como xb'iq'itajik "fue tragado". Pero se refiere más a la acción de "lamer" xriq'taxik o "tomado con la lengua por el sapo", que es una forma en que los anfibios capturan a los insectos. rumal xpeq
chib'ek naj k'u ri xpeq
ta xb'ek
chi ma wi ka'anik
k'a te k'ut ta xuk'ul chi k'ut jun nimakumatz
Saqikas309 309 Saqikas es posible que derive de saqikan "serpiente venenosa" en el idioma Tz'utujil. ub'i'
a pa katb'e wi at Tamasul k'ajol
xuchax chik ri xpeq rumal Saqikas
k'o nutzij chi nupam
xcha' chi k'ut xpeq chi re kumatz
ma b'a katanik kawilo
in ta on xkinopon chanim
katojo' xuchaxik
k'a te k'u xb'iq' chi ri xpeq rumal Saqikas
ta xuk'am ri recha' kumatz
keb'iq'ow xpeq wakamik
cha' k'u ri kumatz
ta xb'ek
xk'ulutaj chi wi k'ut ri kumatz rumal Wak nimatz'ikin
xb'iq' chi wi ri kumatz rumal Wak
k'a te pu xopon ri' chuwi' jom
ta xuk'am recha' ri xik
keti'ow kumatz pa taq juyub'
ta xopon puch ri Wak
xchakachob' chuwi' usutz'il310 310 Mondloch y Carmack (2018: 112) lo registran como sutzil con el sentido de "borde del juego de pelota". Mientras que Sam Colop (1999: 89) lo toma como utz'utz'il, quien cita a Tedlock quien considera que puede referir a "una pared circundante a un campo de juego de pelota". Ximénez lo traduce como "sobre las almenas de el cementerio". En Tz'utujil tz'ut y tz'ik se refieren a "esquina". jom
keki'kot k'u ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e kecha'jik
ta xopon k'ut ri Wak
ta xoq' k'u ri Wak
wak k'o, wak k'o
xcha' roq'ib'al
wak k'o
naqi pa ri choq'ik
peta311 311 Se reconstruye como chpet ta, el escriba anotó como peta por la asimilación de sonido de t de la raíz de petik y de t del irreal ta. qawub'
xecha'.
qi k'u taqal ub'aq' wub' chub'aq' uwach
chisetet k'ut xqaj uloq
qitzij wi k'ut xb'ekichapa'
k'a te xkitz'onoj
jupa apetik
xecha' chi re Wak
k'o b'a nutzij chi nupam
chikunaj ta na ub'aq' nuwach nab'e
k'a te k'ut xchinb'ij
xcha' ri Wak
utz b'a la'
xecha' k'ut
k'a te xkelesaj sqaqi'n rij kik'
ri cha'j xkikoj chi uwach ri Wak
Lotz Kik' xub'ina'j kumal
lib'ajchi' k'ut xk'achoj kumal
utz chik umuqub'al ri Wak xuxik
chab'ij k'ut
xecha' chi re Wak
k'a te k'ut xuxawaj nimakumatz
kach'awoq312 312 Por el contexto debe ser ka(t)ch'awoq.
xecha' chik chi re kumatz
we xcha' chi k'ut
ta xuxawaj chi xpeq
naqi pa ataqikil kattzijonoq
xuchax chi k'u ri xpeq
k'o b'a' nutzij chi nupam
xcha' chi k'u ri xpeq
k'a te k'ut xutij xab'ik
maja b'i xuxawaj
xa keje chukatz uchi'
chutijo
xma k'o wi chuxawaj
k'a te k'ut xrajch'ayik kumal k'ajolab'
at k'axtok' xuchaxik
ta xyik313 313 En Ximénez (s.a.: 311) aparece xyik como "sacudir un árbol para que caigan los frutos". Puede ser este el significado de sacudir el trasero del sapo a patadas para que vomitara al piojo. uwa rachaq chi aqan
xqaj k'u ub'aqil uwa rachaq chi aqan
xutij chi k'ut
xa keje chuchub' uchi'
k'a te puch xkirech' uchi' ri xpeq
xrech' kumal k'ajolab'
xkitzukuj puchi'
xa k'u nak'al ri uk' chuware xpeq
xa puchi' k'o wi
ma na xub'iq'o
xa keje
xa b'iq'
keje k'ut xch'akataj wi ri xpeq
ma wi q'alaj uwach recha'
xkiya'o ruk'
ma wi chanik
xa uchaq' kumatz xuxik
katzijonoq314 314 Por el contexto debe ser ka(t)tzijonoq. xuchax chi k'ut ri uk'
ta xub'ij k'u utzij
kacha' wi iwati't ix k'ajolab'
je'ataqa'
xul taqol ke
kape chi xib'alb'a
usamajel Jun Kame, Wuqub' Kame
wuqub'ix ke'ulik
waral kojcha'j wi
chipe ri ketz'ab'al kik', b'ate, pachq'ab', tz'u'm
are chik'astaj uwach waral
kecha' ajawab'
xul kitzij
kacha' ri iwati't
ta xinpetik
qitzij kacha' ri iwati't
koq'ik kasik'inik iwati't
xipetik315 315 Debe ser xi(n)petik.
ma qitzij xecha k'ut k'ajolab' chi kik'u'x
ta xkita'o
jusu xepetik
xe'opon k'ut ruk' kati't
xa e pixab'ay chi re kati't
xeb'ek.
Jo' na ix qati't
xa oj pixab'ay iwe
wa'e k'ute retal qatzij
xchiqakanaj jujun
xchiqatik chi re wa aj
chunik'ajal qochoch
xchiqatik wi
are retal qakamik we chichaqijik
mipa xekamik
kixcha'
ta chichaqijik
we k'ut ta chipe utux
e pa k'aslik
kixcha' k'ut
mixoq'ik
k'o retal qatzij kakanajik iwuk'
xecha'
ta xeb'ek
jun xutik Jun Ajpu
jun chi k'u xtikow Xb'alanq'e
xa pa ja xutik wi
ma na pa juyub' taj
ma naypu pa rax ulew taj
xa pa chaqi'j ulew
chunik'ajal upa kochoch
xkitik wi kanoq
ta xeb'e k'ut jujun chi wub' chi ke
xeqaj chi xib'alb'a
lib'ajchi' xeqaj chuwa kumuk316 316 Gradas, escalera de un edificio.
xe'ik'ow chi wi k'ut chupam Jalja' Siwan
xa chuxo'l tz'ikin xe'ik'ow wi
xe'ik'ow chi k'ut pa Pujiya' pa Kik'iya'
ch'akb'al ta ke chi kik'u'x xib'alb'a
ma wi xkiyikow
xa chi rij wub' xe'ik'ow wi
xe'el chi k'u apanoq pa kajib' xalq'at317 317 Mondloch y Carmack (2018: 116) lo toman como xalk'at con el sentido de "encrucijada de cuatro caminos", pero en la actualidad es de uso cotidiano la forma xalq'at. b'e
xa keta'm wi k'ut kib'e xib'alb'a
q'eqab'e saqib'e kaqab'e raxab'e
chi ri' k'ut xkitaq wi jun chikop
xa'n ub'i'
are k'amol kita318 318 Sam Colop (1999: 92) lo transcribe como kita' con el sentido de "información". Mondoch y Carmack (2018: XX) reconstruye la frase dejándola de la siguiente manera ki(b'i'). xkitaq ub'ik
jujunal ke'ati'o
nab'e chati' ri nab'e kub'ulel319 319 Esta palabra varía a ku'lel.
chatz'aqonisaj320 320 En Tz'utujil kawkik refiere a "alguien sin vida". Puede tener relación con kawtalik. En Ximénez 19XX: 167) Kawtal significa de "estar adornado" o "preparado". Actualmente refiere "estar ataviado", "preparado", "adornado". En este caso "disfrazados", al referirse a las imágenes creadas. "Completar la picadura a todos". Hoy en día se dice chatz'aqatisaj. kiti'ik konojel
xa awech wi k'ut
chatz'ub'aj wi ukik'el ri winaq pa b'e
xuchaxik ri xa'n
utz b'a la' xcha' ri xa'n
ta xok pa q'eqab'e
tak'al k'u chi rij ri poy ajam che'
nab'e ku'lel e kawtalik321 321 "Completar la picadura a todos". Hoy en día se dice chatz'aqatisaj.
nab'e k'ut xkiti'o
ma wi xch'awik
xuti' chi k'u
ta xuti' chi ukab' ku'lel
ma chi wi xch'awik
xuti' chi k'u rox
k'a chi rox ku'lel k'o wi Jun Kame
aqi xcha' k'ut Jun Kame
ta xti'ik
aji322 322 Antes de esta palabra aparece naqi tachado en el manuscrito de Ximénez. xcha Jun Kame
naqi Jun Kame
naqi la mixiti'owik323 323 Por el contexto debe ser mixi(n)ti'owik.
xaji naqi chi la'324 324 Se considera que son tres partículas que se complementan para uso interrogativo en el texto. mixiti'owik
xcha chik ukab' ku'lel
naqi la Wuqub' Kame
naqi la mixiti'owik
xcha chi ro' ku'lel
aji aji xcha' na Xikiripat
xcha' Wuqub' Kame chi re
naqi la mixiti'owik
xcha chik
xti'ik uwaqaq ku'lel
aji naqi Kuchumakik'
xcha Xikiripat chi re
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' uwuq ku'lel
aji xcha chik
naqi Ajal Puj
xcha Kuchumakik' chi re
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' chik uwajxaq ku'lel
aji xcha chik
Naqi Ajal Q'ana'
xcha chi Ajal Puj chi re
naqi la mixiti'owik
cha'325 325 El uso de xcha' varía su uso en el texto, el tiempo aspecto x- en algunos casos se omite. chik
ta xti' chik ub'elej ku'lel
aji xcha'
naqi Ch'amiya b'aq
xcha Ajal Q'ana' chi re
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' chik ulajuj kub'ulel
aji naqi Ch'amiya Jolom
xcha' Ch'amiya B'aq
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' chik ujulaj ku'lel
aji xcha chik
naqi cha' chik Ch'amiya Jolom chi re
naqi la mixiti'owik
xcha' chik
ta xti' chik ukab'lajuj ku'lel
aji xcha chik
naqi Patan xcha chik chi re
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' chik roxlajuj ku'lel
cha' Patan chi rech
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' chik ukajlajuj ku'lel
aji naqi la mixiti'owik
xcha chik Kik' Rixk'aq
xcha' Kik' Re chi rech
keje k'ut ub'ixik kib'i'
ri xkib'ij konojel chi kib'il kib'
xkik'ut uwach
xkib'ij kib'i'
jujun chi joloman ub'ixik kumal
are chib'in ub'i' jun ri kub'ul chuxukut
maja b'i junoq xkisach ub'i'
k'iskib'ij326 326 Debería incluir el marcador de aspecto x- así xk'iskib'ij. kib'i' konojel
ta xeti' rumal rismal uwach uch'ek
Jun Ajpu xumich' ub'ik
mana qitzij xa'n ri xeti'owik
xb'eta'o kib'i' konojel rumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e
k'a te k'ut ta xeb'ek
ta xe'opon puch
chi la' e k'o wi xib'alb'a
chiq'ijila' ajaw
xcha ri kub'ulik
xcha jun taqchi'nel
ma wi are ajaw ri'
xa poy ajam che' ri'
xecha'
ta xe'oponik
k'a te k'ut ta xeq'alaynik327 327 Refiere a "visibilidad del hecho". Mondloch y Carmack (2018: 120) lo dejan como xeq'ala'inik. En Basseta (2005: 20) calaih, actualmente q'ala'ij refiere a "honrar y obedecer".
q'ala ta328 328 Este saludo aparece de esta manera. Según Sam Colop (1999: 95), la expresión q'ala tat folio 24v, línea 15 en el manuscrito de Ximénez, equivale al saludo saqarik tat, "buenos días señor". Mondloch y Carmack (2018: 120, line 15) lo toman como q'a' la tat. Jun Kame
q'ala ta Wuqub' Kame,
q'ala ta Xikiritap329 329 En el manuscrito de Ximénezaparece escrita como Xikiritap es posible que sea error del amanuense, pues el nombre es Xikiripat.
q'ala ta Kuchumakik'
q'ala ta Ajal Puj
q'ala ta Ajal Q'ana'
q'ala ta Ch'amiyab'aq
q'ala ta Ch'amiyajolom
q'ala ta q'ala Xik
q'ala ta Patan
q'ala ta Kik' Re
q'ala ta Rixk'aq
xecha'
ta xe'oponik.
Ronojel xk'is k'ut uwach
xkib'ij ub'i' ronojel
maja b'i jun xkisach ub'i'
are ta xajawax chi kech
ma ta xkanay ub'i' kumal
kixku'loq
xe'uchax k'ut
xeraj'ok chuwi' tem
ma k'u xkaj
ma wi are qatem ri'
xa chojim ab'aj ri tem
xecha Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ma wi xech'akatajik
utz b'a la'
xa jix pa ja
xe'uchaxik
k'a te k'ut ta xe'ok pa q'equ'maja
ma wi xech'akatajik chi ri'.
ri xe'ok wi
ke330 330 Se considera que refiere a la partícula keje así es o de esa manera, aunque Sam Colop (1999: 96) considera que refiere al sustantivo relacional ke = kech de "ellos". chi k'u utikarik
kich'akatajik ta chik chi kik'u'x xib'alb'a
nab'e xe'ok pa q'equ'm ja
k'a te k'ut ta xb'eya'oq kichaj
katilowik
ta xoponik ruk' jujun kisik'
wa'e kichaj
e kacha' ajaw
chulkiya' chik ri chaj
saqarik ruk' ri sik'
chulkimolob'a' kacha' ajaw
xcha' samajel
ta xoponik
utz b'a la' xecha k'ut
ma k'u xkitzij ri chaj
xa q'aq'aj331 331 Sam Colop (1999: 96) lo deja como kaqaj conforme al folio 24v, línea 47 en el manuscrito manuscrito de Ximénez. Pero se considera que refiere a "luz", "claridad", "alumbramiento". Por su contexto es sustituto del fuego. En Tz'utujil es un tipo de calor que provoca mal de ojo a la persona. uk'exwach xokik
are uje' kaqix
keje ri chaj xkilo waranel
are chi k'u ri sik'
xa q'aq'achikop xkikojo chuwi' sik'
junaq'ab' chiyoq'owik kumal
mixeqach'ako
xecha' waranel
ma k'u ja b'i xk'is ri chaj
xa wi xere uwach
are k'u ri sik' maja b'i
naqi la xkitzij chi re
xa wi xere uwach xb'eya'oq kuk' ajawab'
naqi pa ke'uxik
a pa xepe wi
achinaq xek'ajolanik xe'alanik
qitzij kaq'atat qak'u'x
rumal ma utz kakib'ano chi qe
jalan kiwach
jalan nay pu kik'oje'ik
xecha chi kib'il kib'
ta xetaqon k'ut konojel ajawab'
ojocha'joq ix k'ajolab'
xe'uchaxik
ta xetz'onox k'ut rumal Jun Kame, Wuqub' Kame
a pa kixixpe332 332 Se duplica el marcador de persona -ix. Debe leerse como kixpe. wi
chib'ij taj
xcha k'ut xib'alb'a333 333 A partir de esta palabra hay palabras tachadas: ma wi keta'm xecha, folio 25r, líneas 19 y 20 del manuscrito de Ximénez chi ke
ala b'a xojpe wi lo
ma wi qeta'm
xa xecha'
ma wi xkib'ij
utz b'a la'
xa qab'e kaqacha'j ix k'ajolab'
xecha' xib'alb'a chi ke
utz xecha'
re b'a' chiqakoj ri'
wa' qakik'
xecha' xib'alb'a.
Ma taj are ta chikoj wa' qe
xecha k'ajolab'.
Maja b'i are chiqakoj wa' qe
xecha' chik xib'alb'a.
Utz b'a la' xecha' k'ajolab'
je b'a la' xa juchil xecha' xib'alb'a
ma b'a la xa jolom kojcha' chik
xecha' k'ajolab'
maja b'i xecha' xib'alb'a
utz b'a la' xcha' Jun Ajpu
ta xtzaq uloq rumal xib'alb'a
qi k'u taqal chuwach ub'ate Jun Ajpu
k'a te puch ta xkil xib'alb'a ri saqitoq'
ta xel chupan ri kik'
chitz'ininik xb'e je chwa taq ulew ri cha334 334 En el manuscrito de Ximénezaparece como chaa, sin embargo, se transcribe como cha, que en Tz'utujil se dice chaay y en K'iche' se dice chaa (con vocal prolongada). Según Ajtz'ib'ab' fue un error de escritura del escriba ya que en folios siguientes aparece como cha, para referirse a "obsidiana".
Naqi pa la xcha' ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa kamik kiwaj chi qech
ma ta xojb'e'itaqa'
ma ta pu xb'e isamajel
qitzij toq'ob' qawach
xa kojb'ek
xecha' k'ajolab' chi ke
are ta k'u xajawax chi ke k'ajolab'
jusu ta xkam335 335 En el manuscrito de Ximénez después de esta palabra hay tachones sobre las palabras ri jun chi ri. chi ri' chi cha
xech'akataj taj
ma wi keje
xa xib'alb'a xech'akataj chik kumal k'ajolab'
ma b'a kixb'ek ix k'ajolab'
kojcha'j na
xa are kaqakojo ri iwech
xuchax k'ut k'ajolab'
utz b'a la' xecha' k'ut
are k'u xok ri kikik'
ta xqaj k'u cha'j
k'a te k'ut ta xkichoy kich'akon
naqi pa chiqach'ako
xecha xib'alb'a
je na kik'ut
xa xecha' k'ajolab'
xa qach'aka' kajkaj sel336 336 En el manuscrito de Ximénez, folio 25v, línea 13, aparece como sel, mientras que Sam Colop (1999: 98) lo transcribe como tzel. En Q'eqchi' es seel. kotz'i'j
xecha' xib'alb'a
utz b'a la'
naqi pa chi kotz'ijal
xecha' k'ajolab' chi ke xib'alb'a
jutiq'ab' kaqamuchij337 337 Muchij o muchit refiere a una especie de flores desconocidas.
jutiq'ab' saqimuchit
jutiq'ab' q'anamuchit
jutiq'ab' k'u ri nima'q
xecha' xib'alb'a.
Utz b'a la'
xecha' k'ut k'ajolab'
ta xqaj k'ut kicha
junam kichuq'ab'
tzatz pu kicha ri k'ajolab'
xa k'u kirutz338 338 Problamente refiera a ki' rutz "dulzura" o "bondad". También podría ser k'i rutzilal de "mucha bondad", lo que sí es real es que está calificando al sustantivo k'u'x. kik'u'x
ta xkiya' kib' chi ch'akatajik ri k'ajolab'
keki'kot k'ut ri xib'alb'a
ta xech'akatajik
utz mi xqab'ano
nab'e mi xeqach'ako
xecha' xib'alb'a
a pa xchib'ekik'ama' wi ri kotz'i'j
xecha' chi kik'u'x
qitzij ta aq'ab' chiya' ri qakotz'i'j
qach'akom puch
xe'uchax puch k'ajolab' Jun Ajpu, Xb'alanq'e rumal xib'alb'a
utz b'a la'
aq'ab'a339 339 Esta palabra debe leerse como aq'ab' de "mañana". chi k'ut kojcha'jik
xecha' k'ut
ta xepixab'an kib'
k'a te chi k'ut
ta xe'ok chi k'ajolab' pa chayim ja
are ta k'ut xajawax chik
xeq'ataq'ox taj340 340 Sam Colop (1999: 98) transcribe esta palabra como xek'atak'ox taj, causa duda ya que en el manuscrito de Ximénez (folio 25v, línea 37) se registra como xecatacoxtaj. Se cree que refiere más a la expresión xeq'ataq'ox "ser cortados". rumal cha
chanim taj chi kik'u'x
xekam taj chi kik'u'x
ma k'u xekamik
ta xecha' chi re cha
ta xkipixab'aj
are iwe ri ronojel uti'ojil chikop
xecha' chi re cha
ma k'u xesilab' chik
xa jun kaj chi wi cha ronojel
are k'ut e k'o chi chi ri' pa chayim ja
chaq'ab' ta xkisik'ij ronojel sanik.
kixpetoq
kixojo' iwonojel
ojik'ama' ronojel uwach kotz'i'j
kich'akon341 336 Posiblemente esta forma refiera a kichakon, que en Tz'utujil significa "lo pedido", "lo encargado" y "prometido". ajawab'
utz b'a la' xecha' k'ut
ta xeb'e k'u ri sanik konojel
e k'amol kotz'i'j
utiko'n Jun Kame, Wuqub' Kame
myeroq k'ut chikipixab'aj chajal kikotz'i'j ri xib'alb'a
la qi chiwila' kotz'i'j
miya' chi eleq'axik
rumal ri mixeqach'ako ri k'ajolab'
a na wi xpe wi ri lo qach'akon kumal
maja b'i chiwaraj jun aq'ab'
utz b'a la' xecha k'ut
ma k'u xkina' ri chajal tiko'n
xa loq' chikiraquj kichi' chuq'ab' taq che' tiko'n puch.
Keb'echakala chi ri'
xa wi xere chikich'ab'ej ri kib'ix
xpurpuweq xpurpuweq cha' ri jun
ta choq'ik.
ta choq'ik ri Pujuyu' ub'i'.
E ka'ib' chi chajal tiko'n
utiko'n Jun Kame, Wuqub' Kame
ma k'u kakina' ri sanik
eleq'ay kichajem
kab'olowik katukuwik eray342 342 Quiere decir "retoño". kotz'i'j
ri kab'eq'atowa uloq kotz'i'j chuwi' che'
re kasik'ow kuk' chuxe' che'
ri kotz'i'j
xa keje chikiraquj kichi' ri chajal ib'
mana re kakina'o qak'ux kije' qak'ux kixik'
are kakirixik kotz'i'j
kaqaqaj343 343 Sam Colop (1999: 99) lo transcribe como kakaqaj. Pero se considera que refiere a kaqaj de "bajar", de "caer", entonces hay duplicación en kaqaqaj. uloq re
kasik'owik
re kab'eq'atowa uloq
lib'ajchi' k'ut xnoj kajib' sel kotz'i'j
tik'itoj chi k'ut ta xsaqirik
k'a te k'ut ta xul samajel taqonel
kepetoq kacha' ajaw
jusuk' chikik'am ula ri qach'akon
xe'uchax k'ut k'ajolab'.
Utz b'a la' xecha k'ut
kitik'ela'on k'u ri kotz'i'j
kajib' sel
ta xeb'ek
ta xe'opon k'u chi kiwach ajaw
qus uwach
keje k'ut xech'akataj wi xib'alb'a
xa jun aq'ab'il xkichap sanik
ta kiya pa sel
keje k'ut xesaqkaje ri konojel xib'alb'a
saqb'u e kiwach rumal ri kotz'i'j
k'a te k'ut xkitaq ri chajal kotz'i'j.
Naqi pa rumal mixiya' qakotz'i'j344 344 En el manuscrito de Ximénez (folio 26v, línea 3) la palabra kotz'i'j aparece escrita de las dos siguientes formas Cotzih y Coq,ih. chi eleq'axik
are qakotz'i'j wa'e kawilo
xe'ucha'x chajal.
Mab'a xqana'o at ajaw
Minare xkuyu345 345 Debe ser xkuyu(w), que marca el antipasivo. En Mondloch y Carmack (2018: 132) transcriben esta palabra como xruyuw. qaje'
xecha' k'ut
k'a te puch xjix kichi'
kitojb'al kichajin chi eleq'axik
keje' k'ut kich'akatajik Jun Kame, Wuqub' Kame
kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e
uxe' ri b'anoj ri'
ta xkik'am ri kichi'
jereb'aq kichi'
Purpuweq jereb'aq wakamik.
K'a te chi k'ut ta xqaj cha'j
xa wi xere junam kecha'jik
xkelej chi k'u cha'j
ta xepixab'an chi k'u kib'
saqarik chik
xecha' xib'alb'a
utz b'a la' xecha' k'ajolab'
ta xkelej.
Xe'ok chi k'ut pa tew ja346 346 Otros autores como Sam Colop (1999: 101), Mondloch y Carmack (2018: 132) transcriben tew ja con inicial mayúscula. Sin embargo, es un adjunto de lugar y en este documento se transcriben con letra inicial minúscula tew ja del manuscrito de Ximénez, folio 26v, línea 22.
ma wi ajilan tew
tzatz chi saqb'oqom chupan ja
rochoch tew
jusu' k'u stzaj347 347 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez, folio 26v, línea 25 está escrito como con ztzaj, sin embargo, debe ser xtzaj. tew
rumal kutz mamay348 348 El padre Ximénez (1985: 375) indica que mamay es "lo que se hace sin sentir". na
xsach ri tew kumal k'ajolab'
ma wi xekamik
xa wi e k'aslik
ta xsaqirik
are ta k'u xkaj xib'alb'a
chi ri' ta xekam wi
ma wi keje
xa wi utz qutz349 349 Debe leerse qutz que varía con qus. Otros autores como Sam Colop (1999: 101) la transcribe como k'u utz y Mondloch y Carmack (2018: 132) la transcriben como kutz. kiwach
ta xsaqarik.
Xekel chi ula taqol ke
xeb'e chik e chajal
naqipa' la' ma wi mixekamik
xcha' chi rajawal xib'alb'a.
Xkimayjaj chik kib'anoj k'ajolab' Jun Ajpu, Xb'alanq'e
k'a te xe'ok chi k'ut pa b'alamija
tzatz chi b'alam
b'alam rachoch.
Ma wi kojiti'o
k'o iwech350 350 En Mondloch y Carmack (2018: 132) cambian iwech por wecha', palabras diferentes, uno es sustantivo relacional y el otro sustantivo común, -ech y echa'. chuxik
xe'uchaxik b'alam
k'a te k'ut xkipuk'ij b'aq chi kiwach chikop
k'a te k'ut kepaq'aq'ik chi ri' chuwi' b'aq
mi k'u xe'utzinik
mixutij kik'u'x
k'a te wi ri' mixxkiya'351 351 En el manuscrito del padre Ximénez, folio 26v, línea 47 aparece mix xquia. Se transcribe como mixxkiya' pero debe ser mixkiya'. kib'
are kib'aqil ri kak'uxuxik
xecha' ri waranel
konojel ki' kik'u'x chi re
ma k'u xekamik
xa wi xere utz kiwach
xe'el uloq pa b'alamija
naqi pa qi chi e winaqil
a pa kixepe wi
xecha' ri xib'alb'a konojel
k'a te chik xe'ok chupam q'aq'
jun ja chi q'aq'
xa utukel q'aq' upam
ma wi xek'atik rumal
xa b'olol xa tzimaj wi
xa wi xere utz chi kiwach
ta xsaqirik.
Are ta kajawaxik jusuk'
ta kekamik chupan ri'
ke'ik'ow wi
ma wi keje
xa wi kasach kik'u'x xib'alb'a rumal.
Xekoj chik chupan sotz'in ja
utukel sotz' chupam chi ja
jun ja chi kamasotz'352 352 En cuanto a este nombre del manuscrito del padre Ximénez, folio 27r, línea 18 kamasotz' refiere a un tipo de murciélagos.
nima'q chikop
keje ri cha kitza'm kikamisab'al
jusu chutzinik
chopon chi kiwach
xek'oje' k'u chi ri' chupam
xa pa wub' xewar wi
ma wi xeti'ik rumal ri e k'o pa ja
chi ri k'ut xkiya' wi kib'
jun wi
rumal jun chi kamasotz'
chi kaj xpe wi353 353 Hay un párrafo tachado del manuscrito del padre Ximénez, folio 27r, líneas 26-27 , que dice: “...karaj k'u muqum uloq chutza'm wub'...”
xa wi uk'utb'al rib'
ta xkib'ano
rumal k'o kakitz'onoj wi kina'oj
jun aq'ab' k'u ri sotz' keb'ujujik
kilitz' kilitz' kecha'
kecha' jun aq'ab'.
Xtane' k'u ri sqaqi'n
maja b'i chik kesilob'ik ri sotz'
chi ri' k'u chakal wi ri jun tza'm wub'
xcha' k'u ri Xb'alanq'e
Jun Ajpu k'a janik'pa usaqirik kawilo
k'a janik'an la b'a lo
wila'354 354 La palabra wila' na su forma completa es chawila' na na
xcha' k'ut
qi k'u are kakaj
muqum uloq chuchi' wub'
karajril355 355 La voz karajril hoy día se dice karaj kril uloq usaqirik
k'a te puch ta xqupix ujolom rumal kamasotz'
qupul chi kanoq unimal ri Jun Ajpu
juchalik ma mixsaqirik
xcha' ri Xb'alanq'e
maja b'i chik chisilonik ri Jun Ajpu
jupacha
ma xa on mixb'ek Jun Ajpu
jupacha mixab'ano
maja b'i chik chisilab'ik
xaqi chikosos356 356 La voz chikosos puede referirse a estar muy cansado (Sam Colop 1999: 103) y Mondloch y Carmack (2018: 136) la transcriben como chiqosos pero no ofrecen significado claro por contexto de uso. chik
k'a te k'ut xuk'ixb'ij Xb'alanq'e
aqaroq
mixqaya' yan
xcha k'ut
chi la' k'ut xb'ek'olana357 357 xb'ek'olana actualmente es xb'ek'olan na . wi ujolom
chuwi' jom
xa wi utzij Jun Kame, Wuqub' Kame
keki'kot k'u ri xib'alb'a konojel
rumal ujolom Jun Ajpu
k'a te k'ut ta xutaq chikop ronojel sis, aq
ronojel ch'utichikop nimachikop
chaq'ab'
xa wi xere raq'ab'al
ta xutz'onoj k'ut
kecha'
naqi taq pa iwecha' chi jujunal
are kixnutaq wi
chik'am358 358 chik'am actualmente se dice chik'ama' . uloq ri iwecha'
xcha k'ut Xb'alanq'e chi ke
utz b'a la'
xecha k'ut
ta xeb'ek e k'amol rech
ta xe'ulje'359 359 Interesante encontrar esta forma verbal en el manuscrito del padre Ximénez, folio 27v, línea 20 ul y el sufijo -je'. En Q'eqchi' es usual este sufijo. Xe'hulje', que quiere decir "fueron llegando". Podría decirse que es un sufijo aspectual, ya que indica cómo fueron llegando, uno por uno, uno tras otro o en orden. En Tz'utujil y en algunas variantes del K'iche' actualmente se usan las formas xe'ul je'e "vinieron muchas o cosas de diferentes lados". También en K'iche' se usa xe'ul je'taq para referir a "la llegada de muchas personas no conocidas". k'ut konojel
k'o xa q'uma'r rech xb'e'uk'ama'
k'o xa tz'alik xb'e'uk'ama'
k'o xa ab'aj xb'e'uk'ama'
k'o xa ulew xb'e'uk'ama'
jalajoj kecha' ri chikop
ri nimachikop.
Qi pu k'a uxamb'e360 360 La voz chik'am ahora se dice chik'ama'. kanajoq ri tzis
q'oq' xb'e'uk'ama'
kab'alkatij chutza'm
kapetik
are k'ut xok jalwachib'al ujolom Jun Ajpu
lib'ajchi' xk'otox ub'aq' uwach
tzatz chi ajna'oj
chi kaj xpe wi
are uk'u'x kaj Juraqan xulk'oloq
xuluk'uloq chi ri' pa sotz'ija
ma k'u atan xutzinik uwach
utz chik xuxik
xa wi xa re uch'u'k jeb'el xwachinik
xa wi xa re xch'awik
are k'ut ta chirajsaqirik
chi kaqtarin uxe' kaj
kaxaqin na chik ama361 361 Es probable que refiera a mama' por las frases que siguen. xuchux362 362 Actualmente es xuchax o xuchix del folio 27v, línea 39 del manuscrito del padre Ximénez. ri wuch'
we xcha' ri mama'
ta chixaqinik
k'a te ta chiq'equmar chik
kajmul xaqin ri mama'
kaxaqin wuch'
kacha' winaq wakamik
xa k'u kaqraxatzinik363 363 En el folio 27v, líneas 44 y 45 del manuscrito del padre Ximénez palabra compuesta de kaq-raxa-utzinik problablmente tzinik provenga de utzinik. El significado de utzinik es "completar", "acabar algo", "terminar", "culminar".
ta xutikib'a' uk'oje'ik
ma utz cha'
chux364 364 Refiere a "surgir algo". En Q'eqchi' -uxk es ser hecho por ejemplo x'ux fue hecho, sucedió. k'ut Jun Ajpu
je' utz xcha' k'ut
xa wi xare chub'aq'itila'360 360 Refiere a xub'aq'itila' de "enrollar". ujolom
keje ri qitzij ujolom xuxik.
K'a te k'ut ta xkib'an kitzij
xepixab'an kib'
ma naqi katcha'jik
xaqi chayekuj awib'
xa in jun qi kib'anowik
xcha' Xb'alanq'e chi re
k'a te k'ut ta xupixab'aj jun umul
katk'ole' ta chi ri' chuwi' jom
chiwi'366 366 En el texto se registrará la variación de chuwi' o chiwi' para referirse a "sobre de". katk'oje' wi chupam pixk367 367 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez (Folio 28r, línea 9) está escrito pixc, en su forma actualizada pixk, pixk en este contexto refiere al "árbol de las espigas". Actualmente se dice pixik'.
xuchax umul rumal Xb'alanq'e
chupon368 368 Refiere a "embarrar". na kik' awuk'
k'a te katelik
k'a in kib'anowik369 369 Debe ser ki(n)b'anowik
xuchax ri umul
ta xpixab'axik chaq'ab'
k'a te k'ut ta xsaqirik
xa wi xare utz kiwach kikab'ichal.
Xqaj chi k'u kicha'j
k'olan chi k'u ujolom Jun Ajpu
chuwi' jom
mixqach'ako yan
mixib'ano qi yan
mixiya'o
xe'uchaxik
xa wi k'u xere chisik'in Jun Ajpu
chak'aqa' ri jolom chi kik'
ke'uchaxik
ma k'u chi qi kaq'axow chik
chiyeko'ub'370 370 Significa "simulación de movimiento por dolor". -ub' es una forma Q'eqchi' de verbos de raíz posicional. kib'
are k'u xetzaqow kik' rajawal xib'alb'a
xuk'ul k'ut Xb'alanq'e
taqal k'u ri kik' chuwach b'ate
chitanenik
ta xelik
jusu k'u xik'ow kik' chuwi' jom
xa jun xa kanab' wi taqal pa pix371 371 En este contexto puede estar relacionado a "tomate". En Poqomchi' es pixp para "tomate". Ximénez lo traduce como "tomate".
ta xel k'u ri umul
chik'oxk'otik ta xb'ek
oqotal k'ut
ta xb'e kumal ri xib'alb'a
kejuminik kech'aninik
xeb'e chi rij ri umul
xek'isb'e konojel xib'alb'a
k'a te' k'ut xkik'amixtaj ri ujolom Jun Ajpu
xtikixtaj chik uq'oq' Xb'alanq'e
are chi k'ut xb'ekikub'a' ri q'oq' chuwi jom
qitzij jolom chi k'u ujolom ri Jun Ajpu
keki'kot chi k'u kikab'ichal
are k'ut keb'etzukun na kik'
ri xib'alb'a
k'a te' k'ut xkik'amixtaj chi ri kik' pa pix
ta xesik'in chi k'ut
kixpetoq
wa'e kik' kemixqariqo
xecha'
kik'olem chi k'ut
ta xe'ul xib'alb'a
naqi pa ri mixqilo
xecha' k'ut
ta xkitikib'a' chi k'ut cha'jik
junam cha'jik chi k'ut xkib'an chik kikab'ichal
k'a te k'ut xk'aqataj ri q'oq' rumal Xb'alanq'e
chipuk'ab'in ri q'oq'
xqaj pa jom
saqiram k'u ri usaqilal chi kiwach
naqi pa chib'e'ik'ama'
a pa k'o wi ri k'amol re
xcha' xib'alb'a
keje k'ut kich'akatajik rajal372 372 Sam Colop (1999: 105) y Mondloch y Carmack (2018: 140) transcriben y reconstruyen rajal como rajawal. Es posible por el contexto en que se encuentra la palabra, pudo haber sido un error de escritura. xib'alb'a
rumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e
nimak'axk'ol xek'oje' wi
ma wi are xekam wi
ri ronojel xb'an chi ke.
Are k'ut wa'e kinab'al kikamik Jun Ajpu, Xb'alanq'e
are wa' kinab'al kikamik xchiqab'ij chik.
Ta xepixab'aj k'ut
xkib'ano
ronojel k'axk'ol ra'il xb'an chi ke
ma wi xekamik rumal utijob'al xib'alb'a
ma wi xech'akatajik
rumal ronojel ti'onel chikop k'o chi xib'alb'a
k'a te k'ut ta xkitaq chi ka'ib' nik'wachinel
keje ri e ilol
are kib'i' wa' Xulu, Pakam e eta'manel
uwe373 373 Originalmente fue uwe, en a actualidad es we. kojtz'onoxik chiwe
kumal rajawal xib'alb'a
rumal ri qakamik
kina'oj kakinuk'
rumal ri ma wi mixojkamik
ma pu mixojch'akatajik
mixqasach kitijob'al
ma xa chikop chok chi qe
are k'u retal wa chi qak'u'x
chojim ab'aj kamisab'al qe kumal
mixekuchu kib' ronojel xib'alb'a
ma k'u qitzij ta kojkamik
are' k'u ina'oj wa' xchiqab'ij
uwe kixultz'onob'exoq kumal chi rech qakamik
ta kojk'atoq
naqi xchikuchaj ix Xulu ix Pakam
uwe kecha' chi re
ma utz lo chiqatix ta kib'aqil pa siwan
uwe ma b'a' utz
xa wi xere chik chik'astaj kiwach
kixcha'
we b'a are utz
xa chiqaxekeb'a' chuwi' che'
ta kecha' chik chi we
xax ma utz wi
xa wi xere chiwil chi kiwach
kixcha'
ta kecha' chi k'ut chi roxmul
xa b'a re rutzil
xa chiqatix kib'aqil pa raqan ja'
we k'ut kixuchax chik kumal
are utz b'a la' kekamik
k'a te' k'u utz chijok' kib'aqil chuwach ab'aj
keje' ri chike'x k'ajim jal
jujunal k'u chike'ik
k'a te' k'u chitix ub'ik chi raqana'374 374 En la línea 6 (Folio 29r) del manuscrito de Ximénez el escriba anotó raqan ja', ahora lo registra como raqana' (línea 12), una forma contraída, actualmente se conservan las dos formas. En el topónimo de Chwimiq'ina' se conserva la forma a'.