OJER TAQ TZIJ
XB'AN PA TINAMIT K'ICHE',
RAMAQ' K'ICHE' WINAQ
Versión crítica y actualizada
Ajtz'ib'ab'
Nab'e
Are' uxe' ojer tzij waral K'iche' ub'i'.
Waral xchiqatz'ib'aj wi
xchiqatikib'a' wi ojer tzij
utikarib'al uxe'nab'al puch
ronojel xb'an pa tinamit K'iche'
ramaq' K'iche' winaq
are k'ut xchiqak'am wi
uk'utunisaxik uq'alajob'isaxik utzijoxik puch
ewaxib'al saqirib'al rumal tz'aqol b'itol1 1 De acuerdo con el análisis realizado que las palabras "tz'aqol b'itol", son agentivos y no son nombres propios y acompañan a los nombres de Tepew Q'ukumatz o a veces los sustituye, por lo que se define que se debe de escribir con minúsculas.
alom2 2 Alom es la madre que tiene hijos, e hijas. K'ajolom el hombre que tiene hijos. Con esto se fundamenta que "alom k'ajolom" solo son atributos o un agentivo y por lo mismo se deben escribir con minúsculas. El concepto "alom" fue modificado a conveniencia ya que Ximénez (1985: 71) indica que "alom" es la que tiene hijos de dios/cuando todo lo cría. k'ajolom3 3 "Alom k'ajolom" tienen la función de agentivo y se escribe con la letra inicial minúscula. kib'i'
,Saqinim Aq, Saqinim4 Tzis, 4 En el folio 1r del manuscrito K'iche' de Ximénez en la línea 13 solo aparece una vez la frase zaquinimac tzÿz; mientras que en la presente versión se agrega Saqinim Tzis, siguiendo el patrón de saqinim aq. Ximénez registra "sis" como "tzis". Aquí se deja como "sis". 5 5 Refiere al pizote y hoy día se dice "Sis."
Tepew6 6 Palabra de origen Náhuatl que significa "señorío". Q'ukumatz 7 7 La forma completa es Q'uq' Kumatz.
chuchaxik rachb'ixik rachtzijoxik ri iyom mamon
Xpiyakok8 8 Xpiyakok es nombre masculino y el sonido inicial de x- sin embargo, esto no significa clasificador de nombre femenino ix- o x-. Caso contrario con Xmukane. La otra posibilidad es que no sean nombres K'iche'. Por ejemplo, en el idioma Náhuatl aparecen dos personajes como seres creadores llamados Oxomoco y Sipactónal. También podrían ser nombres de animales como: xpa'ch (lagartija), xku'ch, xmukur (tórtola), xtutz' (rana), xpeq (sapo), ixmatuq' (renacuajo o tepocate). Xmukane ub'i'
kamul iyom kamul mamom chuchaxik pa K'iche' tzij.
Ta xkitzijoj ronojel
ruk' xkib'an chik
chi saqil k'olem saqil tzij
wa'e xchiqatz'ib'aj chupan chik uch'ab'al9 9 En el contexto histórico en el que se escribe el libro los autores hacen esta aclaración sobre el uso del termino de "uch'ab'al dios pa christyano'il", pero en sí en el Popol Wuj no se refleja contenido bíblico cristiano. dios
pa kristyano'il chik
xchiqelesaj
rumal maja b'i chik ilb'al re Popo Wuj.10 10 El nombre completo tal y como se cita en otras secciones del libro es Popol Wuj, pero en esta línea Ximénez lo escribe como "Popo Wuj" de forma contraída quizás por error del copista se omitió el sonido "l". Cabe aclarar que se escribe con mayúscula por ser su nombre propio. Es verdad que pop refiere a "petate" sin embargo popol, ya derivado adquiere otros significados, según Basseta (2005: 472) popol refiere a: 1. Popol ech y popol Tzij "cosa común"; 2. Popol ja "cabildo, casa del consejo"; 3. Poponel "la gente del consejo, los consejeros"; 4. Poponik "consejo". Según Coto (1983: 106) popol Tzij refiere a "consejo, junta de viejos o justicia y regimiento". Ximénez (folio 1, línea 27 y 28) traduce popo wuj como "libro común". La idea que se toma del petate, es en cuanto a la forma en que está construido, estructurado y entramado ya que se asemeja al tejido social y no tanto por su significado común de "petate". Por eso, al utilizar la palabra popol ya no es en el sentido de "petate" si no como "forma de organización y acciones, acuerdos, reuniones, políticas y sociales". Y la forma de uso refiriéndose a sociedad siempre será popol, por ejemplo: popol ja, popol tzij, popol winaq, entre otros.
Ilb'al saq petenaq ch'aqa11 11 La forma completa de esta palabra es ch'aqap, pero por encontrarse dos sonidos iguales, se asimila un sonido y se escribe solo uno. No es caso de vocal epentética que une dos raíces o palabras. palo.
Utzijoxik qamujib'al
ilb'al saq k'aslem chuchaxik.
K'o nab'e wujil ojer tz'ib'am puch
xa ewal uwach ilol re b'isol re
nim upeyoxik utzijoxik puch
ta chik'istz'uk ronojel kaj ulew
ukaj tz'ukuxik ukaj xukutaxik
retaxik ukaj che'xik
umej k'a'maxik uyuq k'a'maxik upa kaj upa ulew
kajtz'uk kajxukut chucha'xik
uchuch uqajaw k'aslem winaqirem ab'anel k'u'xlanel
alay rech k'u'xla'y rech
saqil amaq'il saqil al saqil k'ajol
ajb'is ajna'oj chi rech ronojel
a toq'ol wi kaj ulew cho palo.
Are utzijoxik wa'e k'a katz'ininoq k'a kachamamoq
katz'inonik12 12 En esta línea debe leerse la partícula k'a para seguir el patrón de uso en k'a kasilanik, de igual manera en katolinik que debería ser k'a katolon na. k'a kasilanik k'a kalolinik
k'a tolona13 13 Se reconstruye como k'a tolon na. puch upa kaj.
Wa'e k'ute nab'e tzij nab'e uchan.14 14 En idioma Q'eqchi' se conserva la forma verbal cha'ank que significa "decir", en esta línea uchan refiere a "su palabra", "su dicho" y es par de tzij.
Majab'i'oq15 15 En esta línea hay una combinación de partículas que son maja, b'i y -oq. Se escriben juntas porque en este caso las tres partículas están indicando tiempo y aspecto en pasado. Esta expresión se acerca mucho al idioma Q'eqchi' que actualmente se dice maji'aq como un adverbio de tiempo en pasado. jun winaq,
jun chikop tz'ikin,
che' ab'aj,
jul siwan,
k'im k'iche'laj
xa utukel kaj k'olik.
Ma wi q'alaj uwach ulew
xa utukel remanik palo upa kaj ronojel
maja b'i naqi la kamolob'ik kakotzob'ik
jun ta kasilob'ik
kamalkab'an16 16 Posible error de escritura, se cree que refiere a kamol de kamolob'ik por estar en par de kotzkob'ik, kakotzkob'ik. Kamalkab'antaj puede referir a la posibilidad de "no hacer nada". taj kakotzkab'an taj pa kaj.
Xa ma k'o wi
naqi la k'olik yakalik
xa remanik ja' xa li'anik palo
xa utukel remanik
xma17 17 Se cree que xma es contracción de xa ma. k'o wi
naqi la lo k'olik
xa kachamanik katz'ininik chi q'equ'm chi aq'ab'
xa utukel ri tz'aqol b'itol Tepew Q'ukumatz
saqtetoj e k'o wi
e muqutal pa q'uq' pa raxon
are ub'inam wi ri Q'ukumatz
e nimaq18 18 En la actualidad también se dice nima'q. eta'manel e nimaq ajna'oj chi kik'oje'ik
keje k'ut xax k'o wi ri kaj
k'o wi nay puch uk'u'x kaj
are ub'i' ri kab'awil chuchaxik.
Ta xpe k'ut utzij
waral xul kuk' ri Tepew Q'ukumatz
waral chi q'equ'mal chi aq'ab'al
xch'aw ruk' ri Tepew Q'ukumatz
xecha' k'ut
ta xena'ojinik ta xeb'isonik
xeriqo19 19 La forma completa del verbo es xkiriq kib' para hacer par con xkikuch kib' porque refiere a la tercera persona gramatical en plural. kib'
xkikuch kitzij kina'oj
ta xq'alaj20 20 Se considera que refiere a "surgió," "se mostró" o "se aclaró" al juntar sus ideas. ta xkik'u'xlaj kib'
xe wi21 21 En el manuscrito K'iche' está sobreescrito en saq. saq
ta xq'alaj puch winaq
ta xkina'ojij utz'ukik uwinaqirik che' k'a'm
utz'ukukik puch k'aslem winaqirem
chi q'equ'mal chi aq'ab'al
rumal ri uk'u'x kaj Jun Raqan22 22 Se sugiere que debe ser "Jun Raqan" por ser nombre propio. ub'i'.
Kaqulja23 23 En Q'eqchi' se dice Xkaaqul ja'. Posiblemente la terminación de la palabra en K'iche' sea ja' de "agua" y no ja de "casa". Cabe la posibilidad de que en algunas variantes dialectales del idioma K'iche' se diga kaqulja'. En Tz'utujil se dice K'aqoljay. Juraqan nab'e
ukab' k'ut Ch'ipakaqulja
rox chik Raxakaqulja.
Chi e k'u oxib' ri' uk'u'x kaj
ta xe'ul kuk' ri Tepew Q'ukumatz
ta xna'ojixik saq k'aslem
jupacha ta chawaxoq ta saqiro24 24 La forma completa es saqiroq. puch
apachinaq tzuqul q'o'l25 25 En la versión de Mondlock y Carmack (2018: 152) lo registra como q'o'ol. En Tz'utujil se comprende como "él que da y llena de comida."
ta chuxoq
kixno'jin taj.
Are ri ja' chel taj chijamataj26 26 Forma verbal pasiva, se escribe unido.
chiwinaqir wa ulew
ulaq'el27 27 Según Basseta (2005: 337) laq'- refiere a "juntar, pegar", en este caso indica "juntarse la tierra". ta k'u rib'
ch'a ta k'ut
ta chawaxoq ta saqiroq kaj ulew
ma ta k'ut uq'ijilab'al uq'ala'ib'al ri qatz'aq qab'it
ta winaqiroq winaq tz'aq winaq b'it
xecha k'ut
ta xwinaqirik k'u ri ulew kumal
xa kitzij xk'oje' wi uwinaqirik
chiwinaqir ulew
ulew xecha'
Lib'ajchi'28 28 Se propone escribir junto la palabra lib'aj chi', a lib'achi'. Es un adverbio de tiempo que indica "temprano". xwinaqirik
keje ri xa ta tzutz29 29 Tzutz y mayuy son formas antiguas para decir "neblina" (Ximénez 1993: 373, 581). En Basseta (2005: 515) refiere a tzutz, "la nube". Actualmente se dice sutz' mayul.
xa mayuy uwinaqirik chik upupuje'ik30 30 En el manuscrito K'iche' aparecen escritas estas palabras chi ku pu puje'ik de forma separada, analizando el contexto se cree que la forma que da más sentido es chik upupuje'ik, haciendo par con uwinaqirik. Se sugiere agregar chik después de upupuje'ik para completar el sentido.
ta xtape31 31 Dudoso significado, probablemente se relaciona más con surgir de los cerros. pa ja' ri juyub'
jusuk' nima'q juyub' xuxik
xa kinawal32 32 Indica el arte de utilizar sus capacidades y su pensamiento para crear y formar. xa kipus xb'anataj wi
una'ojixik juyub' taq'aj
jusuk' rachwinaqirik uk'isisil upachajil uwach.
Keje' k'ut xki'kot wi ri Q'ukumatz
utz mixatulik33 33 Ximénez (1993: 41) suelen anteponer a las partículas de pretérito esta particula mi. Que significa "poco a", de que se componen, el adverbio mier en denantes y vacamic agora y entonces significa que la acción del verbo ha poco, que pasó o se hizo. Mixnuban es "ha poco que lo hice", y lo mesmo es se entiende de todos los verbos pasivos, neutros y absolutos. Actualmente se utiliza m-, o mv- con la función de negación. at uk'u'x kaj at Juraqan at puch Ch'ipiKaqulja RaxaKaqulja
xchutzinik qatz'aq qab'it
xecha' k'ut.
Nab'e k'ut xwinaqir ulew juyub' taq'aj
xch'ob'och'ox ub'e ja'
xb'inije'ik k'oleje' 34 34 Actualmente está en desuso en el K'iche', pero en Q'eqchi' significa "ubicarse en orden las cosas", en este caso los arroyos los ríos, por el uso del sufijo -je'. raqan xo'l taq juyub'
xa ch'ob'ol chik
xek'oje' wi ja'
ta xk'utunije'ik nima'q juyub'
keje' k'ut uwinaqirik ulew ri'35 35 No en todos los casos se va a escribir ri', porque según contexto de uso puede referir a demostrativo o de referencia.
ta xwinaqirik kumal ri uk'u'x kaj uk'u'x ulew
ke'ucha'xik
ri k'ute nab'e xkino'jij xk'olo36 36 La raíz k'ol puede hacer referencia al "resguardo de la tierra y el cielo como un todo", en este caso no refiere a la forma redonda de la tierra, sino más bien al resguardo del universo. En Tz'utujil actualmente se usan las formas kol y k'o para referirse a "guardar conservar algo para uso posterior". wi ri kaj
xk'olo nay puch ulew chupan ja'
keje' k'ut una'ojixik ri'
ta xkino'jij
ta xkib'isoj rutzinik ub'ana tajik kumal.
Ta xkino'jij chik uchikopil juyub'
chajal re k'iche'laj
ronojel uwinaqil juyub'
ri kyej 37 37 En muchas variantes se pronuncia como tal, pero en la escritura actual se registra como kej. Asimismo, en el manuscrito K'iche' también es usual encontrar las formas kyej y kej. tz'ikin,
kumatz sochoj k'anti',38 38 En otras variantes de K'iche' se registra como q'anti' por variación fonológica.
chajal k'a'm39 39 Cuando las personas no piden permiso para cortar los bejucos, las personas son castigadas, regaño o llamada de atención por los “guardianes” de la montaña y se pierden dentro de la misma.
xa pa chilolinik
ma xa on chitz'ininik uxe' che' k'a'm
k'a te utz chik'oje' chajal re
xecha' k'ut
ta xkino'jij xkitzijoj puch
jusuk'u40 40 En esta palabra hay asimilación de sonidos y debe leerse jusuk'u como jusuk' k'u. xwinaqir kej tz'ikin
ta xkisipaj k'ut rochoch kej tz'ikin.
At kej
pa b'e ya' pa siwan katwar wi
waral katk'oje' wi
pa k'im pa saq'ul
pa k'echelaj kipoq'o41 41 La palabra kipoq'o, también se entiende en la forma de kipoq'. Actualmente se dice kipoq'o'isaj wi iwib'. wi iwib'
kajkaj ib'inib'al ichakab'al chuxik
xe'uchaxik
ta xkich'ik k'ut kochoch ch'utitz'ikin nimatz'ikin
ix, ix tz'ikin
chuwi'42 42 La forma completa de esta palabra es chi uwi'. che' chuwi k'a'm kixochochin wi kixjayin wi
chi ri' kixpoq' wi kixk'iritaj wi
chuq'ab'43 43 La forma completa de esta palabra es chi uq'ab'. che' chuq'ab' k'a'm
ta xkib'ano kib'anoj
ronojel xuk'amo uwarab'al uyakalib'al
keje k'ut kochoch wi chikop
Xutzininaqa chik ronojel ri kej tz'ikin
ta xe'uchax chi k'ut ri kej tz'ikin
rumal tz'aqol b'itol alom k'ajolom
kixch'awoq kixsik'inoq
mixyonolikinik44 44 La palabra mixyonolikinik quiere decir "gorgear las aves" (Ximénez 1993: 321) mixsik'inik
kixch'awajetaj chi jujunal
chujutaq45 45 La forma completa de chujutaq y chi jutaq es chi ujutaq. ch'ob'il chi jutaq molajil
chib'ij na k'ut ri qab'i'
kojiq'ajarisaj
kixcha' b'a na k'ut
Juraqan Ch'ipikaqulja Raxakaqulja
alom k'ajolom.46 46 La m final está de forma abreviada en el manuscrito K'iche' a través de una virgulilla.
Kixch'a'oq47 47 Por el contexto se considera que refiere a kixch'awoq, sin descartar que la forma ch'a'ik también existe y es de uso actual para referir o mencionar a una persona. kojisik'ij kojiq'ijila'
xe'ucha'xik
ma k'u xutzinik
xech'awik
keje ta ri winaq
xa kewachelajik xa kek'aralajik xa kewojonik
ma wi xwachinik uwach kich'ab'al
jalajoj xkoq'ib'ej chi kijujunal.
ma wi mixutzinik
mixech'awik
xecha' chik chi kib'il kib'
ma wi mixutzin ub'ixik qab'i'
rumal oj kajtz'aq oj pu kajb'it
ma wi utz xcha'48 48 Debe ser plural xecha para que haya concordancia de número gramatical. chik chi kib'il kib' ri alom k'ajolom
xe'uchax k'ut
xa kixjalatajik
rumal ma wi mixutzinik
ma wi mixixch'awik
mi k'u xqajal qatzij
iwecha' ik'uxun
iwarab'al iyakalib'al xiwech49 49 En el folio 3 recto, línea 19 de Ximénez.Xiwech puede que tenga relación con xiwechab'ej o xax iwech wi para indicar que ese es "lo suyo" o "de su propiedad". Ximénez (1993: 17) indica que x- indica posesión como por ejemplo xulewal b'ojo'y que es "la tierra de que se hacen ollas". wi
mixe'uxik siwan k'echelaj
rumal ma wi xutzin qaq'ijiloxik
ma wi ix sik'iy qe
k'a k'o
k'o wi lo q'ijilonel nimanel chiqab'an chik
xa chik'am ipatan
xa iti'o'jil50 50 El amanuense varía la escritura entre ti'ojil y tyo'jil. chikach'ik
ta chuxoq.
Are k'ut chipatanij xe'ucha'xik
ta xepixab'axik
ch'utichikop nimachikop k'o chuwach ulew.
Ta xraj k'u
kitij chik kiq'ij
xrajkitijtob'ej chik
xrajpukinuk' chik q'ijilab'al
xma xkita wi kich'ab'al chi kib'il kib'.
Xma xnawachir wi k'ut
xma b'anataj wi puch
keje k'ut xech'akataj wi kitio'jil
xkipatanij
xeti'ik xekamisaxik ri chikop
k'o waral chuwach ulew
keje k'ut utijob'exik chik winaq tz'aq winaq b'it
xa k'u tija chik
mixyopij rawexik usaqirik
qab'ana' tzuqul qe q'o'l qe.
Jupacha ta kojsik'ixoq
ta kojnab'ax puch chuwach ulew
mixqatijo chi rech ri nab'e qatz'aq qab'it.
Ma wi mixutzinik qaq'ijiloxik qaq'ala'ixik puch kumal
keje' k'ut qatija' wi ub'anik ajnim ajxob'51 51 En Bassetta (2005: 533), xob'ik refiere a "tener vergüenza (mostrando respecto)". K'o ta inim ixob', "tened vergüenza o respcto". tzuqul q'o'l xecha'
ta utz'aqik k'ut ub'anik puch ulew
xoq'o'l uti'ojil xkib'ano
ma k'u utz xkilo
xa chiyojomanik
xa tzub'ulik
xa neb'elik
xa lub'anik
xa wulanik
xa pu chi'umarik52 52 Actualmente en Tz'utujil se utiliza para referirse a "algo blando sin desprenderse". Por ejemplo, humedecer pan en café. ma wi chi k'olol ujolom
xa jun b'enaq wi uwach
xa ku'l uwach
ma wi chimuqun chi rij
chich'aw nab'e
maja b'i una'oj
xa jusuk' chi'umar pa ja'
ma wi k'o
xecha' chi k'u ri ajtz'aq ajb'it.
Qawachlab'eq53 53 En Tz'utujil qawachlab'ej significa "hacer de poco en poco una acción o una actividad". Por ejemplo, construir de poco en poco. ta chuxoq
xa lab'e ma wi chib'inik
ma pu chipoq'otajik
ta chuxo
xa una'oj chi ri'
xecha'
ta xkiyoj k'ut
xkiyoq' chik ri kitz'aq kib'it.
Xecha' chi k'ut
jupacha qi54 54 Según Dürr y Sachse (2017: 118) es un adverbio. Ciertamente o cierto. En Varea indica que es para preguntar lo cierto y verdadero de algo. chiqab'ano
chutzin ta wi chinawachir ta wi
q'ijiloy qech sik'iy qech
xecha'
ta xkina'ojij chik
xa qab'ij chi ke Xpiyakok, Xmukane
kitija chik uq'ijixik ub'itaxik
xe'uchan ki55 55 Es posible que sea un error del amanuense, la forma completa es chi kib'il kib'. kib' Ajtz'aq Ajb'it
ta xkib'ij k'ut chi re56 56 Debería ser chi ke por referirse a dos personas. Xpiyakok Xmukane
k'a te k'ut ub'ixik ri' chi kech ri e nik'wachinel
rati't q'ij rati't saq ke'uchaxik
are kib'i' ri Xpiyakok Xmukane.
Xecha' k'u ri Juraqan ruk' Tepew Q'ukumatz
ta xkib'ij chi rech ajq'ij ajb'it
e nik'wachinel
xuk'ulu57 57 En el manuscrito K'iche' no se registra xa, pero se sugiere escribirla para que haga par con xa churiqov. xa pu churiqo
che ta chik
chiqawinaqb'itoj chiqawinaqtz'aqoj ta chik tzuqul q'o'l
kojsik'ixtaj kojnab'axtaj puch
katok ta k'ut pa tzij iyom mamom
cha'58 58 La palabra cha' del verbo decir. taj
ta chawaxoq ta saqiroq
qasik'ixik qatoq'exik qanab'axik
rumal winaq tz'aq winaq b'it
winaq poy winaq anom59 59 En Q'eqchi' anum indica que es "un mal espíritu", "un fantasma", "un espantajo". cha'
ta chuxoq
chik'utun ib'i' Junajpu Wuch', Junajpu Utiw
ajq'ol ajtoltekat60 60 Según Thouvenot (2014: 436) toltecatl significa "oficial de esta manera", "maestro de arte servil", "maestro de alguna arte", "edificador de edificios".
rati't q'ij rati't saq kixuchaxik
rumal61 61 Debería ser kumal por concordancia de número gramatical. qatz'aq qab'it
xa chib'anatajik xa pu chel apanoq
chiq'ajaj62 62 Este par de palabras chiq'ajaj y chik'ak'otaj refiere al diálogo propio de las semillas o sea los tz'ite' de los árboles y la energía o comunicación que se da con las manos para poder interpretar. En otro sentido indica escuchar lo que dicen o quieren hacer con esas semillas. chik'ak'otaj puch uchi' uwach che'
xe'uchaxik e ajq'ij
k'a te puch uqajik uq'ijiloxik ri xmalik chi ixim chi tz'ite'
q'ij b'it xecha' k'u ri jun ati't jun mama' chi kech
are ri mama' are ajtz'ite' Xpiyakok ub'i'.
Are k'u ri ati't ajq'ij ajb'it chi raqan Xmukane ub'i'
xecha' k'ut ta xkitikib'a' q'ij
xa chuk'ulu xa pu churiqo
chab'ij
kata' qaxikin
kach'awik katzijon taj
xa chuk'ulu ri che' chajawaxik
chik'otox puch kumal ajtz'aq ajb'it.
We are tzuqul q'o'l
ta chawaxoq ta saqiroq
at q'ij at b'it
katchokonik kattaqen taj
xcha' chi re ixim tz'ite' q'ij b'it.
Katk'ix la uloq at uk'u'x kaj
maqajisaj uchi' uwach Tepew Q'ukumatz
xecha'
ta xkib'ij k'ut usuk'ulikil
utz are chuxik ri ipoy ajam che'
chich'awik chitzijon b'a la' chuwach ulew
ta chuxoq
xecha' k'ut
ta xkib'ij
jusuk' xb'anik poy ajam che'
xewinaqwachinik xewinaqtzijonik puch
are winaqil uwach ulew xe'uxik xepoq'ik
xeme'alanik xek'ajolanik ri poy ajam che'
ma k'u ja b'i kik'u'x
ma pu ja b'i kina'oj
ma wi na'tal kajtz'aq kajb'it
xa loq' xeb'inik xechakanik
ma wi xkina'taj chik ri uk'u'x kaj
keje k'ut xepaj chi wi
xa utijtob'exik
xa pu uwab'ab'exik chi winaq
kech'aw nab'ek63 63 Esta es una partícula que puede significar "pero" (Ximenez 1993: 67). xa chaqi'j kiwach
ma na sonol kaqan kiq'ab'
maja b'i kikik'el kikomajil
maja b'i kitiqowal kikab'chijal
chaqi'j kotz64 64 Según Ximénez (1985: 229) kotz signica "mejilla" y "también." Brasseur (1961: 197) da el mismo significa. En Q'eqchi' se tiene la forma koh (kohej, sin posesión) para decir "mejilla". k'oj kiwach.
Kapich'ipoj kaqan kiq'ab'
kayeyoj kitio'jil
keje k'ut ma wi xena'w chi wi'
alay kech k'u'xla'y kech
e nab'e tzatz chi winaq xe'uxik waral chuwach ulew.
K'a te k'ut kik'isik chik
kimayxik kiq'utuxik puch
xekamisax chik poy ajam che'
ta xna'ojix kib'utik rumal uk'u'x kaj
nimab'utik65 65 En Q'eqchi' se dice b'ut'ik a "llenarse" o "rebalsarse". En Tz'utujil b'ut es "inflar", o como por ejemplo una ampolla que explota. xb'anik
xpe pa kiwi' ri e poy e ajam che'
tz'ite' uti'ojil ri achij
ta xajaxik rumal tz'aqol b'itol
ixoq sib'aq k'ut uti'ojil ixoq.
Xrajokik rumal tz'aqol b'itol.
Ma wi xena'wik
ma pu xech'awik chuwach kajtz'aq kajb'it
b'anol ke winaqirisay kech
keje k'ut kikamisaxik
xeb'utik
xpe nimaq'ol chi la' chi kaj.
Xek'otk'owach ub'i
xk'otin uloq ub'aq' kiwach
xepe Kamalotz
xqupin ula kijolom
xpe Kotz B'alam
xti'o66 66 Actualmente la forma del verbo es xti'ow. kiti'ojil
xpe Tukum B'alam
xtukuwik xkichowik kib'aqil kib'ochil
xqajixik xmuchulixik kib'aqil
k'ajisab'al kiwach
rumal ma wi kina'wik
chuwach kichuch chuwach puch kikajaw
ri uk'u'x kaj Juraqan ub'i'
kumal xq'equ'marik uwach ulew
xtikarik q'eqal jab' q'ijil jab' aq'ab'al jab'
xok ula ch'utichikop nimachikop
xk'ut kiwach rumal che' ab'aj.
Xch'awik ronojel kiq'eb'al kixot, kilaq, kib'o'j, kitz'i', kika',
jarujpa la ronojel xk'utu67 67 La forma actual de este verbo es xk'utuw. kiwach.
K'ax xib'an chi qe
xojiti'o
ix chi k'ut xkixqati' chik
xcha' ri kitz'i', kak' chi kech.
Are k'u ri ka' xojk'ok'onik iwumal jutaq'ij68 68 La forma completa es jun taq q'ij. En el caso de taq q'ij, el sonido q y q' se encuentran en el mismo punto de articulación y se da asimilación de sonidos por lo que se registra como taq'ij. En el caso de jun que refiere al numeral "uno", se contrae a ju. jutaq'ij
xq'eq saqirik amaq'el joli joli
juk'i juk'i qawach iwumal
are ta nab'e qapatan chiwach
ix ta na winaq
wakamik k'ut xchitij qachuq'ab'
xchiqake'j xchiqajok' puch iti'ojil
xcha' ri kika' chi ke.
Are k'u ri kitz'i' xcha' chik
ta xch'awik
naqi pa rumal ma wi chiya' qawa
xa kojmuqunik
xa pu kojikuxij69 69 En Coto (1983: CVI) indica que cuxih se refiere a "espantar a los pájaros". Y cux cux significa echar fuera. En K'iche' wuxik, en algunas variantes, significa "espantar a los perros", "alejar o sacar a los perros de la casa". Específicamente cuando entra a la cocina. uloq
kojitzaq pu uloq
yakal ub'i qache'el iwumal
ta kixwa'ik
xere70 70 Esta palabra proviene de las partículas xa are. kojiwucha'j71 71 Al parecer esta expresión refiere a “remediar algo”. wi
ma wi kojch'awik
mata k'u mixojkamik chiwe72 72 La forma completa es chi iwech. En esta palabra se encuentran dos fenómenos, uno es que la i de la preposición chi y la i del sustantivo relacional se asimilan y se contrae la palabra quedando como chiwech, se pierde la letra ch del sustativo relacional chiwech.
jupacha ma wi mixixna'wik
xixna'w ta k'ut
chiwij73 73 La forma completa es chi iwij por encontrarse dos vocales iguales se da asimilación y queda como chiwij. ta k'ut xojsach wi
wakamik k'ut xchitij qab'aq k'o pa qachi'
xkixqati'o
xecha' ri tz'i' chi ke
ta xk'ut kiwach.
Are chi k'u ri kixot kib'o'j
xch'aw chik chi ke
k'ax wa xib'an chi qe
xaq qachi' xaq qawach
amaq'el oj tzakal chuwi' q'aq'
kojik'ato
ma wi k'ax xqana'o
xchitij k'ut
xkixqaporoj
xcha ri kib'o'j
ronojel xk'utu74 74 La forma actual es xk'utuw. kiwach.
Are ri ab'aj ri kixk'ub'
chitaninik
chipe pa q'aq'
tak'al chi kijolom
k'ax xb'an chi ke.
Anilab'ik75 75 Anilab'ik refiera a "correr diligentemente" (Basseta 2005: 338). En Tz'utujil se entiende como "la acción del dolor que causa la quemadura". kemalmalijab'76 76 En Basseta (2005: 444), malmatik refiere a "correr tras la cosa después que se ha tirado". chik
kerajaq'anik chuwi' ja
xa chiwulij ja
ketzaq uloq
kerajaq'an chuwi che'
kech'akix uloq ruma77 77 La forma completa y actual es rumal. che'
keraj ok pa jul
xa chiyuch78 78 -Yuch en Tz'utujil indica "reducción de espacio". En K'iche' actualmente significa "plegarse" o "arrugarse". jul chi kiwach
keje k'ut uka'yojik79 79 La forma completa de esta palabra es ukab' yojik. winaq tz'aq winaq b'it
e tzixel e tzalatzoxel chi winaq
xmayxik
xk'utuxik kichi' kiwach konojel
xcha' k'ut
are retal ri k'oy k'o pa k'echelaj wakamik
are xk'oje' wi retal
rumal xa che' kiti'ojil xkojik
are k'u ri k'oy keje ri winaq chiwachinik
retal jule' winaq tz'aq winaq b'it
xa poy xa pu ajam che'.
Are k'ut xa jub'iq' saqnatanoj uwach ulew
maja b'i q'ij
jun k'ut kunimarisaj rib'
Wuqub' Kaqix80 80 En el folio 5v, línea 19 del manuscrito K'iche' de Ximénez dice vucub caquix y se transcribe como wuqub' kaqix. En el Diccionario de Varea (edición digital: página 25, lado derecho), Cakix, es "guacamaya". Actualmente, existe una especie de hongo, llamado Kaqix, por los colores que asemejan a la guacamaya. En Tz'utujil existe un pez llamada kaqix por los colores que se asemejan a la guacamaya. Erróneamente se ha querido confundir este nombre con qak'ix, "nuestra vergüenza", pero no corresponde. ub'i'
k'o nab'e kaj ulew
xa kamoymot uwach q'ij ik'
kacha' k'u ri'
xa wi xere usaqetal winaq
ri xb'utik
keje ri nawal81 81 Seres con capacidades superiores al igual que los que tienen visión cercana y distante llamados nik'wachinel. winaq uk'oje'ik.
In nim kik'oje'82 82 En el folio 5v, línea 25 del manuscrito K'iche' de Ximénez aparece como kik'oje', la forma completa debe ser kink'oje'. chik chuwi' winaq tz'aq winaq b'it
in uq'ij in pu usaq
in nay pu rik'il
ta chuxoq
nim nusaqil
in b'inib'al in pu chakab'al
rumal winaq
rumal puwaq ub'aq' nuwach
xa katiltotik chi yamanik raxak'uwal
nay pu we raxkawakoj chi ab'aj
keje ri uwa kaj
are k'u ri nutza'm, saqjulujuj chi naj
keje ri ik'
puwaq k'ut nuq'alib'al
kasaqpake' uwach ulew
ta kinel uloq chuwach nuq'alib'al
keje k'ut in q'ij wi in pu ik'
rumal saqil al saqil k'ajol
ta chuxoq
rumal chi naj kopon wi nuwach
cha'83 83 Su forma completa debe ser xcha'. ri Wuqub' Kaqix
ma k'u qitzij
are ta q'ij ri Wuqub' Kaqix
xere kunimarisaj rib' ri uxik' upuwaq
xere k'ut toq'ol wi uwach ri chikub'e' wi
mana ronojel ta uxe' kaj kopon wi uwach.
Maja k'ut qi84 84 Al parecer es una duplicación de indicador de tiempo/aspecto presente incompletivo. kiloq uwach q'ij ik' ch'umil
maja'oq kasariroq
keje k'ut kukob'isaj wi rib' ri Wuqub' Kaqix
chi q'ijil chi ik'il
xa maja' chik'utunoq chiq'alajob'oq usaqil q'ij Ik'
xa xurayij nimal ik'owen85 85 Actualmente se dice ik'owem. are ta xb'anik b'utik kumal poy ajam che'.
Keje k'ut xchiqab'ij chik
ta xkamik Wuqub' Kaqix
ta xch'akatajik
ta xb'anatajik winaq rumal ajtz'aq ajb'it
wa'e uxe' uch'akatajik
uyiqoxik chi puch uq'ij Wuqub' Kaqix
kumal e ka'ib' k'ajolab' Jun Ajpu ub'i' jun
Xb'alanq'e86 86 En el Popol Wuj es normal que se registren nombres o palabras de otros idiomas mayas o del Náhuatl, tal el caso de la palabra Xb'alanq'e que se registra en el manuscrito K'iche' y que en Q'eqchi' es Xb'alamq'e o Xb'alanq'e refiriéndose al sol. ub'i' ukab'
xa wi e kab'awil87 87 Kab'awil: en Varea (s.f.: 282), menciona algo parecido como k'ab'uwil (o k'ab'wil), que refiere a estatua o "ídolo de abuelo", que era venerado. Se podría entender como símbolo o representación. Y como verbo, k'ab'owilaj “adorar”. Es un concepto preinvasión española y no podría entenderse como dios, desde un punto de vista colonial y se sugiere escribirla con minúscula. rumal itzel xkilo ri nimarisay rib'
xraj ub'an88 88 En este verbo hace falta el marcador de tiempo aspecto completivo xub'an. chuwach uk'u'x kaj
xcha' k'u ri k'ajolab'
ma wi utz ta chuxoq
ma wi chik'ase' winaq waral chuwach ulew
keje k'ut chiqatij uwub'axik chuwi' recha'
chiqawub'aj wi chi ri'
chiqakoj wi uyab'
ta k'isoq uq'inomal uxit upuwaq
uk'uwal uyamanik
ri kukakab'ej89 89 En Basseta (2005: 352) kakab'ej se refiere a "embellacar" o "enruinar" ("arruinar").
keje k'ut chub'ano ronojel winaq.
Ma wi are chiwinaqir wi q'aq'al
ri xa puwaq
ta chuxoq
xecha' ri k'ajolab'
jujun chi ub' kitelen kikab'ichal
are k'u ri Wuqub' Kaqix
e ka'ib' uk'ajol
are nab'e al ri Sipakna
ukab' al chi k'ut ri Kab'raqan
are k'u ri Sipakna are chirecha'j ri nimaq juyub'.
Ri chi Q'aq', Jun Ajpu, Pekul Ya', Xkanul, Makamob', Julisnab'
chucha'xik ub'i' juyub'
xk'olik
ta chisaqirik
xa jun aq'ab' chiwinaqirik rumal ri Sipakna
are ri chi k'u ri Kab'raqan
chisilab' juyub'
rumal chineb'owik90 90 Refiere a "movimiento" o "hacer temblar". ch'utijuyub' nimajuyub'
rumal xa wi keje nimarisab'al kib'
xkib'ano uk'ajol Wuqub' Kaqix
ix91 91 Por concordancia con la 1a persona gramatical de la cláusula que sigue, este debe ser in. wa'
in q'ij
xcha' Wuqub' Kaqix
in wa' in b'anol ulew
xcha' ri Sipakna
in chi k'ut kiyow92 92 Kiyow viene de kiyowik "mecer". En su forma imperativa y frencuentativa es chakiyika' "mécelo". kaj
chinwulij ronojel ulew
xcha' ri Kab'raqan93 93 En el folio 6 verso, línea 12 del manuscrito K'iche' de Ximénez aparece cabraca y sobre la a, lleva una vírgula de abreviatura de n, entonces debe escribirse kab'raqan.
xa wi uk'ajol Wuqub' Kaqix
xa wi chi ri' xkik'am wi kinimal
chi rij kiqajaw
are k'ut itzel xkil ri k'ajolab'
maja' chib'antajoq qanab'e chuch qanab'e qajaw
keje k'ut xno'jix wi kikamik kisachik
kumal k'ajolab'.
Wa'e k'ute uwub'axik Wuqub' Kaqix
kumal ka'ib' k'ajolab'
xchiqab'ij kich'akatajik chi kijujunal ri nimarisay rib'
are ri Wuqub' Kaqix jun nimache'
ri tapa'l
are k'u recha' ri Wuqub' Kaqix
are chulo'94 94 Al parecer, es una forma del verbo Q'eqchi' low, de "comer cosas suaves" (como banano, masa, etc.). Según Basseta (2005: 439) lo significa "comer fruta o cosa dulce". ri uwach tapa'l
chaq'an chuwi' che' jutaq'ij
xiloma95 95 Posiblemente provenga del verbo xiloj de "escoger, seleccionar". También está la forma xiloj de "escogido" o "seleccionado". k'ut rechab'al
kumal ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
kik'ak'alen96 96 Actualmente es kik'ak'ale'm. chi k'ut chuxe' che'
ri Wuqub' Kaqix
e matzamoj ulo ri ka'ib' k'ajolab' pa xaq che'
ta xopon k'ut97 97 Despues de k'ut aparece ka'ib' k'ajolab' pero está tachado. Wuqub' Kaqix
tak'al chuwi' recha' ri tapa'l
k'a te k'ut ta xub'axik kumal ri Jun Jun Ajpu98 98 Debe ser Jun Ajpu.
taqal ub'aq' wub'99 99 En el manuscrito K'iche' esta palabra varía entre ub' y wub'. En Basseta (2005: 472) se indica que varía entre pub' y ub'. Actualmente es más conocido como pub'. chukakate'
churaquj uchi'
ta xpe chuwi che'
taqal chuwach ulew
chimalmat100 100 Refiere a "correr diligentemente". Cuando a un persona le da baído, camina mareado o descontrolado. k'ut ri Jun Jun Ajpu101 101 Debe ser Jun Ajpu. anim xb'ek
qitzij wi xb'e'uchapa'
k'a te k'ut ta xqupix ula uq'ab' ri Jun Jun Ajpu102 102 Debe ser Jun Ajpu. rumal ri Wuqub' Kaqix
jusuk' xtzaq uloq
xmejo uloq tza'm uteleb'
ta xutzoqopij chi k'ut Jun Jun Ajpu103 103 Debe ser Jun Ajpu. ri Wuqub' Kaqix
xa wi utz xkib'ano
ma nab'e kich'akatajik taj
rumal Wuqub' Kaqix.
Uk'a'am chi k'ut uq'ab' ri Jun Jun Ajpu104 104 Debe ser Jun Ajpu. rumal ri Wuqub' Kaqix
ta xb'e chi rochoch
xa chi k'u ulot'em ukakate' xoponik.
Naqi pa mixk'amow chi la'
xcha' k'u ri Chimalmat
Naqi pa ri' ri e ka'ib' k'axtok'105 105 En Ximénez (1985: 169) aparece k'axtok'-el, "engañador". En Coto (1983: 140), qaxtok, "demonio", "diablo", "enemigo". Quizá se puede dejar como “mentiroso, engañador, enemigo”. El concepto de "diablo/demonio" es una introducción colonial y no prehispánico. Lo otro, es que en el Memorial de Sololá (Otzoy 199: 125) aparece k'axtok', como alguien que se disfraza para espantar a los españoles de Iximche', durante la invasión de Pedro de Alvarado.
mixikiwub'aj mixsilib'ataj nukakate'
rumal xa kachuywaj e we
kaq'oxow chik
mi nab'e mixnuk'am uloq
chuwi' q'aq' k'ut chixeke' wi
chitzayab'a' chuwi q'aq'
ta kulkik'ama' chik
qitzij chi e k'axtok'
xcha' ri Wuqub' Kaqix
ta xuxekeb'a' uq'ab' ri Jun Ajpu.
Kina'ojinik chik ri Jujun Ajpu106 106 Debe ser Jun Ajpu. , Xb'alanq'e
ta xkib'ij k'ut chi rech jun mama'
qitzij saq chik rismal wi chi mama'
jun k'u ati't
qitzij kemel ati't chik
xa keluq'ukila chik chi rijitaq winaq.
Saqinim Aq ub'i' mama'
Saqinimatzis k'ut ub'i' ati't
xecha' k'u ri k'ajolab' chi ke ri ati't mama'
kixqachb'ilaj taj
chib'etak'ama' qaq'ab' ruk' Wuqub' Kaqix
xa kojtere' chiwij
qi ri' qamam ri qachb'ilan
keje k'ut keterekotila' wi
chi qij ta la keqasipaj wi
rumal xa elesan uchikopil eyaj
kaqab'ano
kixcha'
keje k'u ri oj ak'alab'
chirilo ri Wuqub' Kaqix
xa wi oj kojya'wik107 107 También puede ser kojya'owik. ina'oj
xecha' ri e ka'ib' k'ajolab'
utz b'a la' xecha' k'ut.
K'a te k'ut ta xeb'ek
tzamal k'u b'i ri Wuqub' Kaqix chuwach uq'alib'al
ta xe'ik'owik ri ati't mama'
ke'etzeyaj108 108 Según Basseta (2005: X), etzeyaj significa "jugar", "divertirse". k'u ri e ka'ib' k'ajolab' chi kij
ta xe'ik'ow chuxe' rochoch ajaw
kuraquj k'u uchi' ri Wuqub' Kaqix rumal re
ta xril k'ut Wuqub' Kaqix
ri mama' ati't kachb'ilan kib'
a pa kixpe wi qamam
xcha' k'u ri ajaw
xa oj tzuqub'ey qib'
lal ajaw xecha' k'ut.
Naqi pa itzuqub'al
ma iwalk'wal ri iwachb'ilan
maja b'i lal ajaw
e qamam ri'
xere nare109 109 Esta partícula proviene de ma are o na are, dependiendo del contexto puede ser negativa, afirmativa o interrogativa. kaqatoq'ob'aj kiwach
ri ya'xel jupir110 110 Jupir se escribe junto, sin embargo, cuando aparecen completas las dos raíces se escriben por separado jun pir. ch'aqa'p111 111 Ch'aqa'p significa "un pedazo", "una porción". Ch'aqap comúnmente se utiliza para indicar "el otro lado, el otro continente".
kaqaya' chi kech lal ajaw
xecha' k'ut ri ati't mama'
kutzin k'u ri ajaw rumal uq'oxom re
xa kunimaqwachij chik kach'awik
in ta b'a' kanij112 112 En Basseta (2005: 361) indica que canij es "encomendar", "guardar" y "amar". chi wech
chitoq'ob'aj ta nuwach
naqi pa qi chib'ano
naqi on113 112 Después de esta palabra, hay una chi, que el escriba tachó en Ximenez (Folio 7 verso, línea 24). qi chikunaj
xcha' k'ut ajaw
xa uchikopil eyaj chiqelesaj
xa k'u ub'aq' uwach chiqakunaj
xa b'aq chiqawiqo lal ajaw
xecha' k'ut
utz b'a la'
chikunaj ta b'a we
qitzij kaq'oxowik jutaq'ij
ma wi chokiitajik
maja b'i nuwaram rumal
ruk' ub'aq' nuwach
xa xiki'ub'aj114 114 En algunas variantes del idioma K'iche' actual hay mucha tendencia a utilizar una vocal epentética i- entre el marcador de T/A completivo x- y el marcador de tercera persona plural ki. e ka'ib' k'axtok'
ta xtikarik
ma wi kinechajik rumal
keje ta k'ut chitoq'ob'aj wi nuwach
xa kachuyub'115 115 Posible significado de esta palabra es: "tomar o recibir algo con las manos juntas y abiertas" conforme a Coto (1983: 471). we
je chik ri we
utz b'a la' lal ajaw
chikop b'a kak'uxuwik
xa chok uk'exel
chel ri e la
ma b'a utz lo chel ri we
rumal xere in ajaw wi
nukawb'al ri we
ruk' ub'aq' nuwach
xchiqakoj chik na k'ut uk'exel
jok'om b'aq xchok chik
are k'ut jok'om b'aq
ri116 116 A la par del artículo ri, aparece un tachón que parece una X. xa saqi'ixim
utz b'a la' chiwelesaj
chito' uloq
xcha' k'ut
ta xel k'u ri re Wuqub' Kaqix.
Xa saqi'ixim uk'exel re xokik
xa chi k'u saqjulujuj chi ula ixim puchi'
jusu k'u xqaj uwach
ma wi ajaw chik xwachinik
xk'iselik ri re k'uwal
raxkawakoj puchi'
ta xkunax chi k'ut ub'aq' uwach Wuqub' Kaqix
ta xch'olik ub'aq' uwach
xk'iselik ri puwaq
ma na k'ax taj xuna'o
xa wi xere kamuqunik
ta xk'isk'u'elik ri unimarisab'al rib'
xa wi kina'oj ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ta xkam k'ut ri Wuqub' Kaqix
ta xuk'am k'ut uq'ab' ri Jun Ajpu
xkam nay puch Chimalmat
keje k'ut usachik uq'inomal Wuqub' Kaqix ri'
xa ajkun xk'amowik ri k'uwal yamanik
xupunab'ej117 117 Basseta, como lo menciona Acuña (2000: 474), indica que punah refiere a "engrandecerse", "alabar" y "nadar". Y en su nota de pie de página (n70), cita a Brasseur con el significado de la palabra punubal, como "gloria" y "honor". waral chuwach ulew.118 118 A partir de aquí hay 10 líneas y media tachadas, a partir de la línea 20 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez.
Nawal119 119 Abuelos y abuelas dotados de capacidades superiores. ati't nawal mama' xb'anowik
ta xkik'am k'ut kiq'ab'
xtikitax ukoq
utz chik xuxik
xa rumal ukamik Wuqub' Kaqix
xkaj
keje xkib'ano
itzel xkilo nimarisab'al rib'
k'a te k'ut xeb'e chik
xa utzij ri uk'u'x kaj
ta xkib'ano.
Wa'e chi k'ute ub'anoj chik Sipakna120 120 Este nombre posiblemente provenga del náhuatl.
unab'e k'ajol Wuqub' Kaqix
in b'anol juyub' kacha' ri Sipakna
are k'u ri Sipakna
katinik chuchi' ja'
ta xe'ik'owik omuch' k'ajolab'
e juruy che' raqan kikab'al
omuch' chub'inik
ta xkiq'at k'ut jun nimache'
uwapalil121 121 Coto (1983: 528) afirma que es "la solera de la casa". Uwapalil según Varea (s/f.: 218), es "solera", la tabla gruesa que está sobre la puerta o ventana. kikab'al122 122 Kab'al en Q'eqchi' refiere a "casa," "hogar" o "familia".
k'a te k'ut xb'e ri Sipakna
xopon k'u chi la' kuk' ri omuch' k'ajolab'
naqi pa kib'ano ix k'ajolab'
xa che' ma wi kaqayako
chiteleb'a'
xchintelej
a pa kopon wi
naqi pa uchak chi ik'u'x
xa uwapalil qakab'al
utz b'a la' cha' k'ut
ta xujuruj k'ut
xuteleb'a' k'u aq'anoq chuchi' kikab'al omuch' k'ajolab'
xa ta wi katk'oje' quk'
k'o pa' achuch aqajaw
maja b'i xcha' k'ut
kaqachakimaj123 123 Basseta (2005: 389) indica que chakimaj es "hacer una cosa muchos o muchedumbre". ta na b'a la' chwe'q
chuwab'axik chik jun qache' raqan qakab'al
utz xcha' chi k'ut
k'a te xk'am kina'oj ri omuch' k'ajolab'
are ri ala jupacha chiqab'an chi re
chiqakamisaj taj
rumal ma wi utz ri kub'ano
xa utukel mixuyak ri che'
qak'oto jun nimajul
chi ri' ta k'ut chiqatzaq wi qajoq
pa jul
jak'ama' k'aja'ulew pa jul
kojcha' ta chi re
chi are ta k'ut pachal qajoq124 124 Antes de q de qajoq aparece una letra p en el manuscrito K'iche' de Ximénez.
pa jul taqatarij125 125 El imperativo t- es Kaqchikel, en K'iche' se emplea ch- o k-. qajoq ri nimache'
chi ri' ta k'ut chikam wi pa jul
xecha' k'ut omuch' k'ajolab'
ta xkik'ot k'ut jun nimajul
najt xqajik
ta xkitaq k'ut ri Sipakna
ojkanij126 126 Kanij, kanijaj: significa "guardar", "encomendar" y "amar" (Basseta 2005: 361). chawech
chib'eta'ak'oto chik ulew
ma wi kaqariqo xucha'xik
utz b'a la' xcha' k'ut
k'a te' k'ut xqaj pa jul
kasik'in uloq
ta k'ototajoq ri ulew
naj ta chi uqajik awumal
xucha'xik
we xcha' k'ut
ta xutikib'a' uk'otik jul
xa k'u ujul xuk'oto
ukolb'al rib'
xreta'maj ri ukamisaxik
ta xuk'ot k'ut jun wi chi jul
chutzalanem ukajul xuk'oto
xkolotaj wi
kajanikan127 127 En Sam Colop (1999: 47) y Mondloch y Carmack (2018: 60) la transcriben como kajanik'an y k'a janik'an, respectivamente. Otra posibilidad es que refiera a kanajikan de "quedarse". Quizás haya habido metátesis de la palabra. pa la xuchax k'u qajoq
kumal omuch' k'ajolab'
kinanuk'oto128 128 Es posible que haya confusión en cuanto al uso de la primera persona singular, in- o nu-. Hay contracción de la palabra kinanuk'oto: k-in-na-un-k'oto. Acá también se ejemplifica una forma de infijación de la partícula na (futuro inmediato), entre el tiempo/aspecto y marcador de persona gramatical. we
xkixnujiq'ij aqanoq
ta chutzinoq uk'ototajik.
Xcha' uloq Sipakna chi ri' pa jul
ma k'u are kuk'ot uxe' jul
ri umoqikil129 129 Se refiere a "sepultura" conforme a COTO (2005: 518) y Ximénez (1985: 389). Actualmente la raíz es muq-.
xa ujul kuk'oto
kolb'al rib'.
K'a te' k'ut ta xsik'in uloq ri Sipakna
kolon chuqa130 130 En Tz'utujil chuqa refiere "resguardarse" o "cuidarse de pasar bajo o sobre algo como un peñasco". chi ri' pa jul
ta xsik'in uloq
kixpetoq
chulik'ama' ulew rachaq jul.
Mixk'ototajik
qitzij naj mixqaj wumal.
Ma pa kita' nusik'ib'al lo
are' k'u ri isik'ib'al
xa ub'i kaxojanik131 131 Xojaj significa "eco".
keje ri jun eleb'al
ka'ib' eleb'al
ix k'o wi
kanuta'o
xcha' ula ri Sipakna pa ujul
chi ri' k'ut matzal chi wi uloq
kasik'iyaj chi ula pa jul.
Are k'ut kajurux uloq ri kinimache'
rumal k'ajolab'
k'a te puch xkitarij qajoq ri che' pa jul
ma k'o mach'awik
chiqata' na
ta churaquj uchi'
ta kamoq
xecha' chi kib'il kib'.
Xa kejaslajik
xa pu chimatzalaj kiwach chi kijujunal
ta xkitarij qajoq ri che'
are k'u ri xcha' k'ut
ta xuraquj uchi'
xa jupaj chik xsik'inik
ta xqaj apanoq ri che'
oka132 132 Según Ximénez (1985: 429) significa "hacer burla, como del que ha caído". mixutzinik
qi utz mixqab'ano chi re
mixkamik
ata133 133 Partícula interrogativa. la b'e chitaqen
chub'ano
chuchakuj
ta chuxoq
unab'e la xukoj ula rib' quk'
chi qaxo'l puch
la oj omuch' k'ajolab'.
Xecha' k'ut
kekikot chik
k'o ri ub'anik kaki'oxij
kelekowik oxij puch
chiquk'a'j la qab'eb'al qakab'al
la oj omuch' chi k'ajolab'
xecha'
chwe'q k'ut chiqilo
kab'ij puch chiqilo
ma pa chipe sanik pu134 134 Es probable que refiera a la preposición pa. ulew
ta chuwinoq ta q'eyoq
k'a te k'ut kul chi qak'u'x
ta quk'a'j ri qaki135 135 Jumaj indica "cada parte" o "cada una". Palabra caída en desuso. Conforme a Coto (1985: 159) jumaj significa "todas partes". xecha' k'ut
kuta' k'u uloq ri Sipakna chi ri' pa jul
ta xkib'ij k'ajolab' ri'
k'a chukab'ij puch
ta xtub'ukij sanik
keb'inowik keb'uchuwik
ta xek'ulun xe' che'
jumaj136 136 Probablemente refiera más a ki de "maguey" y no de ki' que significa "dulce". kikayelo'n is
kikayelo'n puch rixk'aq Sipakna
ta xkil k'u ri k'ajolab'
mi pa xutzin ri k'axtok'
chiwila' na sanik
mixek'ulun uloq
mixetub'ukij uloq
jumaj is kika'yen
k'o rixk'aq richilana137 137 En el manuscrito K'iche' de Ximénez aparece como richilana y se debe leer como richilan na.
mixqab'ano k'a
xecha' chi kib'il kib'
are k'u ri Sipakna
xa wi k'aslik
xuq'at uloq rismal uwi'
xa pu kuk'ux uloq rixk'aq chi re
kuya' ula chi kech ri sanik
keje k'u ri xkamik
xkina'o omuch' k'ajolab'
k'a te k'ut xtikar kiki chi roxij
ta xeq'ab'ar puch konojel k'ajolab'
e k'u q'ab'arinaq chik konojel omuch' k'ajolab'
maja b'i kakina' chik
k'a te puch xulix138 138 Hoy día en algunas variantes del K'iche' se dice wulix para "derrumbar". ri kab'al pa kiwi'
rumal ri Sipakna
xek'isch'ayatajik konojel
maja' b'i chik jun ka'ib' xkolotaj chi kech
xekamisaxik rumal Sipakna
uk'ajol ri Wuqub' Kaqix.
Keje k'ut kikamik omuch' k'ajolab' ri'
xcha' chi k'ut
are ri xe'ok chi ch'umilal
ri motz ub'i' kumal
we k'ut xa saqb'al tzij lo.
Are chi k'ut chiqab'ij
uch'akatajik chik Sipakna
rumal ri e ka'ib' k'ajolab' Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Are chik uch'akatajik ukamik Sipakna
ta xch'ak chik kumal
ri e ka'ib' k'ajolab' Junajpu, Xb'alanq'e
are chik uyoq' kik'u'x k'ajolab'
ri omuch' chi k'ajolab' xekamik
rumal Sipakna
xa kar xa tap chutzukuj chi taq a'139 139 -a' varía con ja' en otras partes del texto con el mismo significado de "agua".
xere chirecha'j140 140 -echa' en este caso refiere a "alimentación". jutaq'ij
pa q'ij chiwa'katik
ta chutzukuj recha'
chaq'ab' k'ut chireqaj juyub'
k'a te k'ut ujalwachixik jun nimatap
kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Are k'ut xkikoj ri uwach ek'
ri maq141 141 Es más probable que se refiera a nima'q. ek' k'o pa taq k'echelaj
are uxul tap xuxik
pajaq142 142 Pajaq según Ximénez (1993: 441) es una hierba; que en kaqchikel llaman xkoyak'ix, actualmente en Tz'utujil es xkoyak'iix. chi k'ut ukok q'ab'
xkikojo
sel ab'aj k'u ri uwarachaq tap
ri jowojik
k'a te k'ut ta xkikoj ukoq
chuxe' pek143 143 Pek en Q'eqchi' significa "piedra". En Tz'utujil "roca", "piedra grande". Lugar sagrado donde se hacen ceremonias para curaciones o falta que ha cometido una familia o persona y ahí se pide la solución a la falta cometida. Ochoch pek significa "cueva". En idioma K'iche' se mantiene en algunas variantes. chuxe' nimajuyub'
Me'awan ub'i'144 144 Mondloch y Carmack (2018: 66) en la transcripción, cambian de orden de la frase -Me'avan ub'i', a ub'i', a ub'i' Meyawan (hasta la forma del nombre del cerro), que considero un error, ya que lo normal en las expresiones mayas, es lo normal (correcto) y no la forma con influencia del castellano. juyub' xch'akataj wi
k'a te k'ut ta xepe ri k'ajolab'
xkik'u' ri Sipakna chi ya'
a pa katb'e wi
xchax145 145 Posiblemente sea xuchax. k'u ri Sipakna
maja b'i kinb'e wi
xa wecha' kanutzukuj
ix k'ajolab'
xcha' k'u ri Sipakna.
Naqi pa awecha'
xma k'o chi wi kanuriqo
kab'ijir chinkanaj rechaxik
ma wi kanuch'ij chik wa'ij
xcha' Sipakna chi kech Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Jun are la tap
k'o ula xe' siwan
qitzij chi nimatap
kaq'ij ta la' chawecha'j lo.
Xa kojuti'o
mixrajqachapo
kaqaxib'ij qib' rumal
ma chib'e on qachapa'
xecha' ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
kitoq'ob'a' nuwach
kib'eta'iwab'a' ix k'ajolab'
xcha' ri Sipakna
ma b'a chiqaj
xa ta katb'ek
ma sachib'al taj
xa raqan ja' katb'ek
at k'u taqal aponoq xe' nimajuyub'
jowol ula chuxe' siwan xa katel apanoq
xecha' Jun Ajpu, Xb'alanq'e
laqi146 146 Posiblemente con función exclamativa, por el contexto de toq'ob'. b'a' toq'ob' nuwach
ma b'a' xuk'ulu
ix k'ajolab'
kixb'enak'unuwab'a'
k'o k'i xo147 147 El significado es de "mucho" conforme a Ximénez 1985: 619. wi ri tz'ikin
chib'etajiwub'aj
weta'm k'o wi
xcha' chi k'ut Sipakna.
Xelajik148 148 La raíz es -elaj- de "suplicar" tal como se indica en Q'eqchi' y Ximénez (1985: 253). xoq' na chi kiwach k'ajolab'
la ma qi k'u xchachup lo
ta xa keje xkojtzalij awumal
ma xa ma wi xqatijo
xa jusuk' chiti'onik
ri oj jupulik
kojok ub'ik
k'a te k'ut kuxib'ij rib'
ri oj pak'alik
kojok ub'ik
xa k'u sqaqi'n chik
ma wi chiqariqo
k'a te k'u utz at pak'alik
katok ub'ik
xuchax k'ut
utz b'a la'
xcha' k'u ri Sipakna
ta xb'e k'ut
achb'ilan chi k'ut ri Sipakna
xb'ek
xe'opon chuxe' siwan
tzalam149 149 Puede ser tzalan, de tzalanik, "de lado". k'u la ri tap150 150 Tap (Q'eqchi') varía con top (en Tz'utujil, K'iche' y Kaqchikel).
kaqwak'awoj ula rij xe' siwan
ri k'u te kikumatzij
utz b'a la'
chikikot k'u ri Sipakna
karaj taj
xkok ta puchi'
rumal qitzij kutzin chi wa'ij
xraj kutij ri'
xa xrajjupunik
xrajokik
pak'al k'u ri tap
xaq'anik
k'a te k'ut xel chu uloq151 151 Varía a chi uloq. .
ma wi xariqo
xuchax k'ut
maja b'i
xa pak'alik
kaq'anik
xa nab'e sqaqi'n chik
ma wi mixnuriqo.
K'a te utz lo kipak'e'ik152 152 Se reconstruye con la forma completa que es ki(n)pak'e'ik.
kinok ub'ik
xcha' chi k'ut.
K'a te k'ut pak'al chik
ta xok ub'ik
xk'isk'u'ok ub'ik
xa uwi' uch'ek chik xk'utun uloq
xk'isb'iq'itajik
xlilob' k'u qajoq nimajuyub' chi uk'u'x
ma wi xsolkopij chik
ab'aj k'ut xuxik ri Sipakna
keje uch'akatajik chik Sipakna
kumal k'ajolab' Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ri b'anol juyub'
xcha' utzijoxik ojer
chuxe' juyub' Me'awan ub'i'
xch'akataj wi
xa nawal153 153 En este contexto indica "engaño". xch'akataj wi.
Jun chi k'ut xchiqab'ij ub'ixik.
Rox chi k'ut nimarisay rib'.
Kab'raqan ub'i'
in yojol juyub'
xcha'
xa wi k'u xere Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xch'akow re Kab'raqan
xcha' ri Juraqan, Ch'ipikaqulja', Raxakaqulja'
ta xch'awik chi kech ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
jun chik, jun chik154 154 Se registra duplicación. chich'akatajik
xa wi nutzij rumal
ma wi utz kib'anoj chuwach ulew
kakik'owisaj q'ij chi nimal chi alal
ma k'u keje chuxik
chib'ochij k'u ub'ik chi la' releb'al q'ij
xcha' k'ut ri Juraqan chi ke ri e ka'ib' k'ajolab'
utz b'a la' lal ajaw
ke' wi na k'ut
ma wi utz wi kaqilo
ma pa lal k'olik
lal pu yakalik
lal uk'u'x kaj
xecha' k'ut ri k'ajolab'
ta xkik'ulub'a utzij Juraqan.
Are puch katajin ri Kab'raqan
yojol juyub'
xa sqaqi'n ch'utinij raqan chuwach ulew
jusu chib'ulij155 155 Se considera que refiere a -wulij de "derrumbar". nimajuyub' ch'utijuyub' rumal
ta xk'ulutaj kumal ri k'ajolab'.
A pa katb'e wi al k'ajol
xecha' chi rech ri Kab'raqan
maja b'i kinb'e wi
xa in uliy156 156 En el folio 11 recto, línea 24, del manuscrito K'iche' de Ximénez está escrito in uly, su forma de agentivo. En Sam Colop (1999: 52) lo transcribe como kinulij. Sin embargo, es una propuesta sin mayor razón, ya que, cuando quieren indicar j en una palabra, utilizaron h y en este caso aparece y. Ahora, con la propuesta de Mondloch y Carmack (2018: 70), va mucho más allá, proponen la transcripción como wuliy, sin embargo, se duplicaría el marcador de 1a . persona singular in -w (uno independiente y otro prefijado). juyub'157 157 Aunque en la versión de Sam Colop (1999: 52) dice kuyub', seguramente es un error.
in puch yojol rech
chi b'e q'ij chi b'e saq
xcha' k'ut
ta ch'awik158 158 Debería ser xch'awik.
xcha' chi k'ut ri Kab'raqan chi ke ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
jupacha xpetik
ma wi weta'm uwach
naqi pa ib'i'
xcha' Kab'raqan.
Maja b'i qab'i'
xa oj ub'om
xa pu oj tzarab'om pa taq juyub'
xa oj meb'a'
maja b'i
naqi la qech at k'ajol
xa ch'utijuyub'
xa nimajuyub' kojb'ek at k'ajol
are k'u ri jun nimajuyub'
xqilo
xa kok il159 159 Con relación a esta palabra coquil, del folio 11 recto, línea 36 del manuscrito K'iche' de Ximénez, se sugiere transcribirla como kok il de "preocupación” y no kokil como la propuesta de Sam Colop (1999: 53) y Mondloch y Carmack (2018: 70) cambian la palabra por kaqil, que no corresponde a lo que está escrito en el documento. Aunque en Tz'utujil se interpreta como "tener las habilidades de convertirse inmediatamente". kak'iyik
qitzij najt kaq'anik
xa kakupupik160 160 Con relación a esta palabra en Q'eqchi -kup- indica "la forma en que se eleva la montaña". Y en Tz'utujil qakupupik refiere a que "crece en forma de cono". kik'owik chuwi'161 161 Chi uwi'. juyub' ronojel
ma k'u ja b'i jun ka'ib' tz'ikin
mixqak'am chuwach162 162 Chi uwach. at k'ajol
we k'ut qitzij kawulij ronojel juyub'
xecha' ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e chi re Kab'raqan
ma qitzij xiwilo ri juyub'
kib'ij
a pa k'o wi
xchiwil na
xchinwulij qajoq
a pa xiwil wi.
Chi la' b'a k'o wi
chi releb'al q'ij
xecha' k'ut Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Utz xchik'ama' qab'e
xe'uchax k'u ri e ka'ib' chi k'ajolab'
maja b'i
xa kachap e nik'aj
chi qaxo'l k'ut koje' wi
jun chamox163 163 Chi amox. jun chawikiq'ab'164 164 Chi awikiq'ab'. chi qe
rumal k'o qawub'
we k'o tz'ikin chiqawub'aj
xecha' k'ut
keki'kot chikitijtob'ela' kiwub'anik
are k'u ri ta kewub'anik
xa chikuxlab'ij ri tz'ikin
ta chikiwub'aj
chumayjaj k'u ri Kab'raqan
ta xkib'aq165 165 Por contexto se entiende que es "juntar" o "encender fuego" con un instrumento diferente, por ejemplo: piedra. k'u kiq'aq' ri k'ajolab'
xkib'ol k'ut kitz'ikin chuwach q'aq'
jun k'ut tz'ikin xkiq'ul sajkab' chi rij
saqi'ulew xkikojo
are k'ut chiqaya' chi re
ta jiq'onoq
ta chutziqa'166 166 En el manuscrito K'iche' aparece como chutziqa', sin embargo, actualmente ha variado a chu(s)iqa'. puch ruxlab' qatz'ikin
ta ch'aq'ajoq
are k'u ri ulew xchok chi rij tz'ikin qumal
pulew167 167 Pa ulew. chiqatzaq wi
keje k'ut
pulew chimuq wi
we nima'etamanel jun tz'aq jun b'it
ta chawaxoq ta saqiroq
xecha' ri k'ajolab'
rumal xax chirayin wi
uk'uxlal ri chitiyik chich'akuxik168 168 En el folio 11, línea 27 del manuscrito K'iche' de Ximénez aparece como chacuxic y debería transcribirse como ch'akuxik. Sin embargo, Sam Colop (1999: 54fn113) la transcribe como chaq'uxik con el significado de "comer carne". Mientras que Mondloch y Carmack (2018: 72) la transcriben como chich'akuxik /chikach'uxik/ con significado de “comer y masticar carne”. En el texto esta forma ch'akuxik hace par con tiyik que indica "una forma de comer carne".
keje xchurayij uk'u'x ri Kab'raqan
xecha' chi kib'il kib' Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Ta xkib'ol ri tz'ikin
xchaq'aj k'ut
q'an ub'olik
chiyipowik chikab'chiyanik kij ri tz'ikin
chik'o'inik169 169 En la versión de Sam Colop (1999: 54fn116), está escrita de otra manera y cita en donde indica que coij, es raíz de "oler". Mondloch y Carmack (2018: 68) la transcriben como chik'owinik con el significado de su olor era muy sabroso. La forma k'o'inik refiere a la raíz adjetival de "olor agradable" k'ok'. simisoj ruxlab'
are k'u ri Kab'raqan kurayij chik rechaxik
xa kawajin uwa'l puchi'170 170 pa uchi'. xa kab'iq'ilajik171 171 En Sam Colop (1999: 54) dice kab'ikilajik.
kakurulaj puch uchub' uk'axaj
rumal usimsojil tz'ikin
ta xutz'onoj k'ut
naqi pa ri iwecha'
qitzij qus ruxlab' kanuna'o
chiya' ta sqaqi'n wech
xcha' k'ut
ta xya' k'ut jun tz'ikin chi re Kab'raqan
uch'akatajik k'u ri'.
K'a te k'ut xuk'is ri tz'ikin
ta xb'e chi k'ut
xe'opon k'u chi la' releb'al q'ij
k'o wi ri nimajuyub'
are k'u ri Kab'raqan xa tub'ul chik raqan uq'ab'
ma b'i chikowin chik
rumal ri ulew xq'ul chi rij tz'ikin
xuti'o
ma k'u ja b'i chik
naqi la yub'jan172 172 Aunque, tanto Sam Colop (1999: 55), como Mondloch y Carmack (2018: 74) transcriben como xub'an. Sin embargo, en el folio 12 recto, línea 2 y 3 del manuscrito K'iche' de Ximénez, está escrito como yubhan. Yub'jan con el significado de "mecer, mover o debilitar el cerro". chik chi re juyub'
ma wi xutzinik
xuwulij taj.
Ta xim173 173 Aquí la palabra por tener x- inicial en la raíz xim se contrae el marcador de tiempo aspecto x- con la raíz del verbo, que tendría que escribir así: xxim. k'ut kumal k'ajolab'
chi rij xim wi uq'ab'
xrilij uq'ab' kumal k'ajolab'
xim k'ut uqul raqan ukab'ichal
k'a te k'ut xkitarij qajoq pulew
xkimuqu
keje k'ut uch'akatajik Kab'raqan
ri xa wi xere Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ma wi ajilan kib'anoj waral chuwach ulew.
Are chi k'ut xchiqab'ij chik
ub'i' kiqajaw ri jun Ajpu, Xb'alanq'e
xqakamuj174 174 xcacamuh es del folio 12r, línea 21, del manuscrito K'iche' de Ximénez, hoy día xqakamuj. Es más probable que refiere a kamul o kamulij "dos veces". Sam Colop (1999: 57), considera que refiere a qumuj "beber" y cita a Basseta, Coto y Ximénez. Mondloch y Carmack (2018: 70, línea 21 y 22) lo dejan como xkakamuj y lo refiere como kaqakamulij traduciendo como "segunda vez". Actualmente se dice xqakamulij en K'iche' y en Tz'utujil es xqakamuluuj. chuwi'
xa pu xqakamuj ub'ixik utzijoxik puch
kik'ajolaxik ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa nik'aj xchiqab'ij
xa ch'aqa'b'175 175 Sam Colop (1999: 57) opta por chaq'ab', mientras Mondloch y Carmack (2018: 70, línea 24) usan ch'aqa'p. Actuamente se dice ch'aqa'p para referirse a "un pedazo", "una parte" o "una porción". ub'ixik kiqajaw.
Wa'e k'ute utzijoxik
are kib'i' ri Jun Jun Ajpu, ke'ucha'xik
are k'ut kiqajaw176 176 quicahau se dice en el folio 12r, línea 20 del manuscrito K'iche' de Ximénez. Ahora se escribe kiqajaw. Sam Colop (1999: 57) lo ha transcrito como kikajaw y kiqajaw. ri Xpiyakok, Xmukane
chi q'equ'mal chi aq'ab'al xe'alaxik
ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
Are k'u ri Jun Jun Ajpu
e ka'ib' xeralk'wa'laj
e pu ka'ib' uk'ajol
Jun B'atz' ub'i' nab'e al
Jun Chowen177 177 Jun B'atz' es un nombre basado en el Cholq'ij (ciclo de 260 días) y Jun Chowen también nombre basado en el Cholq'ij. El primero está en idioma K'iche' y el segundo en idioma Yukateko y B'atz' o Chowen refiere a "mono aullador" y no significa "hilo" por ser nombre que tiene origen en el Cholq'ij. chi k'ut ub'i' ukab' al178 178 En las versiones que se han hecho del Popol Wuj, normalmente aparecen estos personajes, identificándolos como gemelos, sin embargo, en esta descripción indican quién es el primer hijo y quién es el segundo, entonces uno es mayor y otro menor, no son gemelos. Sin en caso fueran gemelos, el escriba hubiera identificado este estado con un término específico. Actualmente se dice yo'xab' en K'iche' y en Tz'utujil yoxaa' para "gemelos" mientras que en Q'eqchi' se dice lut.
are k'ut ub'i' kichuch wa'
Xb'aqiyalo179 179 Xb'aqiyalo en el folio 12r, línea 36, del manuscrito K'iche' de Ximénez el nombre de esta señora, está relacionado con el contexto simbólico de la gente de xib'alb'a que representa la vida que hay en xib'alb'a. A través de este nombre, que tiene raíz b'aq ("hueso" o "calavera"), puede notarse que existe vida. chuchaxik
Are k'u ri Wuqub' Jun Ajpu maja b'i rixoqil
xa ulaq'el180 180 En Tz'utujil laq'el refiere a alguien "extraño en la sociedad, que vive solo". Refiere a alguien muy individualista, que quiere vivir solo o sola.
xa pu ukab'
xa k'ajol uk'oje'ik
e nimaq ajna'oj
nim puch ketamab'al
e nik'wachinel181 181 El término nicvachinel se dice en el folio 12r, línea 42 del manuscrito K'iche' de Ximénez de nik'-, nik'oj "analizar", "escudriñar", "revisar". Refiere a sabios, de grandes conocimientos. Sam Colop (1999: 57) lo transcribió como nik-. Mondloch y Carmack (2018: folio 12r, línea 42) lo transcriben como nik'- y refiere que son adivinos. waral chuwach ulew
xa utz kik'oje'ik kiyake'ik puch
xkik'utu nawikil182 182 La palabra nauiquil del folio 12r, línea 44 del del manuscrito K'iche' de Ximénez de nawik o na'wik "poder hacer". En Q'eqchi' Nawinkil es "conocer por procesos o diferentes ideas". chi kiwach ri Jun B'atz', Jun Chowen
uk'ajol Jun Jun Ajpu
e ajsu' e ajb'ix
e ajpu ajtz'ib'
e nay pu ajk'ot183 183 En K'iche' actualmente refiere a "escarbador", la raíz es de k'ot "escarbar". En Q'eqchi' k'ot refiere "excremento" y aj k'ot “cagador”.
e ajxit184 184 Viene del Náhuatl xiwitl "piedra preciosa". e ajpuwaq
xe'uxik ri Jun B'atz' Jun Chowen.
Are k'u ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xa sak xa cha'j185 185 chaah se escribe en el folio 12v, línea 4 del manuscrito K'iche' de Ximénez chaaj. Sam Colop (1999: 58) lo deja como chaaj. Mondloch y Carmack (2018: 72, línea 4) lo dejan como cha'aj. En este caso, sak y cha'j forman un par para indicar "juegos". Y cuando se utilizan de forma separadas, sak es un juego de "dados" y cha'j es "juego de pelota". chikib'ano jutaq'ij
xa e kakab' chikik'ulelaj kib'
e kajib' chi konojel
ta kekuchmayjik pa jom
chul k'u ri wok
ilol ke
usamajel Juraqan chi186 186 Se considera que es duplicidad de ch'ipi del folio 12v, línea 9 del manuscrito K'iche' de Ximénez. Ch'ipi Kaqul Ja187 187 Kaqul Ja. En Q'eqchi' existe la palabra kaaq para referirse al "trueno" y kaq en K'iche' y Tz'utujil refiere al mismo término. En Tz'utujil, también varía kaq a k'aq (de "tirar", "lanzar"), formando k'aqul jay. Raxakaqul Ja.
Are k'u ri wok
ma wi naj waral chuwach ulew
ma wi naj chi xib'alb'a chi re
lib'ajchi' chopon chik chi kaj ruk' Juraqan
xeyaluj waral chuwach ulew
xkaminaq k'a k'ut kichuch ri Jun B'atz', Jun Chowen.
Are k'ut ub'e'el xib'alb'a xecha'j wi
ta xkita' k'ut Jun Kame, Wuqub' Kame
naqi pa ri kab'an chuwach ulew
xa kenik'notik
xa pu kejuminik keb'etataqoq
waral taj ke'ulcha'j wi
keqach'ak ta k'ut
xa maja b'i qanimaxik kumal
maja b'i kinim
ma pu ja b'i kixob'188 188 quixob en el folio 12v, línea 24 del manuscrito K'iche' de Ximénez. kixob' "su respeto", xob'ik respetar Basseta (2005: 151). Mondloch y Carmack (2018: 73) lo traducen como "sus miedos" que no corresponde porque, "sus miedos" se dice kixib'. kuxik
xax kejikik uloq pa qawi'
xecha' k'ut konojel xib'alb'a.
Ta xkik'am kina'oj konojel
ri kib'i' Jun Kame, Wuqub' Kame
e nimaq q'atol tzij
are k'u ri ajawab'
ronojel ya'ol upatan
rajawarem puch jujun chi ajawab'
rumal Jun Kame, Wuqub' Kame.
Are k'u ri Xikiripat Kuchumakik' ub'i' ajaw
are k'ut kipatan ri kik' chuyab'ij wi winaq.
Are chi k'u ri Ajal Puj, Ajal Q'ana chik
qi ajawab'
are k'ut kajawarem ri chisipojik winaq
chipe puj chi rij raqan
chipe q'ana chi rij uwach
chuq'anal chuchaxik.
K'a te k'ut rajawarem Ajal Puj Ajal Q'ana ri'.
Are chi k'u ri ajaw Ch'amiyab'aq Ch'amiyajolom
rajch'ami189 189 Aquí se registra como rajch'ami, en líneas adelante aparece como ch'ami'y (palabra sin flexión). xib'alb'a
xa b'aq kich'ami'y
are k'ut kajch'ami'yal ri chib'aqir winaq.
Qitzij chi b'aq chi jolom chik
ta chikamik
tziyaj190 190 En el Arte de las tres lenguas (Ximénez 1993: 134) tziy, tziytzik nuk'u'x “estar flaco de estómago”. b'aq xupan191 191 Ximenez (1985: 629) anota xupam que traduce como "hidrópico". En este caso, refiere a "hinchazón", con la forma xupan.
chik'amowik
are upatan ri Ch'amiyab'aq, Ch'amiyajolom kib'i'.
Are chi k'u ri ajaw Ajal Mes, Ajal Toq'ob' kib'i'
are kipatan ri
xa chik'ulwachij winaq
we tza'mes192 192 En el manuscrito K'iche' de Ximénez (folio 13r, línea 4) sola aparece tzames, se considera que refiere a tza'm mes. we pe pu chi rij ja
chuwa ja chik'ulwachij wi
xa chikitoq'o'193 193 En el manuscrito K'iche' de Ximénez (folio 13r, línea 6) se dice Chikitoq'o' "apuñalar". Mondloch y Carmack (2018: 74 y 75 línea 6) lo interpretan como kit'okot'a' "pegar con puños." Sam Colop (1999: 59) lo deja como kitoq'o. ta chib'ejupuloq chuwach ulew
ta chikamik
are k'ut kajawarem Ajal Mes, Ajal Toq'ob'
ke'uchaxik.
Are chi k'u ri ajaw Xik, Patan kib'i'
are kajawarem ri winaq chikam pa b'e
xa rax kamik chuchaxik
chipe kik' puchi'
ta chikamik
chuxawaj kik'
xa jujun chi patan kitelela'on
xa chikiq'osij uqulel194 194 En el manuscrito K'iche' de Ximénez (folio 13) aparece uqulel vos del k'u'x. uk'u'x winaq
ta chikam pa b'e.
Xa chikik'ulmaj apanoq
we chib'inik chi qul195 195 En el manuscrito K'iche' de Ximénez (folio 13r) aparece chi qul "con la voz".
are k'ut kajawarem Xik, Patan ri'.
Are k'ut xkikuch kina'oj ri'
ta xetzayixik
ta xekotob'ax puch Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
are xkirayij xib'alb'a
ri ketz'ab'a'l Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
wachsot puch
kikawub'al Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu.
Are chi k'ut xchiqab'ij chik
kib'e'ik chi xib'alb'a
xekanaj k'u kanoq ri Jun B'atz', Jun Chowen
uk'ajol Jun Jun Ajpu
xkaminaqoq kichuch
k'a chuwi' chik kich'akatajik Jun B'atz', Jun Chowen
kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
K'a te k'ut kipetik samajel
rumal Jun Kame, Wuqub' Kame
kixb'ek
je'itaqa' ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
kixcha'
ta kixopon kuk'
kepetoq
kecha' ajawab' chiwech
waral taj ke'ulcha'ja wi quk'
chiqak'astaj ta qawach kuk'
qitzij kaqamayjaj kichi'
keje ta k'ut kepe wi
kecha' ajawab'
chikik'am k'u uloq ri kichoko'nisa'n,196 196 La palabra -choko'nisa'n quiere decir "sus instrumentos de juego". Según contexto también puede significar de utilidad.
chipe nay puch ri kikik'
kecha' ajawab'
kixcha'
ta kixoponoq
xe'uchaxik ri samajel
Kaqix Tukur,197 197 Sam Colop (1999: 61) lo ha tomado como kak'ix tukur y en vez de kaq dice q'aq' rij. Se considera que es más coherente kaqix tukur kaq rij como lo han dejado también Mondloch y Carmack (2018: 76, línea 10). En Q'eqchi' –ix refiere a "cáscara", su cubierta (su cáscara) y su correspondencia en K'iche' es –ij. Jolom Tukur
ke'uchaxik usamajel xib'alb'a
are ri Ch'ab'itukur
keje ri ch'ab'
xa kopkik
are k'u ri Juraqan Tukur
xa jun raqan
k'o uxik'
are k'u ri Kaqix198 198 La voz Ixej, en Q'eqchi' significa "piel" o "plumas". Rix (forma poseída) significa "cáscara", "plumas", "piel", "cubierta". Tukur
q'a' rij
k'o uxik'
are chi nay puch ri Jolom Tukur
xa utukel ujolom
maja b'i raqan
xa uxik' k'olik.
E kajib' ri samajel
rajpop achijab' keqalem199 199 Se considera que es keqalem o "asumir cargo", pues keq'alem como lo toma Sam Colop (1999: 61), no tiene sentido. En el Kaqchikel de Sololá es ajqomal.
ta xepe k'ut chi la' chi xib'alb'a
lib'ajchi' xe'ulik
e k'u taqal chuwi' jom200 200 Jom en Q'eqchi' refiere a "hondonada" y la forma del juego de pelota es similar.
kecha'j k'ut Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
pa jom
ri Nim Xob' Karchaj201 201 Karchaj viene de dos raíces, kar de "pez" y chaj de "ceniza". Existen, lingüísticamente diferencia entre chaj y chaaj, uno es "ocote" y el otro, "ceniza", aunque en la escritura práctica no se utiliza, la distinción se hace por contexto. chuchaxik
e k'u tak'atoj ri tukur chuwi' jom
ta xkitzaq k'ut kitzij
xa wi xere ucholik utzij Jun Kame, Wuqub' Kame,
Xik Patan kib'i' konojel ajawab'
xtzaq kitzij kumal tukur.
Ma qitzij kacha' ajaw Jun Kame, Wuqub' Kame
qitzij b'a la'
kecha'
oj na k'u achb'ilay iwe
chik'am uloq ri ronojel ketz'ab'a'l
kecha' ajawab'
utz b'a la'
kojiwoyob'ej na
jo' na
qapixab'aj kan na qachuch
xecha k'ut
xeb'e k'ut chi kochoch
xecha k'ut chi re kichuch
xkaminaqoq kiqajaw
jo' na
ix qachuch
xa et202 202 Es una partícula que puede indicar afirmación de la realización de una acción. Ejemplo et na xchinb'an chawe. "Ahora bien, yo se lo que haré ahora". kulik
mixul usamajel ajaw
k'amol qe
kepetoq kacha' k'ut
kecha' taqol qe
xchikanaj k'u kana203 203 Se reconstruye como kan na. wa qakik'204 204 Refiere a la pelota, que proviene de la resina de un árbol de donde se extrae el hule.
xecha' k'ut
k'a te xb'ekixima' kanoq puwi' ja
kojul na
k'a te chiqachokonisaj chik
xa kixtzu'nanoq
xa pu kixb'ixanoq
kixtz'ib'anoq
kixk'otonoq
chimeq'oj qachoch
chimeq'oj puch uk'u'x iwati't.
Xe'uchax k'ut Jun B'atz', Jun Chowen
ta xepixab'axik
qus qus205 205 La voz quz quz es la forma que aparece en el texto de Ximénez. Sam Colop (1999: 62) y Mondloch y Carmack (2018: 31) lo dejaron como q'us q'us con significado de "amargamente" y "mucho dolor". Se considera que refiere más a qus que también significa "mucho" o "muy", pero sin glotal. k'ut choq' kichuch
ri Xmukane
jo' na
maja b'i kojkamik
mixb'isonik xecha'
ta xeb'ek Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu.
K'a te puch
ta xeb'ek Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xk'am kib'e kumal ri samajel
ta xeqaj k'ut pub'e'al206 206 pa ub'e'al xib'alb'a
xuluxuj uchi' kumuk
xeqaj k'ut
ta xe'el chi k'u apanoq chuchi'207 207 chi uchi' Jalja'
Siwan ub'208 208 La voz ub'i' se considera que se quedó de forma incompleta por el siguiente par que sigue refiere a ub'i'.
Nusiwan209 209 Nusiwan, en el texto aparece esta posesión de cerro, que se había definido que los elementos de la naturaleza como cerros, montañas, estrellas no se poseen, pero si es posible. No como apropiación sino una forma de indicar ser parte de la colectividad humana con elementos de la naturaleza o universo. K'ulk'u210 210 Puede referirse a “encuetro de corrientes de agua”.
Siwan ub'i' xe'ek'o wi
xe'ek'o chi k'ut chi upam Jaljal Ja' Simaj
ma wi ajilan simaj xe'ik'o211 211 xe'ik'o(w) wi. También varía esta forma entre xe'ek'ow y xe'ik'ow. wi
ma wi xetoq'otajik
ta xe'opon chi k'ut chi a'
xe'ik'o wi chi ri'
ma wi xkuk'a'j
xe'opon chi ja'
utukel puch chi ja'
ma wi xech'akatajik
xa wi xe'ik'ow chik
ta xe'opon chi k'ut
pa kajib' xalq'at b'e,
k'a chi ri' k'ut xech'akataj wi
pu kajib' xalq'at b'e
jun kaqab'e, jun k'ut q'eqab'e
saqib'e jun, jun k'ut q'anab'e
kajib' b'e.
Are k'ut xch'aw ri q'eqab'e
in kinik'amo
in ub'e ajaw
xch'aw ri b'e
chi ri' k'ut xech'akataj wi
are xkitaqej ri ub'e xib'alb'a.
Ta xe'opon k'ut pa kipopob'al
xech'akataj chi k'ut chi ri'.
Are nab'e kub'ulel ri
xa poy xa ajam che'
kawutalik kumal xib'alb'a
are k'ut nab'e xkiq'ijila'.
Q'ala212 212 Según Sam Colop (1999: 64) ca la es q'ala y deriva de q'alaj "claridad". Es forma antigua para saludar, xsaqarik que significa "ya está claro". En K'iche' actual, q'alaj refiere a "claro", del verbo q'alajinik tanto para aclarar una situación, tiempo, algo comprensible. Asimismo, en Tz'utujil, aunque se amplía también a distancia. Jun Kame xecha chi re ri poy
q'ala Wuqub' Kame
xecha chik chi re ri ajam che'
ma k'u xech'akowik
k'a te k'ut
xejumujub' rajawal xib'alb'a chi tze'
xa kejumin chik chi tze'
rumal xech'akomajik
chi kik'u'x xkich'ak ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xetze'n na
k'a te k'ut xech'aw chik Jun Kame, Wuqub' Kame
utz b'a la'
mixixulik
chuwe'q chiqasaj uwach ib'ate ipachq'ab'
xe'uchax k'ut
kixku'loq chuwi'213 213 chi uwi'. qatem
xe'ucha'xik
utukel k'u k'atanalaj ab'aj kitem
xya'ik
xek'at chi k'ut chuwi' tem
qitzij wi xepisk'alij chik chuwi' tem
ma wi xeyakamarik
qitzij wi xewa'lejik
xk'at kiku'lib'al.
K'a te k'ut
xetze'n chik xib'alb'a
xepichicharik chi tze'
xwinaqirije'ik ukumatz tze' chi kik'u'x
chikiki'214 214 Dudosa expresión. Mondolch y Carmack (2018: 80) lo interpreta como chikiq'i', Sam Colop (1999: 64) como chi kikik'. Pero acá se entiende como chikiki', "la dulzura de la risa", "el agrado que causa". kib' chikib'a' kib' chi tze'
konojel rajawal xib'alb'a
xa jix chi ja
we chib'eya'oq ichaj isik' chi warab'al
xe'uchax k'ut.
K'a te k'ut xe'oponik pa q'equmaja
utukel q'equ'm upam chi ja
ta xkik'am k'ut kina'oj xib'alb'a
xa keqapusu chwe'q
xa lab'e215 215 Puede ser un tipo de adverbio. -lab'ej, que en Tz'utujil puede significar "terminar", "culminar", "cerrar". jusu216 216 Esta palabra proviene del adverbio jusuk' que significa de una vez acabar con algo. jusu kekamik
rumal ri qetz'ab'al ri qachajib'al217 217 Acá refiere a los instrumentos que se utilizan en el cha'j (juego de pelota).
kecha' k'u ri xib'alb'a chi kib'il kib'.
Are k'u ri kichaj
xa k'olok'ik cha218 218 Aquí debe leerse chaj.
Saqitoq' ub'i' ri chaj
xa jukul219 219 jucul es una forma posicional que indica "algo que está colgado" en Tz'utujil. Por ejemplo, árbol con mucho fruto cae o se cuelga su rama por el peso. kicha'j220 220 Aquí debe leerse chaj y no cha'j, aunque en el manuscrito K'iche' aparezca como chaah pero por contexto es chaj.
xa jusuk' chiyojyox b'aq
chik'ow wi ri kicha'j xib'alb'a
xe'ok k'ut ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
chupam221 221 Esta forma varía en todo el texto entre chupam y chupan. ri q'equmaja
ta xb'ek'uya'oq kichaj
xa jun kichaj tzijom chik
xel ruk' Jun Kame, Wuqub' Kame
ruk' jujun kisik'
xa wi tzijon chik
xel kuk' ajawab'
ta xb'ek'uya'oq kuk' ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
e ch'okochoj chi uloq pa q'equ'm
ta xopon ri ya'ol kichaj ruk' kisik'
kajuljut ri chaj
xok apanoq ri kichaj
e kitzija' ri jujun kisik'
je chulkiya' chi saqirik
ma wi chik'isik
xa wi xere uwach chulkimolob'a'
kecha' ajawab' chi we
xe'uchaxik
xech'akataj k'ut
xkik'is ri chaj
xkik'is k'u ri sik'
xb'eya'o chi ke
tzatz k'u ri utijob'al xib'alb'a
k'iyamolaj chi tijob'al
are unab'e ri Q'equmaja
utukel
q'equ'm upam
ukab' chi k'ut Xuxulim222 222 Según Ximénez (1985: 631) xux-xuxulimhay, "casa de frío". Ja ub'i'
tzatz chi tew upam
saqxuruxuj223 223 Xuruxuj refiere a "frío con diferente intensidad, temperaturas cambiantes". saqkarakoj
chixurulaj tew
chok uloq chupam
rox chi k'ut B'alam Ja ub'i'
utukel b'alam k'o chupam
keq'ichowik224 224 q'ich'owik "romper o rasgar tela", como romper con garras en Q'eqchi'. Sam Colop (1999: 66) sugiere keq'ichowik y Mondloch y Carmack (2018: 82) keqich'owik.
keb'uchuwik225 225 -b'uchuwik "amontonar", según Baseta (2005: 349). chi matat226 226 Quiere decir "tener ganas de atacar" o "arañar con garras" en idioma Tz'utujil. También refiere a los antojos de la mujer embarazada, el deseo de comer kamatat uk'u'x. Si alguien tiene ganas de atacar a alguien, hacerle daño a alguien, ganas de comer algo.
kech'ikitit227 227 Nech'ititi en Tz'utujil refiere a ser "intocable", en el caso de un animal puede atacar, en el caso de la persona puede pegar.
ke'etz'apim b'alam pa ja.
Tzotz'ija228 228 Aunque está escrito como Tzotz'ija, debe leerse como sotz'ija. ub'i' ukaj utijob'al
utukel sotz' upam chi ja
ketzitzotik ketz'itilajik229 229 Sonido de los sotz' por sus alas o simplemente por el ruido de su lenguaje.
keropop pa ja
e tz'apim sotz'
maja b'i ke'el wi.
Ro' chi k'ut Chayim Ja ub'i'
utukel cha k'o chupam
saqleloj re chi cha
chitzininik chiyojojik chi ri' pa ja.
ma k'u xe'ok ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu chupam
xa ub'ixik apanoq ub'i' tijob'al ja
ta xe'ok k'u apanoq Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
chuwach Jun Kame, Wuqub' Kame
a pa k'o wi ri nusik'
a'on k'o wi ri nuchaj
xb'eya'oq chi wech xq'eq
xuchax k'ut.
Xqak'iso at ajaw
utz b'a la'
wakamik b'a la' xk'is iq'ij
kixkamik xkisachik xkiqaqup230 230 Xkisachik xkiqaqup, posiblemente acá se haya omitido parte del marcador de segunda persona plural -ix, faltando x-. Las formas verbales deberían ser: xkixsachik xkixqaqup. Asimismo, el verbo kixkamik podría faltarle el marcado x- de tiempo/aspecto completivo pasado, xkixkamik. puch
waral xchiwewaj wi iwach
kixpusik
xcha' Jun Kame, Wuqub' Kame
ta xepus k'ut
xemuq k'ut
chi Pukb'al231 231 Sam Colop (1999: 66) considera que la palabra es pusb'al y no pucbal como está en el manuscrito K'iche' de Ximénez. Mondloch y Carmack (2018: 82) optan por la forma puk'b'al. Analizando el contexto se cree que es más lógico a forma pusb'al. Ajtz'ib'ab' considera que puukb'aal puede ser pukb'al su cognado en Q'eqchi' sería algo como a grupo o camada, quizá refiera al "lugar donde hay muchos árboles de pino", pukb'al chaj. Chaj ub'i'
xemuq wi
xq'at ujolom ri Jun Jun Ajpu
xa unimal232 232 Actualmente se dice ratz para "hermano mayor". xmuqik ruk' ri uchaq'
chiya' ri ujolom xo'l che'
ri tikil pa b'e
xcha' k'ut Jun Kame, Wuqub' Kame.
Ta xb'ek'uya'oq ujolom xo'l che'.
Ta xwachin k'u ri che'
maja b'i uwach
maja choko233 233 choco refiere a choka de "colocar" (Mondloch y Carmack 2018: 82) o a ch'oko como lo sugiere Sam Colop (1999: 66), "asentar", "colocar". Ajtz'ib'ab' considera que refiera a choko de "entrar" la cabeza de Jun Jun Ajpu entre el palo. ri ujolom ri Jun Jun Ajpu
chuxo'l che'.
Are k'u ri tzima kojcha' chi re wakamik
ujolom Jun Jun Ajpu chuchaxik.
Ta xumayjaj k'ut Jun Kame, Wuqub' Kame
uwach ri che'
jumaj k'olok'a'q uwach
ma k'u q'alaj k'o chi wi ri ujolom Jun Jun Ajpu
xa junam chik uwach ruk' uwach tzima
kurilo ronojel xib'alb'a ta chulkika'ij.234 234 Esta palabra puede provenir de ka'yej (K'iche') y ka'yij (Tz'utujil) de "ver", "observar", "vigilar".
Nim uk'oje'ik ri che' xux chi kik'u'x
rumal jusu xub'anik
ta xok ujolom Jun Jun Ajpu
chuxo'l
xecha' k'u ri xib'alb'a chi kib'il kib'
ma k'o mach'upuwik ri uwach
ma k'o naypu ma ok apanoq chuxe' che'
xecha'
xkiq'ataj kib'
xkiq'il kib' xib'alb'a konojel.
Ma k'u q'alaj chi ri ujolom Jun Jun Ajpu
xa junamatal chik ruk' uwach che'
ri tzima ub'i' xuxik
nim k'ut utzijoxik
xuta' jun q'apoj
wa k'ute xchiqab'ij roponik.
Wa chi k'ute utzijoxik jun q'apoj
ume'al jun ajaw Kuchumakik' ub'i'.
Are k'ut ta xuta' jun q'apoj
ume'al jun ajaw
Kuchumakik' ub'i' uqajaw
ta xuta k'ut utzijoxik ri uwach che'
ta chitzijox chik rumal uqajaw
chumayjaj k'ut
ta chitzijoxik
ma kina'oj wi la ri che'
kab'ixik
qitzij qus uwach kacha'
kanuta'o
xcha' k'ut
k'a te xb'ek
xa utukel
xopon k'ut chuxe' che'
tikil
chi Pukb'al Chaj tikil wi
jiya'
naqi pe uwach wa'e che'
ma qi pa qus chiwachin wa che'.
Ma kikam taj ma kisach taj
la qi ta xchinch'up junoq
xcha' k'u ri q'apoj
ta xch'aw k'ut ri b'aq
k'o ula xo'l che'
naqi pa karayij chi re ri xa b'aq
ri k'olok'oxinaq chuq'ab' taq che'
xcha' ri ujolom Jun Jun Ajpu
ta xch'awik chi re ri q'apoj
ma karayij xucha'xik.
Kanurayij
xcha' k'ut ri q'apoj
utz b'a la'
chalik'ib'a' uloq ri awikiq'ab'
wila na
xcha' ri b'aq
we xcha' k'u q'apoj
xulik'ib'a' aq'anoq uwikiq'ab' chuwach b'aq
k'a te k'ut chipitzkab'an235 235 Se considera que refiere a "escupir", "saltar la saliva" del b'aq o sea la calavera de forma directa, para caer directo en las manos de la q'apoj o "señorita". uchub' b'aq
ta xpetik
taqal k'ut puq'ab' q'apoj
ta xril k'ut upuq'ab'
jusuk' xunik'oj
ma k'u ja b'i uchub' b'aq puq'ab'.
Xa retal mixnuya' chawe
ri nuchub' nuk'axaj
are ri nujolom
maja b'i kachokon chi wi
xa b'aq
maja b'i chi uchak.
Xa wi keje ujolom
we kinim236 236 Quiere decir "su guía", "su principal", "su señor". ajaw
xa uti'ojil utz wi uwach
are k'ut ta chikamik
chuxib'ij chi rib' winaq rumal ub'aqil.
Keje k'ut xa uk'ajol
keje ri uchub' uk'axaj uk'oje'ik
we uk'ajol ajaw
we puch uk'ajol Na'ol237 237 Na'ol conforme a Ximénez 1985: 407, refiere a "retórico", "sabio". Ajuchan, según Ximénez (1985: 67) es "el elocuente". Ajuchan238 238 Nombre propio Ajuchan. Actualmente se mantiene este nombre como apellido entre los Tz'utujil, específicamente en Santiago Atitlán.
xma chisach wi chib'ek
chitz'aqatajik
ma wi chupel ma pu mayxel uwach ajaw
achij Na'ol Ajuchan
xaxi chikanajik umi'al uk'ajol
ta chuxoq.
Keje mixnub'an chawe.
Kataq'an k'ut chi la' chuwach ulew
ma wi kakamik
katok pa tzij
ta chuxoq
xcha' ri ujolom Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu.
Xa wi kina'oj
ta xkib'ano
are utzij Jun Raqan, Ch'ipikaqul Ja, Raxakaqul Ja
chi kech.
Keje k'u utzalijik chik q'apoj chi rochoch
k'iya pixab' xb'ix chi rech.
Jusu k'u xwinaqir ral chupam
rumal ri xa chub'.
Are k'ut kiwinaqirik Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ta xopon k'ut chi rochoch ri q'apoj
xtz'aqat k'ut waqib' ik'
ta xna'wachil239 239 Presintió o supo el padre de la joven, sobre su estado. Xnawb'al ru en Q'eqchi' significa lo mismo, aunque na'uch de forma contraída significa soñar. rumal uqajaw
ri Kuchumakik' ub'i' uqajaw.
K'a te puch una'tajik q'apoj rumal uqajaw
ta xil ri ral
k'o chik
ta xkikuch k'ut kina'oj konojel ajawab'
Jun Kame Wuqub' Kame ruk' ri Kuchumakik'
are ri nume'al k'o chi ral
ix ajawab'
xa ujoxb'al xcha' k'u ri Kuchumakik'
ta xoponik kuk' ajawab'
utz b'a la' chak'oto uchi' ri'
ta ma kub'ij
chipus k'ut
chi najt chib'epusu wi
utz b'a la' alaq ajawab'
xcha' k'ut
k'a te k'ut xutz'onoj chi rech ume'al
a pa ajchoq'e ri awal k'o chapam at nume'al
xcha' k'ut
maja b'i wal lal nuqajaw
maja b'i achij weta'm uwach
xcha' k'ut
utz b'a la'
qitzij wi chi at joxol ch'ek
chipusu' ix ajpop achij
chik'ama' uloq ri uk'u'x chupam sel240 240 En Ximénez (1985: 641) sel (en idioma Q'eqchi' es seel), "jícara grande".
chikik'ololej ajawab' wakamik
xe'uchax k'ut ri tukur
e kajib'
ta xeb'ek
kitik'em ri sel
ta xeb'ek
kich'elem ri q'apoj
kuk'a'm ri saqitok'241 241 saqitok' puede referir a pedernal. En Q'eqchi' tok' significa pedernal. pusb'al re.
Ma wi chutzinik kinikamisaj
ix samajel
rumal ma wi nujoxb'al ri k'o chi nupam
xaqi xwinaqirik
xere xb'enumayjaj ri ujolom Jun Jun Ajpu
k'o chi pukb'al chaj
keke242 242 Al parecer refiere a keje, error del copista. ta k'ut
ma wi kipus ix samajel
xcha' ri q'apoj
ta xch'awik.
Naqi pa xchiqakoj uk'exel ri k'u'x
mi xb'ix uloq rumal aqajaw
chik'am uloq ri uk'u'x
xchikitzololej243 243 De regresar o de dar vueltas. ajawab'
xchikitz'aqixtaj244 244 Para darle la forma al corazón que los ajawab' habían pedido.
xchikijunamwachij utz'aqik
chanim chik'ama' uloq pa sel
chik'olob'a' qajoq uk'u'x
chupam sel
ma pa mixojuchax uloq
naqi la k'ut xchiqaya' pa sel
kaqaj ta nab'ek
ma ta katkamik
xecha' k'u ri samajel.
Utz b'a la'
ma wi kech ri k'u'x
ta chuxoq ruk'
ma wi waral iwochoch
chuxik
ma k'u xa chich'ij winaq chi kamik
k'a te qitzij iwech ri qitzij joxol
k'a te naypu rech Jun Kame, Wuqub' Kame
xa kik' xa jolomax rech
ta chuxoq
are chik'at chuwach
ma wi are ri k'u'x chik'at chuwach
ta chuxoq.
Chikojo ri uwach che'
cha'245 245 Debería leerse xcha'. k'ut ri q'apoj
kaq k'ut uwa'l ri che' xelik
xk'ul pa sel
k'a te puch xuwon rib'
k'olok'ik xuxik
uk'exel uk'u'x
ta yitz' chi k'ut uwa'l kaq che'
keje ri kik' uwa'l che'
xelik uk'exel ukik'el
ta xuk'olo chi la' ri kik'
chupam ri uwa'l kaq che'
keje k'u ri kik' rij xuxik
kaqlujluj chik
k'olom chi pa sel
ta xkop246 246 La voz Xkop quiere decir "endurecer" en Tz'utujil San Juan. k'ut che' rumal q'apoj.
Ch'u'j kaq che' chuchaxik.
Are k'u ri kik' xub'ina'j
rumal Kik' Jolomax chuchaxik
chi la' k'ut kixloq'ox wi
chuwach ulew
k'o iwech chuxik
xcha' k'ut chi ke ri tukur
utz b'a la'
at q'apoj.
Xkab'e b'a'
kawab'a' aq'anoq
xa kab'in apanoq
oj247 247 Raíz del verbo "ir", exhortativo. na
qaya'ixtaj uwa
uk'exewach ak'u'x
chi kiwach ajawab'
xecha' k'ut ri samajel
ta xopon k'ut chi kiwach ajawab'
keselewachin248 248 Varía con ketzelewachin. konojel.
Ma wi xutzinik
xcha' k'ut Jun Kame.
Mixutzinik ix ajawab'
wana249 249 Refiere a "endurecido" o "coagulado". Actualmente se diría wonolik. k'u uk'u'x
xek'o pa sel
utz b'a la'
wila k'ut
xcha' k'u ri Jun Kame
ta xuchuyej k'u aq'anoq
katurur rij chi komaj250 250 Quiere decir "sangre", según Basseta (2005: 373).
kaqlujluj rij chi kik'
utz
chilu'u251 251 En cuanto a indicar vocales prolongadas / vv / en el Popol Wuj, generalmente una de ellas es indicar de glotal o apóstrofe y a veces indica reprodublicación de la vocal del sufijo de verbo transitivo radical. uwachq'aq'
chiya' chuwi q'aq'
xcha' k'ut Jun Kame.
K'a te puch xkich'aqij252 252 La voz xkich'aqij significa "lo zumbaron/aventaron en el fuego". chuwi' q'aq'
k'ok' k'ut xkina' xib'alb'a
xek'isyakataj uloq
konojel xech'ike' chuwi'
qitzij chi qus xkina'o
ri usib'el kik'.
Are k'ut e ch'ikich'oj wi kanoq
ta xeb'e ri tukur
e wab'ay rech q'apoj
xukiya' aq'anoq chi jul
chuwi' ulew
xtzalij chi k'u qajoq ri wab'anel.
Keje k'ut xech'akataj wi rajawal xib'alb'a
ri rumal q'apoj
xemoywachixik konojel.
Are k'ut e k'o ri uchuch Jun B'atz', Jun Chowen
ta xul ri ixoq Xkik' ub'i'.
Ta xul k'ut ri ixoq Xkik'
ruk' ri uchuch Jun B'atz', Jun Chowen
xk'o loq ral chi upam
xa sqaqi'n chik
ma wi keyake'ik ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e kib'i'.
Ta xul k'u ri ixoq253 253 La abuela se dio cuenta o se percató de la ixoq. chi re ri ati't
xcha' k'u ri ixoq chi re ri ati't
mixinulik lal chichu'
xcha'
ta xok uloq ruk' ri ati't.
A pa katpe wi uloq
k'o chi pa ri wal
ma pa xekamik chi xib'alb'a.
E k'u ka'ib' kanoq
ketal kitzijel puch Jun B'atz', Jun Chowen kib'i'
we awila katpe wi
katel ub'ik
Xere la qitzij wi chi in alib' la
xk'o na re in k'o wi
rech Jun Jun Ajpu wa uk'a'm254 254 Debería leerse wuk'a'm.
e k'aslik
ma wi e kaminaq ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xa uk'utb'al rib'
saq mixkib'ano lal walib'
keje k'ut iwila'
ta chiloq' uwach ri uk'a'm
xuchaxik ri ati't.
Are k'ut keq'aq'at255 255 La voz keq'aq'at es de "sentir cólera, enojo, furia", los personajes. ri Jun B'atz', Jun Chowen
xa su' xa b'ix kakib'ano
xa tz'ib'anik
xa pu k'otonik kichakij256 256 Es probable que refiera a kichakuj de "trabajar" en la actualidad. chi jutaq'ij
are k'ut kub'ul wi uk'u'x ri ati't
xcha chi k'ut ati't
xma kawaj wi
xa ajoxb'al ri k'o chapam
at k'axtok'
xekam wi wal
kab'ij
xcha' chi k'ut ri ati't
qitzij ib'a257 257 Es probable que refiere a qitzij b'a'. re wa kanub'ij
utz b'a la'
at walib' kanuta'o
ujat258 258 En otros casos varía a ojat en el manuscrito K'iche' de Ximénez y en el K'iche' actual sólo se dice jat. b'a la'
jak'ama' kecha'
wi chikiwe'ej
jajach'a'259 259 Jajach'a' en el K'iche' actual se dice jab'e'ajach'a', que incluye afijo de movimiento incorporado. jun chi nimak'at
chipetik
at na k'u walib' kanuta'o
xuchax k'ut ri q'apoj.
Utz b'a la'
xcha' k'ut
k'a te puch
ta xb'ek pa ab'ix
k'o wi260 260 Hay un tachón que confunde si es wi o uwi'. Pero por el contexto se cree que es más wi. kab'ix ri Jun B'atz', Jun Chowen
jokam261 261 Raspado con el azadón. ub'e'l kumal
xutaqej k'ut q'apoj
xopon puch chi ri' pa ab'ix.
Xa k'u juwi' ri ab'ix
xma k'o chi wi
ukawi', roxwi'
xuwachela'm wi uwach chi juwi'
ta xk'is k'ut uk'u'x ri q'apoj
kil262 262 Refiere a il de "ver". la
in makol in k'asb'ol
a pa xchink'am wi ri jun k'at echa'
kab'ixik
xcha' k'ut
k'a te puch usik'ixik chajal echa' rumal
tatulwa'uloq tatultak'aloq263 263 Par de palabras que significa "levantarse", "pararse". De -wa'lij o wa'jil y otros como -wa'lijoq -tak'aloq actualmente. Xtoj, Xq'anil, Xkakaw, Ix Putziya
at chajal re kecha' Jun B'atz', Jun Chowen
xcha ri q'apoj.
Ta xuk'am k'ut ri tzami'y
utzami'yal uwi' jal
xub'oq aq'anoq
ma wi xujach' ri jal
chikaw k'ut ri jal echa' pa k'at
xq'axinik264 264 Rebalzó la red. ri nimak'at
ta xpe k'ut ri q'apoj
xa k'u chikop xeqan ri k'at
ta xpetik
xb'ekiya' ukoq xukut ja
keje ri reqa'n xoponik
xril ri ati't
k'a te puch
ta xril ri ati't ri echa'
jun chi nimak'at
a pa mixpe wi ri echa' awumal
mixe'alk'alab'a'265 265 Los términos mixe'alk'alab'a' y xk'isak'am uloq forman un par de verbos que pueden indicar traerse toda la cosecha o de dejar solo la planta sin el fruto. wi
we mixk'isak'am uloq ri qab'ix
chib'enawila'
xcha ri ati't
ta xb'e puch
xb'erila ri abix
xa wi xere k'o wi ri juwi' ab'ix
xa wi k'u xere q'alaj uk'olib'al k'at chuxe'
anim chi k'ut xpe ri ati't
xul chi k'ut chi rochoch
xcha chi k'ut chi re ri q'apoj
xere wi retal ri qitzij wi chi at walib'
chiwil chi na ab'anoj
ri e k'o ri wi266 266 Actualmente se dice i mam en K'iche', en Tz'utujil es iiy mama' y en Q'eqchi' es ihej mamb'ej. e na'winaq chik
xuchax k'ut q'apoj.
Are chik xchiqatzijoj kalaxik Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Are k'ut kalaxik wa'e xchiqab'ij
ta xuriq uq'ij kalaxik
ta xalan puch ri q'apoj Xkik' ub'i'.
Ma k'u xuwachij ati't
ta xe'alaxik
lib'ajchi' xeyake'ik
e ka'ib' chi kalaxik
Jun Ajpu, Xb'alanq'e kib'i'
pa juyub' xeyake' wi
ta xe'ok k'ut pa ja
ma k'u kewarik
je'atzaqa' uloq
qitzij chach267 267 La voz chach quiere decir "hablar quedito", "callar" (Basseta 2005: 40). kichi'
xcha ri ati't
k'a te k'ut ta xeya' pa sanik
qus k'u kiwaram chi ri'
xe'el chi k'u chi ri'
xeya' chik chuwi' k'ix
are ta k'ut xkaj Jun B'atz', Jun Chowen
xekam ta chi ri' pa sanik
xekam ta pu chuwi' k'ix268 268 La palabra K'ix significa "espina", "callar". Fonológicamente el sonido de la vocal debe ser prolongada k'iix, porque k'ix (con vocal corta) refiere a "vergüenza".
xkaj rumal kichakimal269 269 Quiere decir "alboroto, tumulto" (Basseta 2005: 44). kikaqwachib'al puch
kumal Jun B'atz', Jun Chowen
ma wi xek'ulax pa ja
kumal kichaq' nab'ek
xa ma wi keta'm
xa wi k'u pa juyub' xek'iy wi
e k'u nimaq ajsu', ajb'ix
ri Jun B'atz', Jun Chowen
xenima'qir k'ut
nimak'axk'ol rayil xe'ik'ow wi
xek'axk'ob'isaxik
e nimaq etamanel chik xe'uxik.
Xa wi xere e ajsu', e ajb'ix
e pu ajtz'ib'ab', ajk'ot xe'uxik
ronojel chutzin kumal
xax keta'm wi xe'alaxik
xax e na'winaq
ri xeb'e chi xib'alb'a
kaminaq wi kiqajaw
nab'ek e k'u nimaq etamanel
ri Jun B'atz', Jun Chowen
chi kik'u'x ronojel nab'ek keta'm
ta xewinaqir ri kichaq'
ma k'u xel apanoq kina'wikil
rumal kikaqwachib'al
xa chi kij xqaj wi uyoq' kik'u'x
ma wi b'anoj xepoysaxik
kumal ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Xa k'u wub'anik chikib'ano jutaq'ij
ma wi keloq'oxik
rumal ri kati't Jun B'atz', Jun Chowen
ma wi chiya' kiwa
xb'aninaq wa'im
xe pu wa'inaq ri Jun B'atz', Jun Chowen
ta ke'ulik
ma k'u keq'aq'arik oyowarik
xa chikikuyu
xere keta'm ri kik'oje'ik
keje ri saq kakilo
kuk'a'm k'ut kitz'ikin
ta ke'ulik
jutaq'ij chikiti' k'ut
ri Jun B'atz', Jun Chowen
maja b'i naqi la chiya' chi kech kikab'ichal
ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa k'u su' xa pu b'ix chikib'ano Jun B'atz', Jun Chowen
ta xe'ul chi puch ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
maja b'i chik kitz'ikin kuk'a'm xe'ok uloq
xq'aq'ar k'u ri ati't
naqi pa
rumal maja b'i chi tz'ikin iwuk'a'm
xe'uchax k'ut ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
are wi ix qati't
xa mixetanatob' qatz'ikin chuwi' che'
xcha' k'ut
ma k'u ja b'i chaq'an chwi' che' chi
qech ix qati't
chiqaj ta pu ri qatz
keb'e ta quk'
chib'etakiqasaj uloq ri tz'ikin
xecha' k'ut
utz b'a la'
kojb'e iwuk' saqirik
xecha' k'u ri katz
ta xech'akowik
xkaminaq k'ut kina'oj kikab'ichal
chi rech kich'akik Jun B'atz', Jun Chowen
xa qatzolq'omij kik'oje'ik
e upam qatzij
ta chuxoq
rumal nimak'axk'ol mixkib'an chi qe
xojkam taj
xojsach taj puch
xkaj ri oj kichaq'
keje ri ala xojpe wi uloq chi kik'u'x
keje k'ut keqach'ak wi
xa retal chiqab'ano
xecha' chi kib'il kib'
ta xeb'e k'ut chi la' chuxe' che'
q'ante' ub'i'
kachb'ilan k'u ri katz
ta xeb'ek
xkitik'ib'a' chi k'ut wub'anik
ma wi ajilan chi tz'ikin chuwi' che'
kech'ititik
xemayjan k'ut ri katz
ta xkil ri tz'ikin
are k'u ri tz'ikin maja b'i junoq
xqaj uloq chuxe' che'
ri qatz'ikin e ma wi keqaj uloq
xa jixqasaj uloq
xecha k'ut chi re katz.
Utz b'a la'
xecha' k'ut.
K'a te puch xe'aq'anik chuwi' che'
xnimar k'ut ri che'
xsipoj upam
k'a te k'ut xerajqaj uloq
ma k'u utz chik kiqajik uloq chuwi che'
xecha' k'u uloq chuwi' che'
jupacha kojuchanik270 270 En Tz'utujil en el contexto ceremonial kojuchanik significa "cambio". Al parecer Jun B'atz' Jun Chowen preguntan porqué nos convirtieron de esta forma, ¿Porque nos cambiaron de parecer?
toq'ob' qawach
are ri che' kaxib'in chik
kaqilo ix qachaq'
xecha' uloq chuwi' che'
xecha' k'u ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
chikira' iwex
chixima' xe' ipam
najtik utza'm chijureje' chiwij
k'a te k'ut utz ib'inik
xe'uchax chik kumal kichaq'
we xecha' k'ut
ta xkijurub'a' k'ut utza'm kito'q
xa pu jusu kije' chi xuxik
xa k'oy xkiwachib'ej chik
k'a te k'ut xeb'e chuwi' taq che'
ch'utijuyub' nimajuyub'
xeb'ek pa taq k'ichelaj
kewojon chik
kisilaj chik chuq'ab' taq che'
keje k'ut kich'akatajik Jun B'atz', Jun Chowen
kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa rumal kinawal
ta xkib'ano
ta xe'opon k'ut chi kochoch
xecha' k'ut
xe'oponik ruk' kati't
ruk' pu kichuch
naqi la mixkik'ulwachij ri qatz
xa rax kiwach
mixeb'ek
keje ri e chikop chik
xecha' k'ut
we naqi la mixib'an chi ke iwatz
mi xiniq'alab'a' mi pu xinich'ikib'a'
ma ta keje xib'an chi ke iwatz
xcha' ri ati't chi kech Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xecha' chi k'ut chi re kati't
mixb'isonik ix qati't
xchiwil chik kiwach ri qatz
xke'ulik
xere chi k'ut utijowik wa' chi we ix qati't
la qi mixtze'nik
qatija' na kiq'ij
xecha' k'ut
k'a te puch xkitikib'a' su'anik
K'a te puch xeb'ixanik, xesu'anik, xeq'ojomanik
ta xkub'e' puch ri kati't kuk'
ta xesu'anik
xesik'ix pa su' pa b'ix
ta xub'ina'j ri jun
ub'i' su'
ta xe'ok k'u uloq ri Jun B'atz', Jun Chowen
kexajowik
ta xe'ulik
k'a te puch ta xmuqun ri ati't
itzel kiwach xril ati't
ta xtze'nik
ma wi xukuy utze' ati't
xa k'u jusu xeb'ek
ma wi xil chi kiwach
keyakatik271 271 Es una manera de andar sobre los árboles, como micos. xeb'e pa k'eche'laj
naqi pa chib'ano ix qati't
xa kajmul xchiqatijo
xa oxmul chik xkeqasik'ij pa su' pa b'ix
qi chikuyu itze'
qatija' chi na
xecha chik Jun Ajpu, Xb'alanq'e
k'a te xesu'an chik
ta xe'ok chi uloq
kexajow chik
xe'ul chik chi unik'ajal uwa ja
xa wi ququs272 272 En idioma Tz'utujil se dice qusqutem para referir a "burla interna hacia otra persona". En el K'iche' de hoy se usa qus qus para referir a "algo muy dulce", "dulzura", "ricura". kakib'ano
xa wi kakitaqchi'j273 273 En idioma Q'eqchi' taqchi'j es convencer “engañosamente” a alguien para reírse. Convencer de buena o mala intención. ri kati't chi tze'
lib'ajchi' xtze'n chi ri kati't
qitzij tze'b'al kiwach ri k'oy
chixiririk274 274 Haciendo par con chixiririk es posible que refiere al movimiento de la cintura de los k'oy para causarle más risa a la abuela. xe' kipam
chichili ta275 275 En la palabra chichili(l) ta es posible que refiera al "palpitar" o "vibración del corazón."" je pu chuchi' kik'u'x
ta xe'ok uloq
are k'ut qi chutze'j ati't
k'a te xeb'e chik pa taq juyub'.
Naqi pa chiqab'ano ix qati't
xere chi wa' roxmul chik xchiqatijo
xcha' ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Xesu'an chik
xe'ul chik
kexajowik.
Xa k'u chukuyuka' utze' ri kati't
xe'aq'an k'u uloq
chukatanaj276 276 En su forma completa sería chi ukatanaj, y refiere a "un segundo momento de la acción que al lanzarse se volvieron medio rojizos" o "se avergonzaron" por la expresión kaqruxruj. tzaq
kaqruxruj uchi' taq kiwach
mutzuma'q kichi'
chik'imal277 277 Se considera que refiere a ismachi' "bigote", "barba" o "cejas". En el contexto puede referir a la transformación de los hermanos, refiriéndose a la vejez. kichi' kiwach
makama'278 278 En Tz'utuji es "rasgarse con el tiempo". Otro sentido es "andar de prisa". chi kijoq'ij279 279 Se está refiriendo al avance del tiempo con prisa. chi ke
ta xril chi k'ut ri ati't
k'a te xpoq'olij chi utze' ri kati't
ma chi k'u xil chi kiwach rumal utze'b'al ati't
xere wi k'u wa' ix qati't
xkeqapixab'aj ub'ik
chukajmul k'ut xesu'ax chik
ma k'u xe'ul chik chukajmul
jusu xeb'ek pa k'echelaj
xecha k'ut chi re kati't
mi k'u xqatijo
minab'e xe'ulik
mi pu xqatij chik kisik'ixik
mixb'ison k'ut
oj k'olik
oj iwiy
xa chiloq'oj ri qachuch
kenab'ax ri qatz
ta chuxoq
mixek'o b'ik
mi pu xeb'inajik
Jun B'atz', Jun Chowen ke'uchaxik
xecha ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xesik'ix k'ut rumal ri ajsu' ajb'ix
ri ojer winaq
are puch chusik'ij ri ajtz'ib' ajk'ot
ojer xechikopirik
e k'oy xe'uxik
rumal xa xkinimarisaj kib'
xkiyoq' ri kichaq'
keje wi kalab'il chi kik'u'x
keje k'ut kimayxik ri'
ta xesachik ri Jun B'atz', Jun Chowen.
E chikop xe'uxik
are k'ut e ramaq'elal kochoch chik
xa wi xere e ajsu' e ajb'ix
nim chik xkib'ano
ta xek'oje'ik ruk' rati't ruk' pu kichuch
ta xkitikib'a' chi k'ut kib'anoj
kik'utb'al kib' chuwach kati't chuwach pu kichuch
nab'e xkib'ano ri ab'ix.
Xa kojab'ixik
xecha'
mixb'isonik
oj k'olik
oj iwiy
xecha k'u ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ta xkik'am k'ut kikaj kimixkina'
kixokem280 280 La voz xokej significa "asada" o "azadón" en (Coto 1983: ccxxiii). La palabra Mixkina en Basseta (1698: 447) refiere a "azadón de palo". En el idioma Tz'utujil actual se utiliza la palabra miskina' para "azadón" (de madera o metal). xeb'ek ruk' jujun kiwub'
xkitelej xe'l chi kochoch
ta xkipixab'281 281 Actualmente la forma es xkipixab'aj. k'u kati't chi re uya'ik kiwa
chitikoj282 282 Comenzar o definir el día o en el día de la siembra. na q'ij
xecha'
utz b'a la' ix wiy
xcha' k'ut ri kati't.
K'a te k'ut xe'opon chi ri'
ke'ab'ix wi
xaqi xkich'ik'ib'a' ri mixkina' pu283 283 Lo que se espera acá es que aparezca como pa ulew, sin embargo, el escriba anotó pu ulew. Lo que usualmente utilizan los k'iche' de forma contraída es pulew. ulew
xa k'u qi chitajin ri mixkina' pu ulew
ma k'u qi chitajin ri mixkina' chutukel
are k'u ri ikaj xa wi chi kich'ikib'a' chutolok' che'
xa wi chuq'ab' rib' che' chib'ek
chilajajik chib'ek ronojel che' k'a'm
q'aq' chakachoj chik chi q'atoj che'
chub'an ri xa juna'ikaj
are k'u ri mixkina' tzatz chi q'upuj
ma wi ajilam tum284 284 La voz tum, "penca", como la del maguey, el tallo, cierto género de paja conforme a Ximénez 1993: 549. k'ixik285 285 Se refiere a alguna planta espinosa.
kub'an ri xa jun chi mixkina'
xa ch'utijuyub' nimajuyub' kab'ek
ta xkipixab'aj k'ut jun chikop
Xmukur ub'i'
xkit'uyub'a' aq'anoq chuwi' nimakuta'm
xecha' k'ut Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa chawil ri qati't
chipetik
ya'ol qawa
jusu katoq'ik
ta petoq
k'a te k'ut chiqachap ri mixkina' ruk' ikaj
utz b'a la'
xcha' k'u ri Xmukur
are k'ut xa wub'anik chikib'ano
mana qitzij ab'ixik ta chikib'ano
k'a te puch choq' ri Xmukur
anim k'ut kepetik
jun chichapo286 286 En el texto se muestra variación en la escritura por ejemplo el verbo chichapo puede registrarse también como chichapow y el significado es el mismo. mixkina'
jun k'ut chichapow ri ikaj
chikipis la kiwi'
xa loq' chub'aq'ala'287 287 La voz chub'aqala' en idioma Tz'utujil, en este contexto, el sentido de la palabra es "untar la mano con tierra". ulew puq'ab' ri jun
xa keje chutz'iloj uwach
keje ri qitzij ab'ixom.
Are k'u ri jun chik
xa loq' chupuk'ij uweb'al288 288 Refiere a "la abertura que tiene el cabo del azadón, hacha u otro donde se pone una cuña para asegurar la fijación del instrumento". che' pujolom
keje wi ri qitzij q'atoj che'nel
ta xil rumal kati't
k'a te k'ut kewa'ik
ma qitzij ab'ixik chikib'ano
xa loq' chibeya'oq kiwa
ta xeb'e k'ut chi kochoch
qitzij mixojkosik ix qati't
kecha'
ke'oponik
xa loq' chikikikij kij chikiyuq puch kaqan kiq'ab' chuwach kati't
ta xeb'e chi k'ut chukaq'ij
xe'opon k'ut pa kab'ix
k'isyakatajinaq chik ronojel che' k'a'm
uchapom chi rib' ronojel tun289 289 La palabra Tun varía con tum, el significado no cambia. k'ixik ta xe'oponik.
A pa chinaq kojmich'owik
xecha' k'ut
are k'ut keb'anow ri ronojel ch'utichikop nimachikop
koj, b'alam, kej, umul, yak, utiw, aq, sis
are xeb'anowik
xa jun aq'ab' xkib'ano
k'a te chi k'ut xkitikib'a' chik ab'ixik.
Xa wi xub'an chi rib' ulew ruk' q'atoj che'
ta xk'am chi k'u kina'oj chi ri'
pa q'atoj che' pa q'upuj puch
xa qawaraj ri qab'ix
a na wi china kab'ano ulo
la kita' chiqariqo
xecha k'ut
ta xk'am kina'oj
xe'opon chi k'ut chi ja
naqi ri' lo kojmich'owik
nimak'im chik nimak'echelaj chi puch ri qab'ix
ta xojopon myer290 290 En otras variantes se dice mer.
xecha k'ut chi re kati't chi re puch kichuch
xkojb'e k'ut
xchiqawaraj
rumal ma wi utz kab'an chi qe
xecha'
k'a te k'ut xeb'atz'onik
k'a te k'ut kib'ik chik pa kiq'atoj che'
chi ri' k'ut xematzeje' wi
e muqumuxinaq chik chi ri'
ta xekuchu k'u kib' ronojel chikop
xa jun xkisep wi kib'
ronojel ch'utichikop nimachikop
are puch tik'il uk'u'x aq'ab'
ta xepetik
xech'awije'ik konojel
ta xepetik
are kich'ab'al ri yaklin che' yaklin k'a'm
xecha'
ta xepetik
keneb'eb'ik xe' che' xe' k'a'm
ta xeyopijik
ta xek'utun k'u chi kiwach
xraj k'u kichapo
ma wi xuya' rib'
xa k'u chuje' xkichap wi
xa k'u xq'upuq'ub' kanajoq uje' kej pa kiq'ab'
ta xuk'am ri uje' kej ruk' uje' umul
ri xq'ataq291 291 En el manuscrito K'iche' de Ximénez folio 21r, línea 15 aparece como xzcatac, Ajtz'ib'ab' considera que es xq'ataq de la raíz q'at- de "cortar". kije'
ma k'u xkiya' kib' ri yak, utiw, aq, sis
xe'ik'owik konojel chikop chi kiwach ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
chiq'atat chi k'ut kik'u'x
rumal ri maja b'i xkichapo.
Xpe k'u ri jun chik
uxam b'e chik
katzotzotik
ta xpetik
k'a te k'ut xkiq'atej
xkise k'ut pa k'at292 292 La importancia de entender las palabras o frases por contexto y hay autores que hay hecho transcripciones erradas y también sus traducciones de este tipo de documentos (Ajtz'ib'ab' 2024). ri ch'o
k'a te puch xkichapo
xkiyotej293 293 Hoy día, en Tz'utujil se dice yutej "amarrar fuerte". En K'iche' actualmente la raíz es yut' y en Q'eqchi' que refiere a "amarrar". puch chi rij uwi'
xrajkib'iyo
xkiporoj uje' chuwi' q'aq'
ta xuk'am ri uje' ch'o
maja b'i rismal uje'
are naypu ub'aq' uwach
ta xrajb'iyik kumal k'ajolab'
ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ma ta kikamik iwumal
ma wi are ipatan ri ab'ixik
k'o iwe
xcha' ri' ri ch'o
a pa k'o wi qe
chab'ij na k'ut
xecha k'u ri k'ajolab' chi re ch'o.
La kinitzoqopij ta na b'a la'
k'o nutzij chi nupam
k'a te k'ut chinb'ij chiwe
chiya ta na sqi'n wecha'
xcha ri ch'o
k'a te chiqaya'o awecha'
chab'ij na xuchaxik
utz b'a la'
are b'a ri rech iqajaw ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu ub'i'
ri xekam chi xib'alb'a
k'o k'u kanoq ri ketz'ab'al
xekel kanoq chuwi' ja
ri kib'ate, kipachq'ab', kikik' puch
xa ma wi kak'ut chiwach rumal iwati't
rumal ri
are xkam wi iqajaw
ma qitzij aweta'm
xecha k'u ri k'ajolab' chi re ch'o
nim xki'kot kik'u'x
ta xkita'o utzijel kik'
ta xub'ij ch'o
ta xkiya' k'ut recha' ch'o
are k'u ri recha' ri ixim, sakil, ik, kinaq', peq, kakaw
are k'ut awech ri'
uwe naqi la k'u'un294 294 K'u'un de k'u'ik en su forma moderna es k'u'um que significa "escondido".
chimesk'utajinaq
awech k'ut
chak'uxu'.
Xuchax k'u ri ch'o kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e.
Utz b'a la' ix k'ajolab'
naqi la k'u kinwuchaj
uwe kiril295 295 Por el contexto debe ser ki(n)ril. ri iwati't
xcha k'ut
ma wi chitzaq ak'u'x
oj k'olik
kojno'jinik
k'o ruchaxik ri qati't
xa jusu kaqaya aq'anoq xikin ja
ta kujoko apanoq
jusu katopon
chi ri' xekel wi
chi ri' k'ut kaqil wi putum ja
xa pa qati' kaqil wi
xecha k'ut chi re ch'o
ta xkipixab'aj
jun aq'ab' xk'am kina'oj ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
qi k'u tik'il q'ij xe'oponik.
Ma k'u q'alaj ri ch'o kuk'a'm
ta xe'oponik
jun ri yakalik
xok pa ja
jun k'u xok xikin ja
lib'ajchi' xuya aq'anoq ri ch'o
ta xkitz'onoj k'ut kiwa chi re kati't
xa chik'utu qati'
kaqarayij ri q'utum ik
xecha' k'ut
k'a te k'ut xk'ut kiti'
jun laq uwa'l xtik'ib'ax chi kiwach
xa wi kimich'b'al re kati't kichuch puch
xkitzajisaj k'u ja' pa q'eb'al
qitzij chaqij qachi'
chik'ama quk'ya'
xecha chi re kati't
we xcha' k'ut
ta xb'ek
are k'ut kewa' kanoq
ma k'u qitzij ta kenumik
xa kimoywachib'al xkib'ano
ta xkil k'ut ri ch'o chi upam q'utum ik
k'olon uloq ri ch'o
chi rij kik' xekel wi puwi' ja
ta xkilo pa q'utum ik
ta xkitaq k'ut jun xa'n
ri chikop ri xa'n
keje ri us xopon chi a'.296 296 La palabra es a', y no ja' como lo registra Sam Colop (1999: 86).
Are k'u xworo uwach q'eb'al ati't
xa yakal ja' chel chuwach uq'eb'al chutijo
xma chitz'apitaj wi uwach q'eb'al
naqi pa mixub'an ri qati't
oj jisab'aj297 297 Por el contexto de uso de la expresión jisab'aj, puede que haga referencia a la inmensa sed en el que se encontraban Jun Ajpu e Xb'alanq'e. chi ya'
kojutzin rumal chaqij chi'
xecha chik chi re kichuch
ta xkitaq ub'ik.
K'a te k'ut xukaq'at ula ch'o ri kik'
xqaj ula putum ja ruk' b'ate, pachq'ab', tz'u'm
xkimajixtaj k'ut
k'a te xb'ekewaj pa b'e
ub'e'l jom
k'a te k'ut xeb'e chik ruk' kati't chi ya'
tz'api'uwach q'eb'al jujun
k'a te k'ut ta xe'oponik jujun chi k'u chi wub'
ta xe'oponik chi ya'
naqi pa mixib'ano
xa mixkos qak'u'x
xojpetik
xecha'
chiwila na uwach nuq'eb'al
ma wi katz'apitajik
xcha' kati't
lib'ajchi' k'ut xkitz'apij chik
junam k'ut xepe chik
e nab'e chuwach kati't
keje k'ut ukana'ik298 298 Por el contexto esta palabra es ukanajik. Mondloch y Carmack (2018: 110) lo transcriben como ukanayik. Se considera que es ukanajik. kik' ri'.
Keki'kot chi k'ut xeb'ek
najt k'u xecha'jik
ta xkita k'u uloq rajawal xib'alb'a
a pa china chi ri'
mixutikib'a' chik etz'anem pa qawi'
ma pa kek'ixb'ik
keniknot299 299 Según el contexto se refiere a "hacer temblar la tierra". uloq
ma pa xekam ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xrajkinimarisaj kib' chi qawach
jek'u'itaqa chik
xecha chik ri Jun Kame, Wuqub' Kame
konojel ajawab' xetaqo uloq
xecha k'ut chi re kisamajel
kixcha'
kixoponik
kepetoq kecha' ajawab'
waral taj kojcha'j wi kuk'
wuqub'ix kojetz'anik
kecha' ajawab'
kixcha'
kixoponik
xe'uchax k'ut ri samajel
ta xepe k'ut
nimajok k'u kib'e ri k'ajolab' chi kochoch
k'a toq'ol chi kochoch
xa k'u yakal ri samajel
xopon ruk' kati't
are k'ut kecha'jik
ta xul kanoq usamajel xib'alb'a
qitzij kepetik
kecha' ri ajawab'
xecha' k'ut ri usamajel xib'alb'a
ta xchoye'300 300 La raíz choy- en Q'eqchi' significa "terminarlo", "acabarlo". Hoy en día, en K'iche' y Tz'utujil choy por extensión semántica, significa "cortar" y metafóricamente también puede significar “cortar el tiempo”. Esto en el sentido de "terminarse o cortar el tiempo de vida de una persona", "interrumpir un ciclo de algo". k'u kanoq kiq'ij
kumal ri usamajel xib'alb'a
wuqub'ix ketzelawachixik
xuchax kanoq Xmukane
utz b'a la'
xkeb'etaqoq ix samajel
xcha' ri ati't
xeb'e k'u ri samajel
xetzalijik
ta xk'is k'ut uk'u'x ri ati't
naqi xchiwucha'j kitaqik ri wiy301 301 Se registra coma y signo comillas sobre la palabra que al parecer se translitera como wiy.
ma wi qitzij ri xib'alb'a
xa keje rulik samajel ojer
ta xeb'ekamoq ri kiqajaw
xcha ri kati't
qus choq' pa ja utukel
k'a te k'ut xqaj ulo jun uk'
chukayak302 302 Ajtz'ib'ab' lo transcribe como chukayak /chi uka' yak/, con el sentido de "su segunda levantada/parada". Sam Colop (1999: 88) lo registra como chuk'ayaq con el sentido de "recogido". Mondlock y Carmack (2018: 113) lo transcribe como chukayak, con el sentido de "tapanco de la casa".
k'a te k'u xuchap aq'anoq
ta xuya' k'ut puq'ab'
chimalmat303 303 En este contexto chimalmat funciona como verbo, con el sentido de "correr tras la cosa después que se ha tirado", "andar con presura" (Ximénez 1985: 444). Malmatik también es "una sensación que se siente cuando un insecto anda en cualquier parte del cuerpo". ib' k'u ri uk'
xb'inik
at wiy chawaj taj kanutaqo
xuchax ri uk'
ta xb'ek taqonel
kacha'304 304 Por el contexto es mas problable que sea katcha' de segunda persona singular.
katoponik
wuqub'ix k'ut ke'oponik
kacha' usamajel xib'alb'a
kacha' iwati't
kacha'
xuchax ri uk'
ta xb'ek
chimalmat k'ut xb'ek
kub'ul k'u ri k'ajol pa b'e
a pa katb'e wi
k'o b'a nutzij chi nupam
kinb'e kuk' k'ajolab'
utz b'a la'
ma b'a katana'ik305 305 En el manuscrito K'iche' se lee katana'ik y Ajtz'ib'ab' la transcribe como tal, que significa "apurarse". Sam Colop (1999: 89) y Mondloch y Carmack (2018: 112-113) la transcriben como katanik. Sam le da el sentido de "prisa" y Mondloch y Carmack de "lentitud". Posiblemente haya un error de escritura ya que en líneas siguientes aparece como katanik, del verbo anik, "apurarse".
kawilo
xuchax k'u uk' la'306 306 Ajtz'ib'ab' transcribe la palabra como la', mientras que Sam Colop (1999: 98) y Mondolch y Carmack (2018) la omiten. Esta palabra, por el contexto está funcionando como demostrativo. rumal xpeq
ma chawaj kanub'iq'o307 307 Por el contexto debe ser ka(t)nub'iq'o, ya que refiere a una segunda persona singular.
chawila na pe
kinanik wa
xkojopon chanim
utz b'a la'
k'a te k'ut ta xriq'taxik308 308 Mondloch y Carmack (2018: 112) lo registan como xb'iq'itajik "fue tragado". Pero se refiere más a la acción de "lamer" xriq'taxik o "tomado con la lengua por el sapo", que es una forma en que los anfibios capturan a los insectos. rumal xpeq
chib'ek naj k'u ri xpeq
ta xb'ek
chi ma wi ka'anik
k'a te k'ut ta xuk'ul chi k'ut jun nimakumatz
Saqikas309 309 Saqikas es posible que derive de saqikan "serpiente venenosa" en el idioma Tz'utujil. ub'i'
a pa katb'e wi at Tamasul k'ajol
xuchax chik ri xpeq rumal Saqikas
k'o nutzij chi nupam
xcha' chi k'ut xpeq chi re kumatz
ma b'a katanik kawilo
in ta on xkinopon chanim
katojo' xuchaxik
k'a te k'u xb'iq' chi ri xpeq rumal Saqikas
ta xuk'am ri recha' kumatz
keb'iq'ow xpeq wakamik
cha' k'u ri kumatz
ta xb'ek
xk'ulutaj chi wi k'ut ri kumatz rumal Wak nimatz'ikin
xb'iq' chi wi ri kumatz rumal Wak
k'a te pu xopon ri' chuwi' jom
ta xuk'am recha' ri xik
keti'ow kumatz pa taq juyub'
ta xopon puch ri Wak
xchakachob' chuwi' usutz'il310 310 Mondloch y Carmack (2018: 112) lo registran como sutzil con el sentido de "borde del juego de pelota". Mientras que Sam Colop (1999: 89) lo toma como utz'utz'il, quien cita a Tedlock quien considera que puede referir a "una pared circundante a un campo de juego de pelota". Ximénez lo traduce como "sobre las almenas de el cementerio". En Tz'utujil tz'ut y tz'ik se refieren a "esquina". jom
keki'kot k'u ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e kecha'jik
ta xopon k'ut ri Wak
ta xoq' k'u ri Wak
wak k'o, wak k'o
xcha' roq'ib'al
wak k'o
naqi pa ri choq'ik
peta311 311 Se reconstruye como chpet ta, el escriba anotó como peta por la asimilación de sonido de t de la raíz de petik y de t del irreal ta. qawub'
xecha'.
qi k'u taqal ub'aq' wub' chub'aq' uwach
chisetet k'ut xqaj uloq
qitzij wi k'ut xb'ekichapa'
k'a te xkitz'onoj
jupa apetik
xecha' chi re Wak
k'o b'a nutzij chi nupam
chikunaj ta na ub'aq' nuwach nab'e
k'a te k'ut xchinb'ij
xcha' ri Wak
utz b'a la'
xecha' k'ut
k'a te xkelesaj sqaqi'n rij kik'
ri cha'j xkikoj chi uwach ri Wak
Lotz Kik' xub'ina'j kumal
lib'ajchi' k'ut xk'achoj kumal
utz chik umuqub'al ri Wak xuxik
chab'ij k'ut
xecha' chi re Wak
k'a te k'ut xuxawaj nimakumatz
kach'awoq312 312 Por el contexto debe ser ka(t)ch'awoq.
xecha' chik chi re kumatz
we xcha' chi k'ut
ta xuxawaj chi xpeq
naqi pa ataqikil kattzijonoq
xuchax chi k'u ri xpeq
k'o b'a' nutzij chi nupam
xcha' chi k'u ri xpeq
k'a te k'ut xutij xab'ik
maja b'i xuxawaj
xa keje chukatz uchi'
chutijo
xma k'o wi chuxawaj
k'a te k'ut xrajch'ayik kumal k'ajolab'
at k'axtok' xuchaxik
ta xyik313 313 En Ximénez (s.a.: 311) aparece xyik como "sacudir un árbol para que caigan los frutos". Puede ser este el significado de sacudir el trasero del sapo a patadas para que vomitara al piojo. uwa rachaq chi aqan
xqaj k'u ub'aqil uwa rachaq chi aqan
xutij chi k'ut
xa keje chuchub' uchi'
k'a te puch xkirech' uchi' ri xpeq
xrech' kumal k'ajolab'
xkitzukuj puchi'
xa k'u nak'al ri uk' chuware xpeq
xa puchi' k'o wi
ma na xub'iq'o
xa keje
xa b'iq'
keje k'ut xch'akataj wi ri xpeq
ma wi q'alaj uwach recha'
xkiya'o ruk'
ma wi chanik
xa uchaq' kumatz xuxik
katzijonoq314 314 Por el contexto debe ser ka(t)tzijonoq. xuchax chi k'ut ri uk'
ta xub'ij k'u utzij
kacha' wi iwati't ix k'ajolab'
je'ataqa'
xul taqol ke
kape chi xib'alb'a
usamajel Jun Kame, Wuqub' Kame
wuqub'ix ke'ulik
waral kojcha'j wi
chipe ri ketz'ab'al kik', b'ate, pachq'ab', tz'u'm
are chik'astaj uwach waral
kecha' ajawab'
xul kitzij
kacha' ri iwati't
ta xinpetik
qitzij kacha' ri iwati't
koq'ik kasik'inik iwati't
xipetik315 315 Debe ser xi(n)petik.
ma qitzij xecha k'ut k'ajolab' chi kik'u'x
ta xkita'o
jusu xepetik
xe'opon k'ut ruk' kati't
xa e pixab'ay chi re kati't
xeb'ek.
Jo' na ix qati't
xa oj pixab'ay iwe
wa'e k'ute retal qatzij
xchiqakanaj jujun
xchiqatik chi re wa aj
chunik'ajal qochoch
xchiqatik wi
are retal qakamik we chichaqijik
mipa xekamik
kixcha'
ta chichaqijik
we k'ut ta chipe utux
e pa k'aslik
kixcha' k'ut
mixoq'ik
k'o retal qatzij kakanajik iwuk'
xecha'
ta xeb'ek
jun xutik Jun Ajpu
jun chi k'u xtikow Xb'alanq'e
xa pa ja xutik wi
ma na pa juyub' taj
ma naypu pa rax ulew taj
xa pa chaqi'j ulew
chunik'ajal upa kochoch
xkitik wi kanoq
ta xeb'e k'ut jujun chi wub' chi ke
xeqaj chi xib'alb'a
lib'ajchi' xeqaj chuwa kumuk316 316 Gradas, escalera de un edificio.
xe'ik'ow chi wi k'ut chupam Jalja' Siwan
xa chuxo'l tz'ikin xe'ik'ow wi
xe'ik'ow chi k'ut pa Pujiya' pa Kik'iya'
ch'akb'al ta ke chi kik'u'x xib'alb'a
ma wi xkiyikow
xa chi rij wub' xe'ik'ow wi
xe'el chi k'u apanoq pa kajib' xalq'at317 317 Mondloch y Carmack (2018: 116) lo toman como xalk'at con el sentido de "encrucijada de cuatro caminos", pero en la actualidad es de uso cotidiano la forma xalq'at. b'e
xa keta'm wi k'ut kib'e xib'alb'a
q'eqab'e saqib'e kaqab'e raxab'e
chi ri' k'ut xkitaq wi jun chikop
xa'n ub'i'
are k'amol kita318 318 Sam Colop (1999: 92) lo transcribe como kita' con el sentido de "información". Mondoch y Carmack (2018: XX) reconstruye la frase dejándola de la siguiente manera ki(b'i'). xkitaq ub'ik
jujunal ke'ati'o
nab'e chati' ri nab'e kub'ulel319 319 Esta palabra varía a ku'lel.
chatz'aqonisaj320 320 En Tz'utujil kawkik refiere a "alguien sin vida". Puede tener relación con kawtalik. En Ximénez 19XX: 167) Kawtal significa de "estar adornado" o "preparado". Actualmente refiere "estar ataviado", "preparado", "adornado". En este caso "disfrazados", al referirse a las imágenes creadas. "Completar la picadura a todos". Hoy en día se dice chatz'aqatisaj. kiti'ik konojel
xa awech wi k'ut
chatz'ub'aj wi ukik'el ri winaq pa b'e
xuchaxik ri xa'n
utz b'a la' xcha' ri xa'n
ta xok pa q'eqab'e
tak'al k'u chi rij ri poy ajam che'
nab'e ku'lel e kawtalik321 321 "Completar la picadura a todos". Hoy en día se dice chatz'aqatisaj.
nab'e k'ut xkiti'o
ma wi xch'awik
xuti' chi k'u
ta xuti' chi ukab' ku'lel
ma chi wi xch'awik
xuti' chi k'u rox
k'a chi rox ku'lel k'o wi Jun Kame
aqi xcha' k'ut Jun Kame
ta xti'ik
aji322 322 Antes de esta palabra aparece naqi tachado en el manuscrito K'iche' de Ximénez. xcha Jun Kame
naqi Jun Kame
naqi la mixiti'owik323 323 Por el contexto debe ser mixi(n)ti'owik.
xaji naqi chi la'324 324 Se considera que son tres partículas que se complementan para uso interrogativo en el texto. mixiti'owik
xcha chik ukab' ku'lel
naqi la Wuqub' Kame
naqi la mixiti'owik
xcha chi ro' ku'lel
aji aji xcha' na Xikiripat
xcha' Wuqub' Kame chi re
naqi la mixiti'owik
xcha chik
xti'ik uwaqaq ku'lel
aji naqi Kuchumakik'
xcha Xikiripat chi re
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' uwuq ku'lel
aji xcha chik
naqi Ajal Puj
xcha Kuchumakik' chi re
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' chik uwajxaq ku'lel
aji xcha chik
Naqi Ajal Q'ana'
xcha chi Ajal Puj chi re
naqi la mixiti'owik
cha'325 325 El uso de xcha' varía su uso en el texto, el tiempo aspecto x- en algunos casos se omite. chik
ta xti' chik ub'elej ku'lel
aji xcha'
naqi Ch'amiya b'aq
xcha Ajal Q'ana' chi re
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' chik ulajuj kub'ulel
aji naqi Ch'amiya Jolom
xcha' Ch'amiya B'aq
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' chik ujulaj ku'lel
aji xcha chik
naqi cha' chik Ch'amiya Jolom chi re
naqi la mixiti'owik
xcha' chik
ta xti' chik ukab'lajuj ku'lel
aji xcha chik
naqi Patan xcha chik chi re
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' chik roxlajuj ku'lel
cha' Patan chi rech
naqi la mixiti'owik
xcha chik
ta xti' chik ukajlajuj ku'lel
aji naqi la mixiti'owik
xcha chik Kik' Rixk'aq
xcha' Kik' Re chi rech
keje k'ut ub'ixik kib'i'
ri xkib'ij konojel chi kib'il kib'
xkik'ut uwach
xkib'ij kib'i'
jujun chi joloman ub'ixik kumal
are chib'in ub'i' jun ri kub'ul chuxukut
maja b'i junoq xkisach ub'i'
k'iskib'ij326 326 Debería incluir el marcador de aspecto x- así xk'iskib'ij. kib'i' konojel
ta xeti' rumal rismal uwach uch'ek
Jun Ajpu xumich' ub'ik
mana qitzij xa'n ri xeti'owik
xb'eta'o kib'i' konojel rumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e
k'a te k'ut ta xeb'ek
ta xe'opon puch
chi la' e k'o wi xib'alb'a
chiq'ijila' ajaw
xcha ri kub'ulik
xcha jun taqchi'nel
ma wi are ajaw ri'
xa poy ajam che' ri'
xecha'
ta xe'oponik
k'a te k'ut ta xeq'alaynik327 327 Refiere a "visibilidad del hecho". Mondloch y Carmack (2018: 120) lo dejan como xeq'ala'inik. En Basseta (2005: 20) calaih, actualmente q'ala'ij refiere a "honrar y obedecer".
q'ala ta328 328 Este saludo aparece de esta manera. Según Sam Colop (1999: 95), la expresión q'ala tat folio 24v, línea 15 en el manuscrito K'iche' de Ximénez, equivale al saludo saqarik tat, "buenos días señor". Mondloch y Carmack (2018: 120, line 15) lo toman como q'a' la tat. Jun Kame
q'ala ta Wuqub' Kame,
q'ala ta Xikiritap329 329 En el manuscrito K'iche' de Ximénezaparece escrita como Xikiritap es posible que sea error del amanuense, pues el nombre es Xikiripat.
q'ala ta Kuchumakik'
q'ala ta Ajal Puj
q'ala ta Ajal Q'ana'
q'ala ta Ch'amiyab'aq
q'ala ta Ch'amiyajolom
q'ala ta q'ala Xik
q'ala ta Patan
q'ala ta Kik' Re
q'ala ta Rixk'aq
xecha'
ta xe'oponik.
Ronojel xk'is k'ut uwach
xkib'ij ub'i' ronojel
maja b'i jun xkisach ub'i'
are ta xajawax chi kech
ma ta xkanay ub'i' kumal
kixku'loq
xe'uchax k'ut
xeraj'ok chuwi' tem
ma k'u xkaj
ma wi are qatem ri'
xa chojim ab'aj ri tem
xecha Jun Ajpu, Xb'alanq'e
ma wi xech'akatajik
utz b'a la'
xa jix pa ja
xe'uchaxik
k'a te k'ut ta xe'ok pa q'equ'maja
ma wi xech'akatajik chi ri'.
ri xe'ok wi
ke330 330 Se considera que refiere a la partícula keje así es o de esa manera, aunque Sam Colop (1999: 96) considera que refiere al sustantivo relacional ke = kech de "ellos". chi k'u utikarik
kich'akatajik ta chik chi kik'u'x xib'alb'a
nab'e xe'ok pa q'equ'm ja
k'a te k'ut ta xb'eya'oq kichaj
katilowik
ta xoponik ruk' jujun kisik'
wa'e kichaj
e kacha' ajaw
chulkiya' chik ri chaj
saqarik ruk' ri sik'
chulkimolob'a' kacha' ajaw
xcha' samajel
ta xoponik
utz b'a la' xecha k'ut
ma k'u xkitzij ri chaj
xa q'aq'aj331 331 Sam Colop (1999: 96) lo deja como kaqaj conforme al folio 24v, línea 47 en el manuscrito K'iche' manuscrito K'iche' de Ximénez. Pero se considera que refiere a "luz", "claridad", "alumbramiento". Por su contexto es sustituto del fuego. En Tz'utujil es un tipo de calor que provoca mal de ojo a la persona. uk'exwach xokik
are uje' kaqix
keje ri chaj xkilo waranel
are chi k'u ri sik'
xa q'aq'achikop xkikojo chuwi' sik'
junaq'ab' chiyoq'owik kumal
mixeqach'ako
xecha' waranel
ma k'u ja b'i xk'is ri chaj
xa wi xere uwach
are k'u ri sik' maja b'i
naqi la xkitzij chi re
xa wi xere uwach xb'eya'oq kuk' ajawab'
naqi pa ke'uxik
a pa xepe wi
achinaq xek'ajolanik xe'alanik
qitzij kaq'atat qak'u'x
rumal ma utz kakib'ano chi qe
jalan kiwach
jalan nay pu kik'oje'ik
xecha chi kib'il kib'
ta xetaqon k'ut konojel ajawab'
ojocha'joq ix k'ajolab'
xe'uchaxik
ta xetz'onox k'ut rumal Jun Kame, Wuqub' Kame
a pa kixixpe332 332 Se duplica el marcador de persona -ix. Debe leerse como kixpe. wi
chib'ij taj
xcha k'ut xib'alb'a333 333 A partir de esta palabra hay palabras tachadas: ma wi keta'm xecha, folio 25r, líneas 19 y 20 del manuscrito K'iche' de Ximénez chi ke
ala b'a xojpe wi lo
ma wi qeta'm
xa xecha'
ma wi xkib'ij
utz b'a la'
xa qab'e kaqacha'j ix k'ajolab'
xecha' xib'alb'a chi ke
utz xecha'
re b'a' chiqakoj ri'
wa' qakik'
xecha' xib'alb'a.
Ma taj are ta chikoj wa' qe
xecha k'ajolab'.
Maja b'i are chiqakoj wa' qe
xecha' chik xib'alb'a.
Utz b'a la' xecha' k'ajolab'
je b'a la' xa juchil xecha' xib'alb'a
ma b'a la xa jolom kojcha' chik
xecha' k'ajolab'
maja b'i xecha' xib'alb'a
utz b'a la' xcha' Jun Ajpu
ta xtzaq uloq rumal xib'alb'a
qi k'u taqal chuwach ub'ate Jun Ajpu
k'a te puch ta xkil xib'alb'a ri saqitoq'
ta xel chupan ri kik'
chitz'ininik xb'e je chwa taq ulew ri cha334 334 En el manuscrito K'iche' de Ximénezaparece como chaa, sin embargo, se transcribe como cha, que en Tz'utujil se dice chaay y en K'iche' se dice chaa (con vocal prolongada). Según Ajtz'ib'ab' fue un error de escritura del escriba ya que en folios siguientes aparece como cha, para referirse a "obsidiana".
Naqi pa la xcha' ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa kamik kiwaj chi qech
ma ta xojb'e'itaqa'
ma ta pu xb'e isamajel
qitzij toq'ob' qawach
xa kojb'ek
xecha' k'ajolab' chi ke
are ta k'u xajawax chi ke k'ajolab'
jusu ta xkam335 335 En el manuscrito K'iche' de Ximénez después de esta palabra hay tachones sobre las palabras ri jun chi ri. chi ri' chi cha
xech'akataj taj
ma wi keje
xa xib'alb'a xech'akataj chik kumal k'ajolab'
ma b'a kixb'ek ix k'ajolab'
kojcha'j na
xa are kaqakojo ri iwech
xuchax k'ut k'ajolab'
utz b'a la' xecha' k'ut
are k'u xok ri kikik'
ta xqaj k'u cha'j
k'a te k'ut ta xkichoy kich'akon
naqi pa chiqach'ako
xecha xib'alb'a
je na kik'ut
xa xecha' k'ajolab'
xa qach'aka' kajkaj sel336 336 En el manuscrito K'iche' de Ximénez, folio 25v, línea 13, aparece como sel, mientras que Sam Colop (1999: 98) lo transcribe como tzel. En Q'eqchi' es seel. kotz'i'j
xecha' xib'alb'a
utz b'a la'
naqi pa chi kotz'ijal
xecha' k'ajolab' chi ke xib'alb'a
jutiq'ab' kaqamuchij337 337 Muchij o muchit refiere a una especie de flores desconocidas.
jutiq'ab' saqimuchit
jutiq'ab' q'anamuchit
jutiq'ab' k'u ri nima'q
xecha' xib'alb'a.
Utz b'a la'
xecha' k'ut k'ajolab'
ta xqaj k'ut kicha
junam kichuq'ab'
tzatz pu kicha ri k'ajolab'
xa k'u kirutz338 338 Problamente refiera a ki' rutz "dulzura" o "bondad". También podría ser k'i rutzilal de "mucha bondad", lo que sí es real es que está calificando al sustantivo k'u'x. kik'u'x
ta xkiya' kib' chi ch'akatajik ri k'ajolab'
keki'kot k'ut ri xib'alb'a
ta xech'akatajik
utz mi xqab'ano
nab'e mi xeqach'ako
xecha' xib'alb'a
a pa xchib'ekik'ama' wi ri kotz'i'j
xecha' chi kik'u'x
qitzij ta aq'ab' chiya' ri qakotz'i'j
qach'akom puch
xe'uchax puch k'ajolab' Jun Ajpu, Xb'alanq'e rumal xib'alb'a
utz b'a la'
aq'ab'a339 339 Esta palabra debe leerse como aq'ab' de "mañana". chi k'ut kojcha'jik
xecha' k'ut
ta xepixab'an kib'
k'a te chi k'ut
ta xe'ok chi k'ajolab' pa chayim ja
are ta k'ut xajawax chik
xeq'ataq'ox taj340 340 Sam Colop (1999: 98) transcribe esta palabra como xek'atak'ox taj, causa duda ya que en el manuscrito K'iche' de Ximénez (folio 25v, línea 37) se registra como xecatacoxtaj. Se cree que refiere más a la expresión xeq'ataq'ox "ser cortados". rumal cha
chanim taj chi kik'u'x
xekam taj chi kik'u'x
ma k'u xekamik
ta xecha' chi re cha
ta xkipixab'aj
are iwe ri ronojel uti'ojil chikop
xecha' chi re cha
ma k'u xesilab' chik
xa jun kaj chi wi cha ronojel
are k'ut e k'o chi chi ri' pa chayim ja
chaq'ab' ta xkisik'ij ronojel sanik.
kixpetoq
kixojo' iwonojel
ojik'ama' ronojel uwach kotz'i'j
kich'akon341 341 Posiblemente esta forma refiera a kichakon, que en Tz'utujil significa "lo pedido", "lo encargado" y "prometido". ajawab'
utz b'a la' xecha' k'ut
ta xeb'e k'u ri sanik konojel
e k'amol kotz'i'j
utiko'n Jun Kame, Wuqub' Kame
myeroq k'ut chikipixab'aj chajal kikotz'i'j ri xib'alb'a
la qi chiwila' kotz'i'j
miya' chi eleq'axik
rumal ri mixeqach'ako ri k'ajolab'
a na wi xpe wi ri lo qach'akon kumal
maja b'i chiwaraj jun aq'ab'
utz b'a la' xecha k'ut
ma k'u xkina' ri chajal tiko'n
xa loq' chikiraquj kichi' chuq'ab' taq che' tiko'n puch.
Keb'echakala chi ri'
xa wi xere chikich'ab'ej ri kib'ix
xpurpuweq xpurpuweq cha' ri jun
ta choq'ik.
ta choq'ik ri Pujuyu' ub'i'.
E ka'ib' chi chajal tiko'n
utiko'n Jun Kame, Wuqub' Kame
ma k'u kakina' ri sanik
eleq'ay kichajem
kab'olowik katukuwik eray342 342 Quiere decir "retoño". kotz'i'j
ri kab'eq'atowa uloq kotz'i'j chuwi' che'
re kasik'ow kuk' chuxe' che'
ri kotz'i'j
xa keje chikiraquj kichi' ri chajal ib'
mana re kakina'o qak'ux kije' qak'ux kixik'
are kakirixik kotz'i'j
kaqaqaj343 343 Sam Colop (1999: 99) lo transcribe como kakaqaj. Pero se considera que refiere a kaqaj de "bajar", de "caer", entonces hay duplicación en kaqaqaj. uloq re
kasik'owik
re kab'eq'atowa uloq
lib'ajchi' k'ut xnoj kajib' sel kotz'i'j
tik'itoj chi k'ut ta xsaqirik
k'a te k'ut ta xul samajel taqonel
kepetoq kacha' ajaw
jusuk' chikik'am ula ri qach'akon
xe'uchax k'ut k'ajolab'.
Utz b'a la' xecha k'ut
kitik'ela'on k'u ri kotz'i'j
kajib' sel
ta xeb'ek
ta xe'opon k'u chi kiwach ajaw
qus uwach
keje k'ut xech'akataj wi xib'alb'a
xa jun aq'ab'il xkichap sanik
ta kiya pa sel
keje k'ut xesaqkaje ri konojel xib'alb'a
saqb'u e kiwach rumal ri kotz'i'j
k'a te k'ut xkitaq ri chajal kotz'i'j.
Naqi pa rumal mixiya' qakotz'i'j344 344 En el manuscrito K'iche' de Ximénez (folio 26v, línea 3) la palabra kotz'i'j aparece escrita de las dos siguientes formas Cotzih y Coq,ih. chi eleq'axik
are qakotz'i'j wa'e kawilo
xe'ucha'x chajal.
Mab'a xqana'o at ajaw
Minare xkuyu345 345 Debe ser xkuyu(w), que marca el antipasivo. En Mondloch y Carmack (2018: 132) transcriben esta palabra como xruyuw. qaje'
xecha' k'ut
k'a te puch xjix kichi'
kitojb'al kichajin chi eleq'axik
keje' k'ut kich'akatajik Jun Kame, Wuqub' Kame
kumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e
uxe' ri b'anoj ri'
ta xkik'am ri kichi'
jereb'aq kichi'
Purpuweq jereb'aq wakamik.
K'a te chi k'ut ta xqaj cha'j
xa wi xere junam kecha'jik
xkelej chi k'u cha'j
ta xepixab'an chi k'u kib'
saqarik chik
xecha' xib'alb'a
utz b'a la' xecha' k'ajolab'
ta xkelej.
Xe'ok chi k'ut pa tew ja346 346 Otros autores como Sam Colop (1999: 101), Mondloch y Carmack (2018: 132) transcriben tew ja con inicial mayúscula. Sin embargo, es un adjunto de lugar y en este documento se transcriben con letra inicial minúscula tew ja del manuscrito K'iche' de Ximénez, folio 26v, línea 22.
ma wi ajilan tew
tzatz chi saqb'oqom chupan ja
rochoch tew
jusu' k'u stzaj347 347 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez, folio 26v, línea 25 está escrito como con ztzaj, sin embargo, debe ser xtzaj. tew
rumal kutz mamay348 348 El padre Ximénez (1985: 375) indica que mamay es "lo que se hace sin sentir". na
xsach ri tew kumal k'ajolab'
ma wi xekamik
xa wi e k'aslik
ta xsaqirik
are ta k'u xkaj xib'alb'a
chi ri' ta xekam wi
ma wi keje
xa wi utz qutz349 349 Debe leerse qutz que varía con qus. Otros autores como Sam Colop (1999: 101) la transcribe como k'u utz y Mondloch y Carmack (2018: 132) la transcriben como kutz. kiwach
ta xsaqarik.
Xekel chi ula taqol ke
xeb'e chik e chajal
naqipa' la' ma wi mixekamik
xcha' chi rajawal xib'alb'a.
Xkimayjaj chik kib'anoj k'ajolab' Jun Ajpu, Xb'alanq'e
k'a te xe'ok chi k'ut pa b'alamija
tzatz chi b'alam
b'alam rachoch.
Ma wi kojiti'o
k'o iwech350 350 En Mondloch y Carmack (2018: 132) cambian iwech por wecha', palabras diferentes, uno es sustantivo relacional y el otro sustantivo común, -ech y echa'. chuxik
xe'uchaxik b'alam
k'a te k'ut xkipuk'ij b'aq chi kiwach chikop
k'a te k'ut kepaq'aq'ik chi ri' chuwi' b'aq
mi k'u xe'utzinik
mixutij kik'u'x
k'a te wi ri' mixxkiya'351 351 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez, folio 26v, línea 47 aparece mix xquia. Se transcribe como mixxkiya' pero debe ser mixkiya'. kib'
are kib'aqil ri kak'uxuxik
xecha' ri waranel
konojel ki' kik'u'x chi re
ma k'u xekamik
xa wi xere utz kiwach
xe'el uloq pa b'alamija
naqi pa qi chi e winaqil
a pa kixepe wi
xecha' ri xib'alb'a konojel
k'a te chik xe'ok chupam q'aq'
jun ja chi q'aq'
xa utukel q'aq' upam
ma wi xek'atik rumal
xa b'olol xa tzimaj wi
xa wi xere utz chi kiwach
ta xsaqirik.
Are ta kajawaxik jusuk'
ta kekamik chupan ri'
ke'ik'ow wi
ma wi keje
xa wi kasach kik'u'x xib'alb'a rumal.
Xekoj chik chupan sotz'in ja
utukel sotz' chupam chi ja
jun ja chi kamasotz'352 352 En cuanto a este nombre del manuscrito K'iche' del padre Ximénez, folio 27r, línea 18 kamasotz' refiere a un tipo de murciélagos.
nima'q chikop
keje ri cha kitza'm kikamisab'al
jusu chutzinik
chopon chi kiwach
xek'oje' k'u chi ri' chupam
xa pa wub' xewar wi
ma wi xeti'ik rumal ri e k'o pa ja
chi ri k'ut xkiya' wi kib'
jun wi
rumal jun chi kamasotz'
chi kaj xpe wi353 353 Hay un párrafo tachado del manuscrito K'iche' del padre Ximénez, folio 27r, líneas 26-27 , que dice: “...karaj k'u muqum uloq chutza'm wub'...”
xa wi uk'utb'al rib'
ta xkib'ano
rumal k'o kakitz'onoj wi kina'oj
jun aq'ab' k'u ri sotz' keb'ujujik
kilitz' kilitz' kecha'
kecha' jun aq'ab'.
Xtane' k'u ri sqaqi'n
maja b'i chik kesilob'ik ri sotz'
chi ri' k'u chakal wi ri jun tza'm wub'
xcha' k'u ri Xb'alanq'e
Jun Ajpu k'a janik'pa usaqirik kawilo
k'a janik'an la b'a lo
wila'354 354 La palabra wila' na su forma completa es chawila' na na
xcha' k'ut
qi k'u are kakaj
muqum uloq chuchi' wub'
karajril355 355 La voz karajril hoy día se dice karaj kril uloq usaqirik
k'a te puch ta xqupix ujolom rumal kamasotz'
qupul chi kanoq unimal ri Jun Ajpu
juchalik ma mixsaqirik
xcha' ri Xb'alanq'e
maja b'i chik chisilonik ri Jun Ajpu
jupacha
ma xa on mixb'ek Jun Ajpu
jupacha mixab'ano
maja b'i chik chisilab'ik
xaqi chikosos356 356 La voz chikosos puede referirse a estar muy cansado (Sam Colop 1999: 103) y Mondloch y Carmack (2018: 136) la transcriben como chiqosos pero no ofrecen significado claro por contexto de uso. chik
k'a te k'ut xuk'ixb'ij Xb'alanq'e
aqaroq
mixqaya' yan
xcha k'ut
chi la' k'ut xb'ek'olana357 357 xb'ek'olana actualmente es xb'ek'olan na . wi ujolom
chuwi' jom
xa wi utzij Jun Kame, Wuqub' Kame
keki'kot k'u ri xib'alb'a konojel
rumal ujolom Jun Ajpu
k'a te k'ut ta xutaq chikop ronojel sis, aq
ronojel ch'utichikop nimachikop
chaq'ab'
xa wi xere raq'ab'al
ta xutz'onoj k'ut
kecha'
naqi taq pa iwecha' chi jujunal
are kixnutaq wi
chik'am358 358 chik'am actualmente se dice chik'ama' . uloq ri iwecha'
xcha k'ut Xb'alanq'e chi ke
utz b'a la'
xecha k'ut
ta xeb'ek e k'amol rech
ta xe'ulje'359 359 Interesante encontrar esta forma verbal en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez, folio 27v, línea 20 ul y el sufijo -je'. En Q'eqchi' es usual este sufijo. Xe'hulje', que quiere decir "fueron llegando". Podría decirse que es un sufijo aspectual, ya que indica cómo fueron llegando, uno por uno, uno tras otro o en orden. En Tz'utujil y en algunas variantes del K'iche' actualmente se usan las formas xe'ul je'e "vinieron muchas o cosas de diferentes lados". También en K'iche' se usa xe'ul je'taq para referir a "la llegada de muchas personas no conocidas". k'ut konojel
k'o xa q'uma'r rech xb'e'uk'ama'
k'o xa tz'alik xb'e'uk'ama'
k'o xa ab'aj xb'e'uk'ama'
k'o xa ulew xb'e'uk'ama'
jalajoj kecha' ri chikop
ri nimachikop.
Qi pu k'a uxamb'e360 360 La voz chik'am ahora se dice chik'ama'. kanajoq ri tzis
q'oq' xb'e'uk'ama'
kab'alkatij chutza'm
kapetik
are k'ut xok jalwachib'al ujolom Jun Ajpu
lib'ajchi' xk'otox ub'aq' uwach
tzatz chi ajna'oj
chi kaj xpe wi
are uk'u'x kaj Juraqan xulk'oloq
xuluk'uloq chi ri' pa sotz'ija
ma k'u atan xutzinik uwach
utz chik xuxik
xa wi xa re uch'u'k jeb'el xwachinik
xa wi xa re xch'awik
are k'ut ta chirajsaqirik
chi kaqtarin uxe' kaj
kaxaqin na chik ama361 361 Es probable que refiera a mama' por las frases que siguen. xuchux362 362 Actualmente es xuchax o xuchix del folio 27v, línea 39 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez. ri wuch'
we xcha' ri mama'
ta chixaqinik
k'a te ta chiq'equmar chik
kajmul xaqin ri mama'
kaxaqin wuch'
kacha' winaq wakamik
xa k'u kaqraxatzinik363 363 En el folio 27v, líneas 44 y 45 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez palabra compuesta de kaq-raxa-utzinik problablmente tzinik provenga de utzinik. El significado de utzinik es "completar", "acabar algo", "terminar", "culminar".
ta xutikib'a' uk'oje'ik
ma utz cha'
chux364 364 Refiere a "surgir algo". En Q'eqchi' -uxk es ser hecho por ejemplo x'ux fue hecho, sucedió. k'ut Jun Ajpu
je' utz xcha' k'ut
xa wi xare chub'aq'itila'365 365 Refiere a xub'aq'itila' de "enrollar". ujolom
keje ri qitzij ujolom xuxik.
K'a te k'ut ta xkib'an kitzij
xepixab'an kib'
ma naqi katcha'jik
xaqi chayekuj awib'
xa in jun qi kib'anowik
xcha' Xb'alanq'e chi re
k'a te k'ut ta xupixab'aj jun umul
katk'ole' ta chi ri' chuwi' jom
chiwi'366 366 En el texto se registrará la variación de chuwi' o chiwi' para referirse a "sobre de". katk'oje' wi chupam pixk367 367 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez (Folio 28r, línea 9) está escrito pixc, en su forma actualizada pixk, pixk en este contexto refiere al "árbol de las espigas". Actualmente se dice pixik'.
xuchax umul rumal Xb'alanq'e
chupon368 368 Refiere a "embarrar". na kik' awuk'
k'a te katelik
k'a in kib'anowik369 369 Debe ser ki(n)b'anowik
xuchax ri umul
ta xpixab'axik chaq'ab'
k'a te k'ut ta xsaqirik
xa wi xare utz kiwach kikab'ichal.
Xqaj chi k'u kicha'j
k'olan chi k'u ujolom Jun Ajpu
chuwi' jom
mixqach'ako yan
mixib'ano qi yan
mixiya'o
xe'uchaxik
xa wi k'u xere chisik'in Jun Ajpu
chak'aqa' ri jolom chi kik'
ke'uchaxik
ma k'u chi qi kaq'axow chik
chiyeko'ub'370 370 Significa "simulación de movimiento por dolor". -ub' es una forma Q'eqchi' de verbos de raíz posicional. kib'
are k'u xetzaqow kik' rajawal xib'alb'a
xuk'ul k'ut Xb'alanq'e
taqal k'u ri kik' chuwach b'ate
chitanenik
ta xelik
jusu k'u xik'ow kik' chuwi' jom
xa jun xa kanab' wi taqal pa pix371 371 En este contexto puede estar relacionado a "tomate". En Poqomchi' es pixp para "tomate". Ximénez lo traduce como "tomate".
ta xel k'u ri umul
chik'oxk'otik ta xb'ek
oqotal k'ut
ta xb'e kumal ri xib'alb'a
kejuminik kech'aninik
xeb'e chi rij ri umul
xek'isb'e konojel xib'alb'a
k'a te' k'ut xkik'amixtaj ri ujolom Jun Ajpu
xtikixtaj chik uq'oq' Xb'alanq'e
are chi k'ut xb'ekikub'a' ri q'oq' chuwi jom
qitzij jolom chi k'u ujolom ri Jun Ajpu
keki'kot chi k'u kikab'ichal
are k'ut keb'etzukun na kik'
ri xib'alb'a
k'a te' k'ut xkik'amixtaj chi ri kik' pa pix
ta xesik'in chi k'ut
kixpetoq
wa'e kik' kemixqariqo
xecha'
kik'olem chi k'ut
ta xe'ul xib'alb'a
naqi pa ri mixqilo
xecha' k'ut
ta xkitikib'a' chi k'ut cha'jik
junam cha'jik chi k'ut xkib'an chik kikab'ichal
k'a te k'ut xk'aqataj ri q'oq' rumal Xb'alanq'e
chipuk'ab'in ri q'oq'
xqaj pa jom
saqiram k'u ri usaqilal chi kiwach
naqi pa chib'e'ik'ama'
a pa k'o wi ri k'amol re
xcha' xib'alb'a
keje k'ut kich'akatajik rajal372 372 Sam Colop (1999: 105) y Mondloch y Carmack (2018: 140) transcriben y reconstruyen rajal como rajawal. Es posible por el contexto en que se encuentra la palabra, pudo haber sido un error de escritura. xib'alb'a
rumal Jun Ajpu, Xb'alanq'e
nimak'axk'ol xek'oje' wi
ma wi are xekam wi
ri ronojel xb'an chi ke.
Are k'ut wa'e kinab'al kikamik Jun Ajpu, Xb'alanq'e
are wa' kinab'al kikamik xchiqab'ij chik.
Ta xepixab'aj k'ut
xkib'ano
ronojel k'axk'ol ra'il xb'an chi ke
ma wi xekamik rumal utijob'al xib'alb'a
ma wi xech'akatajik
rumal ronojel ti'onel chikop k'o chi xib'alb'a
k'a te k'ut ta xkitaq chi ka'ib' nik'wachinel
keje ri e ilol
are kib'i' wa' Xulu, Pakam e eta'manel
uwe373 373 Originalmente fue uwe, en a actualidad es we. kojtz'onoxik chiwe
kumal rajawal xib'alb'a
rumal ri qakamik
kina'oj kakinuk'
rumal ri ma wi mixojkamik
ma pu mixojch'akatajik
mixqasach kitijob'al
ma xa chikop chok chi qe
are k'u retal wa chi qak'u'x
chojim ab'aj kamisab'al qe kumal
mixekuchu kib' ronojel xib'alb'a
ma k'u qitzij ta kojkamik
are' k'u ina'oj wa' xchiqab'ij
uwe kixultz'onob'exoq kumal chi rech qakamik
ta kojk'atoq
naqi xchikuchaj ix Xulu ix Pakam
uwe kecha' chi re
ma utz lo chiqatix ta kib'aqil pa siwan
uwe ma b'a' utz
xa wi xere chik chik'astaj kiwach
kixcha'
we b'a are utz
xa chiqaxekeb'a' chuwi' che'
ta kecha' chik chi we
xax ma utz wi
xa wi xere chiwil chi kiwach
kixcha'
ta kecha' chi k'ut chi roxmul
xa b'a re rutzil
xa chiqatix kib'aqil pa raqan ja'
we k'ut kixuchax chik kumal
are utz b'a la' kekamik
k'a te' k'u utz chijok' kib'aqil chuwach ab'aj
keje' ri chike'x k'ajim jal
jujunal k'u chike'ik
k'a te' k'u chitix ub'ik chi raqana'374 374 En la línea 6 (Folio 29r) del manuscrito K'iche' de Ximénez el escriba anotó raqan ja', ahora lo registra como raqana' (línea 12), una forma contraída, actualmente se conservan las dos formas. En el topónimo de Chwimiq'ina' se conserva la forma a'.
chi ri' qaj k'wa'
chib'e ch'utijuyub' nimajuyub'
kixcha' k'ut
ta chik'utunisaj ri qapixab'
mixqab'ij chi we
xecha' Xjun Ajpu,375 375 En el manuscrito K'iche' (Folio 29r, línea 16) del padre Ximénez dice xhunahpu, es posible que haya sido un error del escriba, debería ser Jun Ajpu. Es posible que la variación que muestra la escritura de Xjun Ajpu con Jun Ajpu se deba a que otro amanuense estuvo redactando estos folios y también quiso redactar de manera simétrica los nombres Xjun Ajpu con Xb'alanq'e, en el uso del prefijo x-. Xb'alanq'e
ta xepixab'ik
xqetamaj kikamik.
Are kab'an ri nimachojim ab'aj
keje ri chojib'al qi xkib'an xib'alb'a
nimaq xaq xkikojo
k'a te' k'ut xul samajel achb'ilay ke
usamajel Jun Kame, Wuqub' Kame
kepetoq
kojb'e ta kuk' k'ajolab'
chib'etaqila'
k'a kixqachojij,376 376 La voz -chojij es "la acción de limpiar, de curar, de purificar, fortalecer instrumentos de trabajo, utensilios de cocina y personas haciendo uso del fuego, cal, ceniza, agua y plantas".
kacha' ajaw
ix k'ajolab' xe'uchaxik
utz b'a la' xecha' k'ut
anim xeb'ek
xe'opon k'ut chuchi' choj377 377 Se refiere al lugar donde se hace limpia o protección.
chi ri' k'ut xerajch'ij378 378 Quiere decir "forzarlos a jugar". wi chi etz'anem
qach'opij wa'e ri qaki
kajtaq mul taj chiqaxik'aj chi qajujunal ix k'ajolab'
xechax379 379 El término xechax en su forma actual xe'uchax. k'ut rumal Jun Kame
ma wi are kojimich' wi ri'
ma pa qeta'm qakamik ix ajawab'
chiwila' na
xecha' k'ut
ta xkik'ulawachij kiwach
xkirip kiq'ab' kikab'ichal
e pu jupujuj
ta xeb'ek pa choj
chi ri' k'ut xekam wi kikab'ichal
keki'kot chi k'ut ronojel xib'alb'a
taqal kiyuyub'380 380 En el texto del padre Ximénez (1985: 329), la palabra yuyub' lo traduce como "silbadera". taqal kixulq'ab'
mixeqach'ako
qitzij ma wi atan381 381 En Mondloch y Carmack (2018: 142) se transcribe como atam esta palabra, cuando en el documento está escrito atan (Folio 29r, línea 44, del manuscrito K'iche' del padre Ximénez). Es un adverbio de tiempo que indica en la mañana y actualmente es atam en algunas variantes, pero se emplea ma'tam para indicar tardanza. xkiya' kib'
xecha'
k'a te k'ut kitaqik ri Xulu', Pakam
xkanaj wi kitzij
xa wi xa are xtz'onox ri xb'e wi kib'aqil
ta xeq'ijin xib'alb'a
xjok' kib'aqil
xb'etixoq chi raqana'
ma k'u xeb'e ta chi naj
xa jusu' xeqaj chuxe' a'
e cha'om k'ajolab' xe'uxik
xa wi xere kiwach xuxik
xek'utun chi k'ut
chi rob'ix k'ut xek'utun chik
xe'il chi ya' rumal winaq
keje ri xa winaq kar xewachinik
ta xil kiwach kumal xib'alb'a
xetzukux k'ut chi taq ya'
xchweqa'382 382 La voz Xchweqa' siignifica "mañana" como acción verbal. Forma caída en desuso en el habla actual. k'ut kek'utunoq
atz'iyaq383 383 Por la forma escrita en el manuscrito K'iche' del padre Ximénezse transcribe como atz'iyaq y siguiendo el patrón silábico CVC, aunque actualmente se omite la i se dice atz'yaq. kiwach atz'iyaq pu kij atz'iyaq k'ul kiq'u'
mana chib'anan384 384 Se refiere a "no tener presentación, formalidad, apariencia". ta kiwach
ta qi xe'ilik rumal xib'alb'a.
Jala385 385 Probablemente la forma completa sea jala(n) de "diferente". chi k'ut xkib'ano
xa Ib'oy xkixajo
xa Xtzul xa Chitik386 386 Esta palabra refiere a "baile de zancos".
xkixaj387 387 Esta forma verbal puede encontrarse en el manuscrito K'iche' del padre Ximénezcomo xkixaj, xkixajo para referirse a "bailaron". chik
k'ya mayjab'al xkib'an chik
xkiporoj ja
keje ri qitzij chik'atik
lib'ajchi' k'ut chiwinaqir chik
tzatz chi xib'alb'a chika'yik
k'a te chikipus kib'
chikam jun chi ke
chipune' na chi kaminaqil
nab'e chikikamisaj kib'
xa wi xere lib'ajchi' k'astaj wi chi uwach
xa kika'y xib'alb'a
ta chikib'ano
ronojel xkib'an chik
uxena'jik chik ch'akb'al kech xib'alb'a kumal
k'a te chi puch roponik chik utzijel kixajoj chi xikin388 388 Debería ser chi (ki)xikin. ajawab'
xcha'
ta xkita'o
naqi ri e ka'ib' meb'a' la'
qitzij wi chi qus qitzij wi pu chi jeb'elik kixajowik
ronojel kakib'ano
xcha' k'ut
kitzijoxik xoponik kuk' ajawab'
qus xkita'o
ta xb'ochi389 389 En el folio 29v, línea 40 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece como xbochi la forma completa es xb'ochi('x). k'ut kisamajel
taqol chi ke
petoq chultakib'ana' qaka'y
keqamayjaj taj
keqaka'yij ta puch
kecha' ajawab'
kixcha' chi ke
xuchax ri samajel
xe'opon k'ut kuk' ri xajol
ta xch'a'o k'ut kitzij ajawab' chi ke
ma b'a chiqaj rumal ri qitzij kojxob'ik
ma xa ma wi kojk'ixb'ik
kojok apanoq chi ajawal ja
rumal qi itzel qawach
ma xa qi nima'q ub'aq' qawach chi meb'a'
ma xa on ril chi re
xa oj xajol
naqi ta chiqab'ij chi ke qachmeb'a'
k'o kam kurayij nay pu ri qaxajoj
kakik'astaj kiwach quk'
ma keje la k'u xchiqab'an chi ke ri ajawab'
keje k'u ma wi kaqaj wi ix samajel
xecha' k'ut ri Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xelejeb'ex390 390 La voz xelejeb'ex significa "importunar", "incomodar" o "molestar en sufrimiento" (Basseta, 2005: 400). na kiwach chuwi' ra chuwi' k'ax
kaq ra'il xeb'ek
ma wi atan xqaj b'enam
k'iyamul xech'ijik
xa chimachka'y391 391 En Tz'utujil refiere a "vigilante", "el que observa", "el guía del grupo". samajel chi kiwach k'amol ke
xeb'e k'ut ruk' ajaw
xe'opon puch ruk' ajawab'
kemochochik chikixulela' kiwach
xe'oponik
xkikemelaj kib'
chikiluk kib'
chikipach kib'
chimayo kij chi atz'iyaq
qitzij wi chi meb'a' kiwachib'al xe'oponik
ta xtz'onox k'ut kijuyub'al kamaq' puch
xtz'onox nay puch kichuch kiqajaw
apa kixpe wi
xe'uchaxik
ma b'a qeta'on392 392 En el manuscrito K'iche' K'iche' del padre Ximénez dice quetaon, que se transcribe como qeta'on. Sin embargo, Mondloch y Carmack (2018: 146) cuando la transcriben la modifican a qeta'am. at ajaw
ma wi xqeta'maj uwach qachuch qaqajaw
k'a oj ch'uti'qoq393 393 La voz chuticoc, como aparece en el folio 30r, línea 32, del manuscrito K'iche' del padre Ximénezse transcribe como h'utikoq. En Sam Colop (1999: 100) se transcribe como chutikoq y en Mondloch y Carmack (2018: 146) se transcribe como ch'uti'qoq. Se considera que la forma es ch'uti'qoq que refiere a un adverbio de tiempo pasado en este caso indica que eran pequeños. ta xekamik
xa xecha'
ma wi naqi la xkib'ij
chib'an394 394 Esta palabra, chiban, Mondloch y Carmack (2018: 146) la transcriben como hib'ana', agrega –a', que no aparece en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez. ta b'a qaka'y
naqi chiwaj iwajil chiqaya'o
xe'uchaxik
ma b'a kaqaj qitzij chi kaqaxib'ij qib'
xecha' chik chi re ajaw
mixib'ij iwib'
mixxob'ik kixxajowoq
are ta nab'e chixaj ri kixpusu'395 395 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez (folio 30r, línea 40) dice: quixpuzu, que se transcribe como kixpusu' en Sam Colop (1999: 111) en Mondloch y Carmack (2018: 146) se transcribe como kixpusuw. En la actualidad es una forma verbal no usual. ta iwib'
chiporoj ta k'u ri wochoch
chib'ana' ronojel ri iweta'm
kojka'y taj
kaqaj are uma396 396 Probablemente sea contracción de -umal o -umak. qak'u'x
kixb'etaqoq
rumal ix meb'a'
chiqaya' iwajil
xe'uchax k'ut
ta xkitikib'a' k'ut kib'ix kixajoj
ta xul k'ut ronojel ri xib'alb'a
xepulik e ka'yel
ronojel k'ut xkixajo
xkixaj Ib'oy
xcha' k'u ajaw chi ke
chipusu' ri nutz'i'
chik'astaj chi uwach iwumal
xe'uchaxik
we xecha'
ta xkipus tz'i'
xk'astaj chi uwach
qitzij k'u chiki'kot ri tz'i'
ta xk'astaj uwach
chusaqb'isala' uje'
ta xk'astaj uwach
xcha' k'u ajaw chi ke
chiporoj na b'a' wochoch
xe'uchax chik
ta xkiporoj k'ut rochoch ajaw
e pulinaq ajawab' pa ja konojel
ma wi xek'atik
lib'ajchi' chik xkutzinisaj
mana jusu' sachik ri rochoch Jun Kame
xkimayjaj k'ut konojel ajawab'
xa wi k'u xere kexajowik
nim keki'kotik
xe'uchax chi k'ut rumal ajaw
chikamisaj na k'u jun winaq
chipusu'
ma ta k'u chikamik
xe'uchax k'ut
utz b'a la' xecha'
ta xkichap k'ut jun winaq
k'a te' xkipusu
xkipoq'oj k'u aq'anoq uk'u'x ri jun winaq
xkik'olob'a' k'ut chi kiwach ajawab'
xkimayja397 397 La forma completa es xkimayja(j). chi k'ut Jun Kame, Wuqub' Kame
lib'ajchi' k'ut xk'asta398 398 La forma completa es xk'asta(j). chi uwach ri jun winaq kumal
nim chiki'kot uk'u'x
ta xk'astaj uwach
xkimayjaj k'ut ajawab'
chipusu'399 399 Delante de esta palabra en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez (Folio 30v, línea 34), aparece una sílaba tachada –na–. chi na k'u iwib'
chiqil taj
qitzij kurayij qak'u'x ri ixajoj
xecha' chi k'u ajawab'
utz b'a la' at ajaw
xecha' k'ut
k'a te' puch xkipus kib'
are k'u xpus Xjun Ajpu rumal Xb'alanq'e
jujunal k'u xperepoxik400 400 En el idioma Tz'utujiil refiere a la acción de cortar en pedazos xperepo'xi. raqan uq'ab'
xel ujolom
xk'ole' aponoq chi naj
xk'otix uloq uk'u'x
xch'eke'401 401 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez (Folio 30v, línea 43 y 44) aparece la palabra xcheque. Sam Colop (1999: 112) la transcribe como xch'eqe, mientras que Mondloch y Carmack (2018: 148) la transcriben como xcheke'. Sin embargo, en Tz'utujil hay dos palabras cercanas uno es xch'ekej o xch'eke' las cuales indican "dejar" o "poner algo sobre la hoja". chuwach tz'alik
keq'ab'ar k'u ri ronojel rajawal xib'alb'a
chi ka'y
xa k'u jun chi kaxajowilab'ik
ri Xb'alanq'e
kawa'lijoq402 402 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez, folio 30v, línea 47 y 31 recto, línea 1, aparece como cavalihoc y se transcribe como ka(t)wa'lijoq.
xcha' k'ut
lib'ajchi' k'ut xk'astaj uwach
nim keki'kotik
xa wi keje keki'kot ajawab'
xa wi are keb'anowik
kaki'kot kik'u'x Jun Kame, Wuqub' Kame
keje ri are' kexajowik
kakina'o.
K'a te' puch uraynik umalinik pu kik'u'x ajawab'
chi re kixajoj Xjun Ajpu, Xb'alanq'e
ta xel k'u kitzij Jun Kame, Wuqub' Kame
chib'ana' chi qe
kojipusu
xecha' k'ut
junal taj kojipusu
xecha' k'ut Jun Kame, Wuqub' Kame
chi ke ri Xjun Ajpu, Xb'alanq'e
utz b'a la'
chik'astaj iwach
ma pa ix k'o kam
oj pu kikotirisay iwe
ix pu rajawal iwal ik'ajol
xecha' k'ut chi ke ajawab'.
Are k'u nab'e xpus ri qi ujolom ajaw
Jun Kame ub'i' rajawal xib'alb'a
kaminaq chi k'ut Jun Kame
ta xchap chik Wuqub' Kame
ma wi xk'astaj chi kiwach
k'a te' pu kelik xib'alb'a chi kaqan
are xkil ri ajawab'
xekamik
e xaraxoj chub'ik
e pu xaraxoxinaq kikab'ichal
xa k'u k'ajisab'al kiwach xb'anik
jusuk' xukamib'ej ri jun ajaw
mana xkik'astaj chi uwach
are k'u ri jun ajaw xelaj403 403 Según Mondloch y Carmack (2018: 147) xelaj refiere a "humillarse", sin embargo, en este contexto refiere a "súplica". En Q'eqchi' elaj es la raíz de "súplica". na
xok na chi kiwach ri e xajol
ma wi xuk'ulu'
ma pu xuriqo
toq'ob' nuwach xcha'
ta xuna' rib'
xek'isk'ub'ek rojonel kal kik'ajol pa nimasiwan
xa jun xkib'alij wi kib' pa Nimaxolob'achan
chi ri' k'ut e tub'ul wi
ta xk'ulun k'ut
ma wi ajilan chi sanik
tukuliy ula ke pa siwan
keje ri xeb'eyox uloq
ta xe'ul k'ut
xkixulkiya' chi kib' konojel
xe'ulelajoq
xe'ul pu okoq404 404 Esta forma verbal, en algunas variantes la partícula direccional -okoq varía con -ukoq o -koq.
keje k'ut kich'akatajik rajawal xib'alb'a
xa mayjab'al xa pu kijalwachib'al kib'
ta xkib'ano.
K'a te puch ta xkib'ij kib'i'
xkikojisaj kib' chi kiwach konojel xib'alb'a.
Chita' qab'i'
xchiqab'ij
xchiqab'ij nay puch ub'i' qaqajaw chi we
oj wa' oj Xjun Ajpu, Xb'alanq'e qab'i'
are k'u qaqajaw ri xikamisaj
Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu kib'i'
oj k'u pakol405 405 Se considera que puede referir a la raíz verbal de pakoj "abrir camino", "espacio", "liberar". re wa'e
kira'il kik'axk'ol ri qaqajaw
keje k'ut mixqakuyu wi ronojel k'axk'ol
mixib'an chi qe
keje k'ut kixqasach wi
iwonojel kixqakamisaj
maja b'i chik kolotajel chiwe
xe'uchax k'ut
k'a te puch kelajik
koq'ik konojel xib'alb'a
toq'ob' qawach
ix Jun Ajpu, Xb'alanq'e
qitzij wi xojmakunik chi ke ri iqajaw
kib'ij la'
k'a te e muqul chi Puk'b'al Chaj
xecha' k'ut
utz b'a la'
are b'a ri qatzij xchiqab'ij chiwe
chita' iwonojel ix xib'alb'a
rumal mana nim chi iq'ij iwalaxik chuxik
ruk' nay puch
ma wi nim chi ikochib'al406 406 De kochij "regalo".
sqaqi'n chik chikik'jolomax
ma wi ch'ajom kik' iwe
xa xot xa akam407 407 En el folio 31v, línea 30, del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece como acam y se transcribe como akam. En Sam Colop (1999: 114) se transcribe como aq'am que, según su comentario No. 263 refiere a "ollas viejas que ya no sirven", citando a Basseta. Mientras que, Mondloch y Carmack (2018: 152), la transcriben como aqam. Se considera que refiere más a lo vejestorio y su escritura correcta es akam.
xa chuch chi re
xjeraxik408 408 Según Mondloch y Carmack (2018: 149) la palabra refiere a "desmenuzar".
xa nay pu ral k'im ral tolob' chiwechaj
ma k'u iwech ri ronojel saqil al saqil k'ajol
xa no'j409 409 En el folio 31v, línea 34, del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece xa noh, se considera que puede referir a la forma no'j, como lo anota Sam Colop (1999: 115). En la variante de Argueta se usa la forma no'j para indicar "un suceso repentino". No refiere al no'j de "conocimiento" sino es una partícula con la función indicada. chitzaqo rib' chiwach
are ri ajmak ajlab'al ajb'is ajmoken chok na umak
kixok wi
ma na xa rax chapom ronojel winaq chib'ano
kixta'on puch chuwi' ri kik'jolomax
xe'uchax k'ut konojel xib'alb'a
keje k'ut tikarinaq kisachik
umayxik nay puch kisik'ixik
ma wi nim kiq'ij ojer
xax rajtza wi winaq ojer
qitzij ma na kab'awil kib'i' ojer
xa wi xib'al itzel kiwach
e taq chi'nel chi mak chi lab'al
e nay pu ajmuqulik k'u'x
e q'eqa'il saqi'il410 410 En el folio 32r, línea 2 y 3 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece la palabra zaquiil que se transcribe aquí como saqi'il. En Sam Colop (1999: 115) aparece transcrita como saqil nada más y antes de esta palabra aparece quecail, que se transcribe como q'eqa'il, que Mondloch y Carmack (2018: 154) lo transcriben como q'eqayil. En la actualidad las terminaciones -il, en algunos casos han caído en desuso.
ajmoxwach ajlatz'ab' ke'uchaxik
chixe'on kiwach kek'ulutajik
keje k'ut usachik kinimal q'aq'al
ma wi nim chi kajawarem xuxik.
Are xeb'anow ri Xjun Ajpu, Xb'alanq'e
are k'ut koq'ik
kasik'in ri kati't chuwach ri aj
ri xkitik kanoq
xpe utux ri aj
k'a te xchaqij chik
are k'ut ta xek'at pa choj411 411 Según Ximénez (1985: 201) choj, significa "hoguera", "hoyo en que se entierra carne con rescoldo para azar". En contexto actual, las iyom utilizan el término choj para curar a las mujeres en temazcal con plantas medicinales, cuando dan a luz o tratamiento posparto. A la chilca se le nombra chojob' en K'iche'.
ta xpe chi k'ut utux ri aj
k'a te k'ut xk'aton ri kati't
xuk'at ri pom chuwach ri aj
una'tab'al kech riy.412 412 En el folio 32r, línea 17 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez dice ry, con un signo de comillas (ÿ) sobre la y, por esta grafía se transcribe aquí como riy "nieto". En Sam Colop (1999: 116) se transcribe como ri'. En la actualidad se dice -i'mam para "nieto" o "nieta".
Are xki'kot wi uk'u'x kati't
ri chukamul xpe utux ri aj
ta xkab'awilax rumal kati't
ta xub'inatisaj k'ut nik'aj ja
nik'aj b'i' chok
K'asam Aj, Ch'atam Ulew413 413 En el folio 32r, línea 21 y 22 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece cazam ah chatam uleu, que se transcribe como K'asam Aj y Ch'atam Ulew. K'asam de k'aslik con vida y ch'atam de ch'at que refiere a "una plataforma agrícola" o "una plataforma" en el contexto ceremonial para las ofrendas. ub'i' xuxik
are k'ut xub'ina'j wi nik'aj ja
nik'aj b'i' chok
rumal xa chunik'ajal upa kochoch xkitik aj
are chi k'u xub'ina'j wi Ch'atam Ulew K'asam Aj chuwi'
ch'ata ulew kitik wi aj.
Are nay pu xub'ina'j wi K'asam Aj
rumal xpe utux aj
ta xkoj ub'i' rumal Xmukane
xkitik kanoq Jun Ajpu, Xb'alanq'e
xa na'tab'al ke rumal kati't
are k'u ri nab'e kiqajaw xojeroq
kekamoq ri Jun Jun Ajpu, Wuqub' Jun Ajpu
xkil chi k'ut uwach ri kiqajaw chi la' chi xib'alb'a
xch'aw chik kiqajaw chi ke
ta x414 414 En el folio 32r, línea 38 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece tax, se considera que la –x está demás. Es el mismo marcador de tiempo y aspecto en el verbo xkich'ak. xkich'ak xib'alb'a.
Wa k'ute uwiqik chik kiqajaw kumal
are xkiwiq ri Wuqub' Jun Ajpu
chi la' xb'ekiwiqa' wi chi Puk'b'al Chaj
xa wi xere uwach xrajuxik
xtz'onox k'ut chi re ub'i' ronojel uchi' utza'm, ub'aq' uwach
xuriq nab'e ub'i'
xa k'u sqaqi'n chik xcha'taj wi
xere ma wi xu b'ij chi ub'i' ri ujunal pu'il415 415 En el folio 32 verso, línea 1 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece como puil, después de uhunal. Se considera que se escribe como pu'il, quizás refiere a una posición de la boca al hablar. uchi'
xere pu xcha'taj chi wi
keje k'ut ta xkinimaj wi kanajoq uk'u'x kiqajaw
xa wi xkanaj chi puk'b'a416 416 En otros apartados se registra como puk'b'al que es la forma completa en este caso va a variar con puk'b'a. chaj
chi ri' kixsik'ix wi
chuxik
xecha' chi uk'ajol chi rech
ta xkub'ax uk'u'x
nab'e chel iwe
nab'e nay puch kixq'ijiloxik rumal saqil al saqil k'ajol
ma wi chisachik ib'i'
ta chuxoq
xecha' chi rech kiqajaw
ta xkikub'a' uk'u'x
xa oj pakol ikamik isachik
k'axk'ol ra'il xb'an chi we
keje k'ut kipixab'ik
ri xch'akatajinaqoq ronojel xib'alb'a
ta xe'aq'an k'u loq waral
e nik'aj saq
jusu' k'u xe'aq'an chi kaj
jun k'u q'ij, jun nay pu ik' chi ke
ta xsaqirik upam kaj uwach ulew
chi kaj xek'oje' wi
are k'ut kach'akanik ri omuch' k'ajolab'
xekam rumal Sipakna
are k'ut kachb'il xuxik
e uch'umilal kaj
xe'uxik.
Wa'e k'ut utikerik
ta xna'ojix winaq
ta xtzukux puch ri chok uti'ojil winaq
Tepew Q'ukumatz kib'i'
mixyopijik usaqirik
mixtz'aqutzinik
mipuxq'ale'ik tzuqul q'o'l
saqil al saqil k'ajol
mixq'ale' winaq
uwinaqil uwach ulew xecha'
xmolomanik
xulik
xb'ekina'oj chi q'equmal chi aq'ab'al
ta xkitzukuj
xkipukuj puch
xena'ojinik
xeb'ison puch waral
keje k'ut xel wi aponoq kina'oj
saqil q'alal xkiriqo
xkikana'isaj puch
ri xok uti'ojil winaq
xa sqaqi'n chik
ma wi kawachin q'ij ik' ch'umil pa kiwi' e tz'aqol b'itol.
are k'u kib'i' chikop wa'
k'amol recha' yak, utiw, k'el, joj
e kajib' chi chikop
xb'in utzijel q'anajal saqijal chi ke
chi la' kepe wi Pan Paxil
xk'ut ub'e'el Paxil
are k'ut xkiriqo ri echa'
are k'ut xok uti'ojil winaq tz'aq winaq b'it
ja' k'ut ukik'el
ukik'el winaq xuxik
are xok kumal alom k'ajolom ri jal
keje k'ut xeki'kot wi
rumal ri uriqitajik
utzilaj juyub'
nojinaq chi qus
tzatz nay puch chi peq chi kako
ma wi ajilan tulul, k'awex, q'inom, tapa'l, ajache', kab'
nojinaq k'ilaj echa' chupan ri tinamit Pan Paxil Pan Kayala' ub'i'
k'o wi echa' uwachinel
ronojel ch'uti'echa' nima'echa', ch'utitiko'n nimatiko'n
xk'ut ub'e'el kuma417 417 Debe ser kuma(l). chikop
ta xke'x k'ut ri q'anajal saqijal
b'elejeb' k'u uka'l xub'an Xmukane
echa' xokik
ruk' ja' rapenal xwinaqir uq'ab'chi'al418 418 En el folio 23r, línea 21 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra junto uq'ab'chi'al, mientras que Sam lo separa y lo deja como uq'ab' chi'al. En Mondlock y Carmack (2018: 154) es uqapch'iyal. En este contexto se refiere a la composición del cuerpo humano específicamente en el componente líquido como es la grasa, el sudor y la sangre. En Tz'utujil se entiende como "su poder". En Basseta (p.350) se indica que q'ab'chi'aj es "untar con sebo". En Ximénez (1985: p. 137) q'ab'chij es "la enjundia" y "la resina de árbol" y q'ab'chijaj es "sudar" y "resina de árbol". uq'ana'al419 419 Esa es la forma en la que se registra en el folio 23r del manuscrito K'iche' del padre Ximénez. En Basseta (2005: 361) se encuentra la entrada q'anawinaq con el significado de "testigo". Mientras que en Ximénez (1985: 157) indica que q'anal es "hombre que pasa por todo", "el que responde con ira". En la actualidad se entiende Q'anawinaq como "madurez", "formalidad".
winaq xuxik
ta xkib'an ri alom k'ajolom Tepew Q'ukumatz
ke'uchaxik
k'a te k'ut xkikoj pa tzij
utz'ukik420 420 En el folio 23r, línea 25 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se lee como utz'ukik. En Basseta (2005: 514) se encuentra tzuƐ "brotar", "nacer". Utz'aqik es la forma que registran Mondlock y Carmack (2018: 154). Con relación a esta palabra puede quedar como tz'aqik, tz'uki ya que siempre aparece con el otro par que es b'itik. ub'itik qanab'e chuch qajaw
xa q'anajal saqijal uti'ojil
xa echa' raqan uq'ab' winaq
e kajib' chi winaq tz'aq
xa echa' okinaq kiti'ojil.
Wa'e kib'i' nab'e winaq
xetz'aqik xeb'itik
are nab'e winaq ri B'alam K'itze'
ukab' chi k'ut B'alam Aq'ab'
rox chi k'ut Majukutaj
Ukaj k'ut Iq'ib'alam
are k'u kib'i' ri qanab'e chuch qajaw.
Xa tz'aq xa b'it ke'uchaxik
maja b'i kichuch maja b'i kiqajaw
xa utukel achij chiqab'ij
mana ixoq xe'alanik
ma nay pu xek'ajolaxik
xa pus xa nawal kitz'aqik kib'itik
rumal tz'aqol b'itol, alom k'ajolom, Tepew Q'ukumatz
ta xewinaqwachin k'ut
e winaq xe'uxik
xech'awik xetzijon puch.
Xemuqunik
xeta'on puch
xeb'inik
xechapanik
e utzilaj winaq
e cha'om achijil wach kiwachib'al
k'o kuxlab' xuxik
xemuqum421 421 En Tz'utujil la palabra es muqumik "estar en obscuridad", "oculto". En K'iche' actual está la forma muqulik y muqum para "enterrado", muquj "entierro". nay puch
jusuk' xopon kimuqub'al
xk'iskilo xk'isketamaj ronojel xe'422 422 La palabra -xe' debería llevar el marcador de tercera persona singular u-, uxe' porque son parte de algo mayor y deberían de ir poseído. kaj
uwe kemuqunik
lib'ajchi' chikisolwachij
chisolmuquj423 423 Por ser par de palabras debe llevar el mismo marcador de persona gramatical, tercera plural ki-, chikisolmuquj. puch upam kaj upam ulew
maj uq'atajil na
chikilixtaj ronojel
ma keb'in ta na on nab'e
k'a te ta chikil ri uxe' kaj
xa wi chi re e k'o wi
ta kemuqunik
tzatz ketamab'al xuxik
xik'ow kiwachib'al pa che' pa ab'aj
pa cho pa palo
pa juyub' pa taq'aj
qitzij wi chi e loq'olaj winaq ri B'alam K'itze'
ta xetz'onox k'ut rumal ri ajtz'aq ajb'it
juchalik ik'ojey424 424 En el folio 33v, línea 22 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como ik'ojey puede ser ik'oje'i(k). Es una expresión que en la actualidad no se comprende, pero quizá en otras variantes sí. kina'o
ma kixmuqunik
ma kixta'onik
ma utz ich'ab'al ruk' ib'inib'al
kixmuqunana k'ut
chiwila' uxe' kaj
ma q'alaj juyub' taq'aj kiwilo
chitija' na k'ut
xe'ucha'xik
k'a te puch xk'iskil ronojel uxe' kaj
k'a te k'ut kik'amowanik ri' chi re tz'aqol b'itol
qitzij wi chi kamul k'amo oxmul k'amo
mi425 425 Aparece la voz mi como partícula indica pasado reciente y se escribe separado. xojwinaqirik
mi pu xojchi'nik
xojwachinik
kojch'awik
kojta'onik
kojb'isonik
kojsilab'ik
utz kaqana'o
xqeta'maj naj naqaj
mi pu xqilo nim ch'uti'n
upa kaj upa ulew
k'amo k'ut chiwe mixojwinaqirik
oj tz'aq oj b'it
xecha'
ta xkik'amowaj kitz'ukik kib'itik
xk'isketa'maj ronojel
xkimuquj kajtz'uk kajxukut
ma k'u utz xkita'o ri ajtz'aq ajb'it
ma wi utz ri mixkib'ij qatz'aq qab'it
mixketa'maj ronojel nim ch'uti'n
kecha'.
Keje chi k'ut uk'amik chik kina'oj alom k'ajolom
jucha chik chiqab'an chi ke
xa ta naqaj chopon wi kimuqub'al
xa ta sqaqi'n uwach uwachulew chikilo
ma wi utz ri kakib'ij
ma pa xa tz'aq xa b'it kib'i'
xa lab'e e kab'awil ke'uxi426 426 La forma completa es ke'uxi(k). chik
uwe ma wi kepoq'otajik
kek'iritajik
ta chawaxoq
ta saqiroq
uwe ma wi chik'i'arik
ta chuxoq
xa qayojo' chi sqaqi'n chik
k'o chi karaj
ma wi utz kaqana'o
xa pa xchijunamataj kib'anoj kuk'
ri najt kopon wi keta'mab'al
kilon427 427 Esta palabra está escrita con -n al final, actualmente se utiliza -m, kilo(m). ronojel
xe'uchaxik
rumal uk'u'x kaj
Juraqan, Ch'ipikaqulja, Raxakaqulja,
ta xkib'an k'ut uk'oje'ik chik kitz'aq kib'it
Xa k'u xwab'ax428 428 El significado actual en K'iche' y Tz'utujil es de "soplar los ojos", específicamente. ub'aq' kiwach
rumal ri uk'u'x kaj
xmoyik
keje ri xuxlab'ix uwach lemo
xmoyomob'ik ub'aq' kiwach
xa naqaj chik xemuqun wi
xere chi q'alaj ri e k'o wi
keje k'ut usachik ketamab'al
ruk' ronojel kina'ob'al
uxe' utikarib'al
keje k'ut kitz'aqik kib'itik
rumal uk'u'x kaj uk'u'x ulew
ta xk'oje' chi k'ut kik'ulel
kixoqil puch xuxik
xa wi kab'awil xna'ojin chik
keje ri xa pa waram xkik'am429 429 En el folio 34r, línea 35 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra una palabra tachada que es kik'am y luego xkik'am. wi
Qitzij e jeb'el chi ixoq
k'o ruk' B'alam K'itze'
k'o chi kixoqil
ta qi xek'astajik
anim xki'kot chik kik'u'x rumal kik'ulel
are k'u kib'i' kixoqil wa'
Kajapaluna' ub'i' rixoqil B'alam K'itze'
Chomija' ub'i' rixoqil B'alam Aq'ab'
Tz'ununija' ub'i' rixoqil Majukutaj
Kaqixaja' ub'i' rixoqil Iq'ib'alam.
Are k'ut ub'i' kixoqil ri e xok kojawab'430 430 En el folio 34r, línea 46 se lee del manuscrito K'iche' del padre Ximénez xoccohawab'. Se reconstruye el término como ixoq ajawab', el amanuense tuvo dificultad de registra estas palabras, en la época clásica se registra como ixik ajaw.
xe'uxik
e poq'ol winaq ch'uti'amaq' nima'amaq'
are k'ut uxe' qech
ri oj K'eche' winaq
tzatz k'ut xuxik ri ajk'ix431 431 En el pueblo Tz'utujil hay personas que utilizan la espina del limón o plantas agrias para hacer sangrar y chupar la sangre del cuerpo y luego escupirlo dentro de un recipiente con agua, para curar. Actualmente los mayas Itza' utilizan espinas de árbol o espinas de pescado para punzar y cuarar algunas enfermedades. ajkajb'
mana xa e kajib' chik xuxik
xere kajib' ri kichuch
jalajoj chi kib'i' chi kijujunal
ta xpoq'otajik chi la' chi releb'al q'ij
qi ub'i' xuxik ri winaq
Tepew,432 432 En la versión de Sam Colop (1999: 126) unen los nombres como uno solo Tepew Oloman. En el folio 34 verso, línea 7 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como dos nombres diferentes, ya que están separados por coma: Tepeu, Oloman. Oloman
K'ojaj,433 433 En el folio 34v, línea 8, del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como Cohah, la duda es si se escribe como kojaj o k'ojaj. En Alta Verapaz existe una comunidad con el nombre de K'ojaj. El significado no se conoce. Q'enech,434 434 En el folio 34v, línea 8 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece quenech seguido de una coma y luego Ahau (quenech, Ahau) como otro nombre. En esta versión se deja la coma tal como aparece el manuscrito.
Ajaw chuchax chik ub'i' winaq chi la' releb'al q'ij
xpoq'otajik
reta'm k'ut utikarik chik
xa jun xpe wi chi la' releb'al q'ij
B'alam K'itze' umam uqajaw b'elejeb'
nim ja chi Kawiqib'435 435 En el folio 34v, línea 15 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como cauiquib, puede ser Kawiqib'.
B'alam Aq'ab' umam uqajaw b'elejeb'
nim ja chi Nimja'ib'ab'
Majukutaj umam uqajaw kajib'
nim ja chi Ajaw K'iche'
oxch'ob' chinamit chi uk'oje'ik
ma wi sachel ub'i' umam uqajaw
are' poq'ol436 436 La raíz de la palabra poq' en Q'eqchi' refiere a "abrirse las flores". kirol chi la' releb'al q'ij
xa wi xere xpe wi Tamub', Ilokab'
ruk' oxlajuj uq'a437 437 En el folio 34v, línea 22 el manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra uca, la reconstrucción es uq'a(b'). amaq'
Oxlajuj Tekpan ruk' Rab'inaleb', Kaqchikeleb',
Aj Tz'ikinaja ruk' puch Saqajib'
ruk' nay puch Lamakib', Kumatz,
Tujal Ja, Uch'ab'aja438 438 Esta palabra, en el Memorial de Sololá (1999: 102) aparece como wuchab'ajay, en idioma Kaqchikel.
Aj Ch'umilaja ruk' Aj Kib'aja,439 439 Existe la posibilidad de que sea Aj K'ib'aja ya que en el área Q'eqchi' aún se conserva ese apellido con el significado de "pacaya". En el área Tz'utujil es "el palmito".
xere k'ut unima'qil amaq'
ri uq'a440 440 Se reconstruye esta palabra que es uq'a(b') ya que en el folio 34v, línea 30 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como uca.
kojcha' chi rech
xa unima'qil ri mixqacholo
qi chik elenaq chi rij ri jutaq ch'ob' chi tinamit
ma wi mi xqatz'ib'aj kib'i'
xa wi k'u chi la' xpoq'otaj wi uloq releb'al q'ij
k'ya441 441 Modlock y Carmack (2018: 162) transcriben esta palabra del folio 34v, línea 35 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez como k'iya. winaq xuxik chi q'equmal
ta xk'iyarik
maja' chalaxoq q'ij saq
ta xek'iyarik
xa jun xek'oje wi konojel
e tzatz chi kik'oje'ik kib'inowik
chi la' releb'al q'ij
are maja'442 442 En Q'eqchi' se dice maji' o “todavía no”. b'i chitzuqun kiq'o'n
xa wi chi kaj chikipaqab'a' kiwach
ma wi keta'm xeb'e wi
najt xkib'ano
ta xk'oje' pa k'i
chi ri' q'eqawinaq saqiwinaq kiwachib'al winaq
k'i uch'ab'al winaq
ka'y uxikin
k'oley uxe' kaj.
K'o k'ut juyub'al winaq
ma wi ilo w443 443 En el folio 34v, línea 47 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez, aparece como ilo seguido de una virgulilla que representa el sonido w, con lo cual se tiene la forma ilo(w). En la versión de Sam Colop (1999: 128), queda solamente como ilo. uwach
maja b'i rochoch
xa ch'utijuyub' nimajuyub' keb'ek
keje ri e ch'u'j xecha'
ta xkiyajob'ej ri juyub'al winaq
xecha'
chi la' xkil wi releb'al q'ij
xa k'u jun kich'ab'al konojel
maja' chikisik'ijoq che' ab'aj
are na'tal chi kech ri utzij tz'aqol b'itol
xere kik'u'xla'n ri rewaxik usaqirik
xa tz'ononik chikib'ano
e ajloq' tzij, e ajloq'
e ajnim e ajxob'444 444 Según la definición encontrada xob' se combina con k'ixb' y significan "tener vergüenza" o "tener respeto" (Basseta 2005: 533). Otra definición indica que ajnim es "agradecer", o "agradecido" y ajloq' es "amar", "benigno", "honrar", "merced" o "favor” (COTO 1983: CLXXII, CLVIII).
chikipaqab'a' kiwach chi kaj
ta xkitz'onoj kime'al kik'ajol
aqaroq
kojawila'
kojata'
mojasaqo445 445 En el folio 35r, línea 16 del manuscrito K'iche' del padre Ximénezse registra como mohazaco, por lo que se considera que es moja(tz)aqo. mojapisk'alij
at kab'awil chi kaj chi ulew
uk'u'x kaj uk'u'x ulew chaya'446 446 En el folio 35r, línea 18 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez chataj pero sobre la silaba cha aparece ya que se lee como chayataj. taj qetal qatzijel
chib'e q'ij chib'e saq
ta chawaxoq ta saqiroq
qi ta raxal b'e raxal jok kojaya' wi
li'anik saq li'anik amaq' taj
utzilaj saq utzilaj amaq' taj
utzilaj k'aslem447 447 En el folio 35r, línea 23 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra una coma, no se coloca, ya que hace un par con la siguiente palabra y que juntas dan un significado. winaqirem ta puch kojaya' wi
at Juraqan, Ch'ipakaqulja, Raxakaqulja,
Wok, Jun Ajpu, Tepew, Q'ukumatz,
alom, k'ajolom, Xpiyakok, Xmukane
ta chawaxoq ta saqiroq
xecha'
ta xeq'ilonik xesik'inik
xa selawachin448 448 Esta forma verbal según Basseta (2005: 354) indica "guardar con cuidado". En este contexto se utiliza como "estar pendiente", "esperar". usaqirik
xa wi chi la' kemuqun wi releb'al q'ij
kilawachin ri ik'oq'ij
nimach'umil chalaxik q'ij
tzijol re upa kaj upa ulew
ub'inib'al winaq tz'aq winaq b'it
xecha' e B'alam K'itze', B'alam Aq'ab',
Qoyob'ej449 449 Se sugiere que sea (x)qoyob'ej. na usaqirik
xecha' e nimaq etamanel e na'onel
maja' b'i k'u jab'i'oq450 450 La voz jab'i'oq, esta es una forma contraída de dos partículas, de maja' y b'i' y -oq.. che' ab'aj
chichajin e qanab'e chuch qajaw
e xa k'u xkos kik'u'x chi ri'
chi royob'exik q'ij
e k'iy chik ronojel amaq' ruk' Yaki451 451 En la versión de Sam Colop (1999: 132) se registra como Yaqi, se deja como Yaki porque es la correspondencia más cercana según el patrón que se sigue en todo el manuscrito K'iche' del padre Ximénez, es un término Náhuatl que refiere a "un pueblo". Según Varea (1536: 81), Yaqui uinak (Yaki winaq) quiere decir "gente mexicana". winaq
ajk'ix ajkab'
xa jo'
ojqatzukuj oj pu qila'
we k'o chichajin qetala'452 452 La palabra qetala' puede ser la contracción de qata' la' que hoy día en su forma completa se dice: Cheqata' la' para indicar "vamos a escuchar".
chiqariq ri kojtzijon ta chuwach
xa qi keje oj k'olik
maja b'i chajal qe
xecha' k'ut e B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
xkita'o utzijel jun tinamit
xeb'e wi.
Are' k'ut ub'i' juyub' wa' xeb'e wi
B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
ruk' Tamub', Ilokab', Tulan Suywa'
Wuqub' Pek Wuqub' Siwan ub'i' tinamit
xe'opon wi e k'amol re kab'awil.
Xe'opon k'ut chi la' Tulan konojel
ma wi ajilan chi winaq xoponik
tzatz k'ut chub'inik
cholon k'ut relik uloq kikab'awil
nab'e ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
keki'kotik
are qatzukum wa'
mixqariqo
xecha'
are k'ut nab'e xel ri Tojil ub'i' kab'awil
xekel ukoq riqaxik rumal B'alam K'itze'
xel chi k'u uloq Awilix453 453 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez varía la escritura entre Awilix y Awlix. ub'i' kab'awil
xruk'a'j B'alam Aq'ab'
Jaqawitz454 454 Se deja como Jaqawitz porque es más entendible, puesto que literalmente significa "cerro abierto". Revisando diccionarios de la época la raíz para abrir se escribe -hac- el padre Ximénez (1985: 257). chik ub'i' kab'awil
xuk'amo Majukutaj
Nik'aqaj Taq'aj ub'i' kab'awil
xuk'amo Iq'ib'alam
xere k'ut rachk'eche' winaq ri xuk'am455 455 En el folio 35v, línea 29 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como xucaam. Posiblemente hay un error de escritura y sea xuk'am. chi k'ut re Tamub'
xa wi xere Tojil chi Tamub' k'o ub'i' xk'amowik
umam uqajaw Tamub'
ajawab' qeta'm k'ut wakamik
rox chi k'ut Ilokab'
xa wi Tojil ub'i' kab'awil
xuk'amo kimam kiqajaw ajawab'
xa wi qeta'm wakamik.Keje k'ut ub'ina'm wi oxib' chi K'iche'
xma xutzoqopij wi rib'
rumal xa junam ub'i' kab'awil Tojil K'iche'
xa jun ub'i' ukab'awil ke
k'u ma wi xujach wi rib' roxichal K'eche'
oxib' ri kitzij
nima'q kik'oje'ik, Tojil, Awilix, Jaqawitz
ta xok chi k'ut ronojel amaq'
Aj Tz'ikinaja, ruk' Yaki winaq ub'i' wakamik.
Chi ri' k'ut xjalk'atij uch'ab'al ri amaq'
jalajoj kich'ab'al xuxik
ma wi q'alaj chik xkita'o chi kib'il kib'
ta xepetik chi Tulan
chi ri' k'ut xkipaxij wi kib'
k'o xb'e chi la' releb'al q'ij
tzatz k'u ri xpe waral
xa k'u jumaj tz'u'm kiq'u'
maja b'i ri utzilaj taq k'ul taj kikojom
xa utz'u'mal chikop kikawub'al
e meb'a'
maja b'i kech
xa e nawal winaq chi kik'oje'ik
ta xepe chi la' Tulan Suwa'456 456 En el folio 36r, línea 14 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra Suwa, en otros contextos se registra como Suywa' por lo que también debe ser Su(y)wa'. Wuqub' Pek Wuqub' Siwan
cha' chupan ojer tzij
tzatz chub'inik xopon chi Tulan
ma k'u ja b'i q'aq'
xaqi e k'o ri Tojil
are k'u ri ukab'awil amaq'
nab'e xwinaqir uq'aq'
ma wi q'alaj uwinaqirik
kanikow457 457 Se transcribe como kanikow. Sam Colop (1999: 132) lo transcribe como kanik'ow. Hay otras formas de decir como lo son kuchuj y nuk'uj q'aq' para "encender fuego", y kajuluwik o kanikowik para decir "el fuego encendido". En Tz'utujil es wokowi para decir que "hay llamas". chik kiq'aq'
ta xkil ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab'
aqaroq
maja b'i qaq'aq' mixuxik
xkojkam rumal tew
xecha' k'ut
ta xch'aw k'ut ri Tojil
mixb'isonik
k'o iwech
chisach ri q'aq'458 458 En el folio 36r, línea 26 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez hay tachones, además un signo + después de q'aq' y al borde izquierdo de la misma línea aparece escrito +quib'iih, por lo que se puede entender que esta palabra se agrega después de q'aq'.
kib'i'j
xcha' k'ut Tojil chi ke
ma qitzij at kab'awil
at qatzuquj459 459 Sam Colop (1999: 133) lo transcribe como qatzukuj, pero se está refiriendo a "alimentar". at pu qaq'o'n460 460 En el folio 36r, línea 28 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como cacoon y se transcribe como qaq'o'n. En Tz'utujil se utiliza q'o'oj o "dar de comer" o "asegurarse de dar de comer al tejido". Abajo se le coloca brazas para realizar el evento de q'o'oj. En Nahualá se utiliza q'o'oj para indicar "figuras en el tejido" y q'o'onik indica "pintar" en algunos lugares de habla K'iche'. at qakab'awil
xecha chi re
ta xkik'amowaj
ri xub'ij Tojil.
Utz b'a la'
qitzij in ikab'awil
ta chuxoq
in iwajawal
ta chuxoq
xe'uchaxik ri ajk'ixb' ajkaj461 461 En el folio 36r, línea 33 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra de esa manera, pero en otros contextos se registran como ajk'aj(b'). rumal Tojil
are k'ut keq'aq'al462 462 En el folio 36r, línea 33 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra keq'aq'al. Actualmente en K'iche' es kiq'aq'al pero en Tz'utujil se conservan ambas: keq'aq'al o kiq'aq'al. ri amaq'
keki'kotik rumal kiq'aq'
k'a te puch ta xtikarik nimajab'
are katilo463 463 Esta palabra puede ser katilo(w) con el significado de "chispas", que es como se marca el antipasivo. Katilowik para "cambio de hojas". En Tz'utujil es katilto'i para "caída de hojas". La masa seca cuando se cae, de la ropa o servilleta. La pintura cuando se seca y cae también. uq'aq' amaq'
tzatz k'ut chi saqb'och
xqajik pa kiwi' ronojel amaq'
ta xchup k'ut kiq'aq' rumal saqb'och
maja b'i chik kiq'aq' xuxik
ta xkitz'onoj chi k'ut kiq'aq'
ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab'
at Tojil qitzij kojutzinik rumal tew
xecha' k'ut chi re Tojil
utz mixb'isonik
xcha' Tojil
k'a te ta xre lesaj q'aq'
xub'aq uloq chupam uxajab'
k'a te k'ut xeki'kot ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
k'a te k'ut xemiq'ik
are k'ut chupinaq chik uq'aq' amaq'
ke'utzin chik rumal tew
k'a te pu kipetik chik
e tz'onoy kiq'aq' kuk' ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
ma k'u kakich'ij chik rumal tew saqb'och
xa kelexlot chik
kesiksot chi puch
maja b'i e k'as chi wi
kaqoykot chik kaqan kiq'ab'
ma wi kechapon chik
ta xe'ulik
ma qi kojk'ix na iwuk'.
Chiqatz'onoj ta ukoq464 464 En esta parte hay un tachón, pero no se logra leer ni comprender. sqaqi'n iq'aq'
xecha'
ta xe'ulik
ma k'u ja b'i xek'ulaxik
ta xk'oqon k'u kik'u'x ri amaq'
jalan chik kich'ab'al ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
aqaroq
a xqakanaj wi qach'ab'al
jupacha xqab'ano
mixojsachik
a pa xojk'axtok'ax wi
xa jun qach'ab'al
ta xojpe chi la' Tulan
xa pu jun qatzukib'al465 465 Sam Colop (1999: 134) lo transcribe como qatz'uqib'al. Pero en el folio 36v del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se lee claramente tzukib'al. La voz tzuk quiere decir “sustentar, brotar los árboles, nacer fuente, manantial” (Ximénez 1985: 577). qawinaqirib'al
ma wi utz xqab'ano
xecha k'ut konojel amaq'
xe' che' xe k'a'm466 466 En el folio 36v, línea 27 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como caam, nuevamente se evidencia que la segunda vocal funciona como glotal.
ta xuk'ut k'u rib' jun winaq467 467 Después de esta palabra en el folio 36v, línea 29 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se inserta en un paréntesis lo siguiente: (Demonium loquens cis) luego se tachan las palabras hun winaq.
chi kiwach ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
xcha' k'u ri usamajel xib'alb'a468 468 Los dos puntos aparecen registrados en el folio 36v, línea 32 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez.
qitzij chi are ikab'awil ri'
are itzuqu'n
are pu uk'exwach natab'al re tz'aqol iwe b'itol pu iwe
miya' k'u kiq'aq' ri amaq'
q'ana469 469 Probablemente sea q'anal refiriéndose a "esplendor", por el contexto en que se encuentra.
chikiya'o chi re Tojil
miwajawaj470 470 En el folio 36v, línea 37 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece escrito mivahabaj, pero; en borde izquierdo aparece una anotación de miwajawaj que es la forma correcta. chikiya' chi we
chitz'onoj na chi rech Tojil
chi re na chipe wi
chikiya'o k'amb'al q'aq'
xcha' ri xib'alb'a
k'o uxik'
keje ri uxik' sotz'
in samajel kumal tz'aqol iwe b'itol iwe
xcha' k'u ri xib'alb'a
xeki'kot chi k'ut
xnimar chik chi kik'u'x ri Tojil, Awilix, Aqawitz471 471 En el folio 36v, línea 45 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra Akawitz, pero en otros contextos se registra como (J)aqawitz.
ta xch'aw ri xib'alb'a
lib'ajchi' k'ut xusach rib' chi kiwach
ma wi xmaynik
ta xe'ul chi k'ut ri amaq'
ke'utzin chik rumal tew
tzatz chi saqb'och chi q'eqal jab' saqb'oqom puch
ma wi ajilan tew kakik'ulu
keluklutik472 472 En Tz'utujil es "acuclillado" o "caminar en forma de los perros con las manos y pies".
kechakchot473 473 Con el significado de caminar con las manos y pies. chik rumal tew ronojel amaq'
ta xe'ul chi ri'
e k'o wi B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
nim uq'atat kik'u'x
chikimaj kichi' chikimaj kiwach
k'a te puch kulik chik
e eleq'om chi kiwach B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
ma qi chitoq'ob'aj qawach
chiqatz'onoj tukoq sqaqi'n iq'aq'
ma wi xuk'ulu
ma pu xuriqo
ma pu xa jun qochoch
xa pu jun qajuyub'al
ta xixtz'aqik
ta xixb'itik
chitoq'ob'aj ta k'u qawach
xecha' k'ut
naqi la k'u chi kuya'o474 474 En el folio 37r, línea 20 del manuscrito del padre Ximénez la palabra se registra escrita como chiyao, pero hay una anotación entre las silabas chi y ya que es ku, para que se lea chikuya'o chi qe. La posible lectura es chi kuya'o chi qe. chi qe
chiqatoq'ob'aj k'u iwach
xe'uchaxik k'ut
utz chiqaya' puwaq chi we
xecha k'u ri amaq'
ma wi kaqaj ri puwaq
xecha' k'ut475 475 Después de esta palabra está tachado ri amaq'. B'alam K'itze', B'alam Aq'ab'
naqi pa qi chiwaj
xa ta b'a' chiqatz'onoj
xecha' chi k'ut ri amaq'
utz b'a la'
qatz'onoj na chi rech Tojil
k'a te k'ut xchiqab'ij chiwe
xe'uchax chik
k'a te puch xkitz'onoj chi re Tojil
naqi pa chikiya' ri amaq'
at Tojil kulkitz'onoj ri aq'aq'
xecha' k'u ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
Utz b'a la'
ma chikaj kitu'nik
xe' kitolok' xe' pu kimeske'l
ma karaj on kik'u'x kinkiq'aluj
ri in Tojil
ta ma k'u chiraj
ma k'u chinya' kiq'aq'
kacha' Tojil
kixcha'476 476 En el folio 37r, línea 39 del manuscrito del padre Ximénez se registra la palabra quicha por el contexto debe ser ki(x)cha'. chi ke
k'a tikal477 477 En el folio 37r, línea 40 del manuscrito del padre Ximénez se registra la palabra tical, se deja como tikal con el significado de "firme" y "con fuerza". na k'ut
mana kamik taj xkitu'nik
xe' kitolok' kimeske'l
kacha' chiwech
kixcha'
xe'uchax k'ut B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj Iq'ib'alam
ta xkib'ij k'ut utzij Tojil
utz b'a la'
chitu'nik
utz puch chiqaq'aluj
xecha' k'ut ta xkichokob'ej478 478 En el folio 37v, línea 1 del manuscrito del padre Ximénez se registra xquichocobeh, y se deja de tal forma con el significado de "utilidad". En Nahualá se emplea para indicar utilidad.
xkik'ulub'a' puch utzij Tojil
ma wi xkikiyaluj479 479 En el folio 37v, línea 2, del manuscrito del padre Ximénez se registra la palabra xquiquiyaluh, se considera que hay duplicación de sílaba. La forma es xkiyaluj, con el significado de "no esperar más" o "tardarse". chik
utz xa jusu xecha'
ta xkik'am k'ut q'aq'
k'a te xemiq'ik
xa k'u juch'ob' ri'
xa xreleq'aj ub'ik q'aq' pa sib'
are ri Sotz'ilaja
Chamalkan ub'i' kikab'awil kaqchekeleb'480 480 Sam Colop (1999: 137) lo transcribe como Q'aq'chekeleb' pero se considera que es kaqchekeleb'.
xa sotz' uwachib'al
ta xe'ik'o481 481 En la actualidad es xe'ik'o(w). pa sib'
chilib'lutik xe'ik'owik
ta xuluk'ama' q'aq'
ma wi xutz'onoj uq'aq' ri q'aq'chekeleb'482 482 Esta forma puede ser un error del copista.
ma wi xuya' rib' chi ch'akik
xere xch'akataj ri amaq' ronojel
ta xuya'o uxe' utolok' uxe' umeske'l chi tu'xik
are k'ut utu'xik ri xub'ij Tojil
ta xpus ronojel amaq' chuwach
ta xk'otix uloq uk'u'x
chutolok' chumeske'l.
Maja chitijowoq ub'anik
ta xnik'wachixik rumal Tojil
uk'amik puch q'aq'al tepewal
kumal ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
ma k'u kewa' taj
junelik mewajik xkib'ano
xere kiselawachin ri usaqirik
kilawachin relik ula q'ij
kejalow kib' chi rilik
ri nimach'umil Ik'oq'ij ub'i'
are nab'e chuwach q'ij
ta chalaxoq ri q'ij.
Raxa'ik'oq'ij amaq'el k'u chi la'
k'o wi kiwach chi releb'al q'ij
ta xek'oje' chi la' Tulan Suwa ub'i'
xpe wi kikab'awil
mana xa ta k'a waral taj
xkik'am wi kiq'aq'al kajawarem puch
xa wi chi la' xcha'taj wi
xyoq'otaj wi nima'amaq' ch'uti'amaq'
ta xpusik chuwach Tojil
xuya'o ukik'el ukomajil
utolok' umeske'l ronojel winaq
jusu chi Tulan xpe wi kiq'aq'al
nima'etamab'al k'o kuk'
chi q'equmal k'ut chi aq'ab'al puch xkib'ano
xepe chi k'ut
xeb'oqotaj chi ula chi la'
xkikanaj chik releb'al q'ij
ma wi are qachoch wa'
xa jo'
chiqil na
kojtik'e' wi
xcha' k'u ri Tojil
qitzij chich'awik chi kech
B'alam K'itze', B'alam Aq'ab' Majukutaj, Iq'ib'alam
kixk'amowan na kanoq
chitaja'483 483 Posiblemente refiere a chitija' de intentar hacer. na k'ut ujutik ixikin
chisisa'484 484 En el folio 38r del manuscrito del padre Ximénez se registra como chit'isa. Sam Colop (1999: 138) transcribe esta palabra como chit'isa. En la actualidad se dice qat'isa'. El contexto de uso de esta palabra refiere al "movimiento del oído para captar la atención" de Tojil, Awlix, Jaqawitz ante la petición que se les está haciendo. Por otro lado en COTO (1993: CXI) sisoj es quemar. ich'u'k
kixkajb'oq485 485 En el idioma Q'eqchi' esta palabra es k'ajb'ak que significa "limpieza", "pureza", "tranquilidad" (no se le puede pegar a nadie, se concentra en una actividad, es un estado en donde no se puede enojar, no pelear, estar en calma, no ofender a nadie) porque se va a ofrendar algo a alguien. Pueden ser por periodos de 3, 7, 20, 40 o más días. En K'iche' se transcribe como kajb' con el posible significado de "doblegarse", "inclinarse a meditar" u "orar". Aunque Ximénez (1985: 145) refiere que es "sacrificio de sangre" y lo escribe como k'ajb'.
are ik'amowab'al chuwach kab'awil
utz b'a la' xecha' k'ut
ta xkijut kixikin
xoq' k'ut chupan kib'ix kipetik Tulan
xoq' kik'u'x
ta xepetik
ta xkoqotaj486 486 Sam Colop (1999: 139) transcribe la palabra como xkoq'otaj. kanoq Tulan
aqaroq
ma wi waral xchiqil wi usaqirik
ta chalaxoq ri q'ij
saqirisay uwachulew xecha' k'ut
ta xpe k'ut
xa k'u xukanajib'ej ri' pa b'e
xax k'o wi winaq chikanaj
chi ri' kewar wi
jujun chi amaq' keyakataj wi uloq
amaq'el k'ut chikil ri ch'umil retal q'ij
are retal usaqirik chi kik'u'x
ta xepetik chi la' releb'al q'ij
kijunam wach xe'ik'ow ula chi la'
Nim Xo'l kab'ixik wakamik.
Ta xe'ul puch chi ri' chuwi' jun juyub'
chi ri' xkikuch wi kib' konojel K'eche' winaq ruk' amaq'
chi ri' k'u xepopon487 487 En la versión de Sam Colop (1999: 139) se transcribe como xe'opon. En el folio 38r línea 27 se registra como xepopon. Se propone que sea xepopon ya que le antecede kikuch kib' que refiere a juntarse. La base popo según Ximénez es “juntar a cabildo, amontonarse” (1985: 463) Entonces popon está haciendo un par de palabra con kuch. Para Basseta (2005: 472) poponik es “consejo”. Para Coto (1983: CLXXXVI) poponik es “cabildo”. En este contexto xepopon significa "hicieron consejo" o "se reunieron". wi konojel
ta xkipixab'aj kib'
ub'ina'm juyub' wakamik
Chi Pixab' ub'i' juyub'.
Xekuchu488 488 Esta forma verbal puede ser xekuchu(w) con terminación w, que marca un verbo intranstivo antipasivo. En la actualidad es xekikuchu' kib'. wi kib'
chi ri' k'ut xkikob'isaj wi kib'
in wa' in K'eche' winaq
at k'u ri' at Tamub'
are ab'i' chuxik
xuchax ri Tamub'
xcha' chi k'ut Ilokab'
at Ilokab'
are ab'i' ri' chuxik
ma wi sachel oxib' chi K'iche'
xa junam qatzij
xecha' k'ut
ta xkoj kib'i'
ta xb'ina'j chi k'u ri Q'aq'chekeleb'
Q'aqchekeleb' ub'i' xuxik ruk' chik Rab'inaleb'
are chi k'u ub'i' xuxik
ma wi sachinaq wakamik
are chi k'u ri Aj Tz'ikinaja ub'i' wakamik
are k'u kib'i' ri xkib'ij chi kib'il kib'
chi ri' na xepopon wi
xa chikoyob'ej na usariqik
chikilawachij relik ula489 489 Sam Colop (1999: 140) lo transcribe como ula'. La función de ula es la de un direccional que significa de allá para acá. ch'umil
are nab'e chuwach q'ij
ta chalaxoq
chi la' xojpe wi
xa xojpaxin qib'
xecha' chi kib'il kib'
are chiq'atatat wi kik'u'x
ri nimak'axk'ol xe'ik'ow wi uloq
maja b'i wa maja b'i echa'
xa uxe' kich'ami'y chikisiqo
keje ri kewa'ik chikina'o
xma kewa' wi
ta xepetik
ma k'u q'alaj kik'owik490 490 Actualmente es ke'ik'owik de pasar de un lado a otro. uloq pa palo
keje ri maja b'i palo
xe'ik'ow wi uloq
xa chuwi' taq ab'aj xe'ik'ow wi uloq
k'oleje'491 491 En idioma Q'eqchi' el sufijo je' indica "orden", "sucesión", "periodicidad", proceso ejemplo xewanje' que significa "vivieron", "estuvieron (por periodos, por tiempo)"". En K'iche' actual no se utiliza este sufijo, sin embargo, se puede decir que signifique "están" o "viven (sucesivamente)". ula ri ab'aj pu sanayeb'
ta xkib'inatisaj k'ut Cholochik Ab'aj,
B'oqotajinaq Sanayeb' ub'i' kumal
ri xe'ik'ow wi uloq chupan palo
ujachon492 492 En la actualidad es jacho(m). rib' ja'
xe'ik'ow wi uloq.
Are k'ut chiq'atat493 493 En el folio 38v, línea 18 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece la palabra chitat al lado izquierdo aparece la palabra q'ata con el signo +, eso indica que debe incrustarse en chitat para que se lea como chiq'atat. Con el significado de "dolor en el corazón". La voz kaq'utut se usa en la actualidad. wi kik'u'x
ta xepixab'an kib'
chi maja b'i kiwa
ju'uk'494 494 La voz ju(n) se forma del morfema uk' de uk'ya' o "bebida". chikiqumej ri xa juna'ixim
chi ri' k'ut e q'a'l495 495 Sam Colop (1999: 140) lo transcribe como eqal, se considera que puede ser e q'a'l con el significado de "desposeídos" (Dürr y Sachse 2017: 272). wi
chuwi' juyub' Chi Pixab' ub'i'
xa wi k'u kuk'a'm ri Tojil, Awilix, Jaqawitz
nimamewajik kakib'an ri B'alam K'itze' ruk' rixoqil
Kajapaluna496 496 En el folio 38 verso, línea 25 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece escrito como ɛahapaluna, pero su transcripción es Kajapaluna, por posible error del escriba. ub'i' rixoqil
xa wi keje kub'ano B'alam Aq'ab' ruk' rixoqil
Chomija ub'i'.
Ruk' chik Majukutaj nimamewajik k'o wi ruk' rixoqil
Tz'ununija' ub'i'
ruk' Iq'ib'alam Kaqix Ja' ub'i' rixoqil.
Are k'ut e ajmewa ri chi q'equmal chi aq'ab'al
nim kib'is
ta xek'oje'ik chuwi juyub'
Chi Pixab' ub'i' wakamik
xcha' chi k'ut kikab'awil chi ri'.
Ta xcha' k'ut ruk' Tojil, Awilix, Jaqawitz
chi kech ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
xa ta kojb'ek
xa ta pu kojyakatajik
ma ta waral kojk'oje' wi
chi ewal taj kojiya wi
mixyopij usaqirik
ma pa toq'ob' iwach
uwe kojkanab'ixik rumal ajlab'al chi saq
wa oj k'o wi iwumal ix ajk'ixb' ajkajb'
jujun ta k'ut kojiya' wi
xecha' k'ut
ta xech'awik.
Utz b'a la' xa kojb'oqotajik
qatzukuj497 497 Debe ser kqatzukuj faltó el marcador de tiempo y aspecto. taq ri k'echelaj
xecha' k'ut konojel
k'a te puch xkik'am chi reqaxik ukab'awil jujun chi kech
ta xok k'ut Awlix pa siwan
ub'ina'm Ewab'al Siwan
chuchax kumal pa nimasiwan
chi k'echelaj Pa Ulix498 498 En el folio 39r, línea 6 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se lee ulix. Aunque Sam Colop (199: 142) lo transcribe como pa Awilix. En la actualidad hay una planta llamada Kulix, entre Santiago y San Pedro la Laguna hay un lugar llamado Pa Kulix. ub'i' wakamik
chi ri' xkanaj wi
xa k'u kanajoq pa siwan rumal B'alam Aq'ab'
cholom ukanajik
unab'e ri xkanaj chi k'ut Jaqawitz
chuwi' jun nimakaq ja499 499 En el folio 39r, línea 14 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como caɛha, pero se transcribe como Kaqja. Sam Colop (1999: 142) lo registra como Kaqja. Los edificios eran pintados de rojo, puede ser esta la referencia.
Jaqawitz ub'i' juyub' wakamik
xa k'i tinamit k'u ri' xuxik
chi ri' k'ut xk'oje' wi kab'awil Jaqawitz ub'i'
xa wi xkanaj ri Majukutaj ruk' ukab'awil
ukab' k'ut kab'awil ri xewax kumal
mana pa k'echelaj xk'oje' wi Jaqawitz
xa Saqijuyub' xewax wi Jaqawitz
ta xpe chi k'ut B'alam K'itze'
xul chi ri' pa nimak'echelaj
xulewaxawi Tojil rumal B'alam K'itze'
pa Tojil chuchax wakamik ub'i' juyub'
ta xkikob'isaj ri ewab'al siwan
tzatz chi kumatz
tzatz puch chi b'alam, sochoj, k'anti'
chi ri' pa k'echelaj xek'oje wi
xewax wi kumal ajk'ixb' ajkajb'
xa k'u jun xek'oje' wi B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
xa jun xkoyob'ej wi usaqirik
chi ri' chuwi' juyub' Jaqawitz ub'i'
xa wi k'u kok uxo'l ri xk'oje' wi kab'awil Tamub' ruk' Ilokab'
Amaq' T'an ub'i'
ri xk'oje' wi ri ukab'awil Tamub'
chi ri' xsaqir wi Amaq' Ukin K'ut500 500 En el folio 39r, línea 42 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como k'ut. Sam Colop (1999: 143)lo registra como Ukink'at. ub'i'
ri xsaqirik wi ri Ilokab'
chi ri' xk'oje' wi ukab'awil Ilokab'
xa kok uxo'l juyub'
xa wi chi ri' ronojel Rab'inaleb', Q'aq'chekeleb', Aj Tz'ikinaja
ronojel ch'uti'amaq' nima'amaq'
xa jun xtak'atob' wi
xa pu jun saqirik wi
xa jun xkoyob'ej wi relik uloq
nimach'umil ik'oq'ij ub'i'
nab'e chel uloq chuwach q'ij
ta saqiroq xecha'
xa k'u jun xek'oje' wi B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
maja b'i kiwaran kiyakalem
nim roq'ej kik'u'x kipam chi re usaqirik upakatajik puch
xa wi chi la' xk'ixb' wi uwach
xepe wi nimab'is nimamokem501 501 La voz mokowanik es "entristecerse", "angustiarse", "afligirse" (Basseta 2005: 448).
e ch'ikarinaq502 502 En el folio 39v del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra la palabra e chicarinac. La pronunciación es ch'ikarinaq con el significado de "cabizbajos" y "destruidos". rumal uk'axk'ol.
Xa e k'o wi uloq
ma wi qus mixojpe wi
aqaroq
oj taj xkojilowik ralaxik q'ij
jula cha xqab'ano
junam qawach chi qajuyub'al
xa xqoqotaj503 503 Sam Colop (1999: 143) lo transcribe como xkoqotaj qib', sin embargo, debe ser xqoqotaj qib', gramaticalmente concuerdan con la primera persona plural reflexivo. qib'
kecha'
ta qi kech'awik chi kib'il kib'
chuwi' b'is chuwi' mokem
chuwi' puch oq'ej sik'504 504 Sam Colop (1999: 143) lo transcribe como oq'ejsik, debe ser oq'ej sik' que refiere a "lamento". xech'aw wi.
Maja' k'ut chikub'axoq505 505 Sam Colop (1999: 144) Sam lo transcribe como kub'aroq. kik'u'x chi re usaqirik
are k'ut e kub'ukuxinaq506 506 En el folio 39v, línea 24 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece la palabra escrita ku(b'u)kuxinaq. La sílaba bu está sobre y entre las sílabas kuku para indicar que va entre estas sílabas. wi ri kab'awil
pa taq siwan pa taq k'echelaj
xa pa ek' xa pa atz'yaq e k'o wi
ma na pa tz'alam taj xeya' wi
kech'aw nab'ek ri Tojil, Awilix, Jaqawitz
nim kiq'ij nim puch kab' kuxlab'
chuwi' ronojel ukab'awil amaq'
tzatz kinawal tzatz puch kib'inib'al kichakab'al
chitewnik507 507 En Basseta (2005: 497) tewrik es "pararse hierto", "helado", "asombrado de miedo". chixib'inik kik'oje'ik chi k'u'x amaq'
kub'ulik kik'u'xlal kumal ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
mana chilik kayal ta kik'u'x chi re ri kab'awil
kuk'a'm keqam puch
chi la' releb'al q'ij
xa wi k'u chi ri' xek'oje' wi pa k'echelaj
are Saqirib'al pa Tojil, pa Awilix, pa Jaqawitz kucha'xik wakamik
are k'ut xe'ajawax wi
uwa uwachinik puch q'ij ik' ch'umil.
Wa'e k'ute usaqirik uwachinik puch q'ij, ik', ch'umil.
Nim k'ut xeki'kotik B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
ta xril ri ik'oq'ij
nab'e xel uloq
chitiltotik uwach ta xel uloq
nab'e k'ut chuwach q'ij
k'a te k'ut ta xkikir kipom
chi la' petenaq wi releb'al q'ij
k'a te uchak chi kik'u'x
ta xkikiro koxichal
kik'amowab'al chi kik'u'x
Mixtam Pom ub'i' pom ruk'a'm B'alam K'itze'
Kawistan Pom chik ub'i' pom ruk'a'm B'alam Aq'ab'
Kab'awil Pom chucha'xik chik ruk'a'm Majukutaj
e oxib' k'o kipom
are k'ut xkik'ato
ta xesaqb'isani508 508 Se escribe así: xesaqb'isani(k). aponoq chi la' releb'al q'ij
qus ke'oq'ik ta xesaqb'isanik
xkik'at kipom
loq'olaj pom
k'a te k'ut xkoq'ej ri'
ma wi xkilo
ma pu xkiwachij ralaxik q'ij
k'a te puch ta xel ulo q'ij
xki'kotik ch'utichikop nimachikop
xk'isyakataj uloq pa b'e ya' pa siwan
xek'oje'ik tza'm taq juyub'
xa jun xkixe' wi kiwach
chi la' xel wi uloq q'ij
nab'e k'ut xoq' ri tz'ikin Keletzu509 509 Se refiere a una ave que canta al amanecer. ub'i'
qitzij chi xki'kot510 510 En Sam Colop (1999: 146) aparece unido chixkikot, sin embargo, son dos palabras por lo que se escriben separadas. ronojel chikop
xkirip kixik' kot, saqk'uch, ch'utitz'ikin nimatz'ikin
e k'u xa k'uxuxinaq ri ajk'ixb' ajkajb'
nim keki'kotik ruk' rajk'ixb' rajkajb' Tamub' Ilokab'
ruk' Rab'inaleb', Q'aq'chekeleb'
aj Tz'ikinaja ruk' Tujal Ja
Uch'ab'aja, Kib'aja, Ajb'atena ruk' Yaki Tepew
jarub' pa chi amaq' k'o wakamik
ma wi ajilan chi winaq
xa jun xsaqir wi ronojel amaq'
k'a te puch xchaqijik uwach ulew rumal ri q'ij
keje ri jun chi winaq ri q'ij
ta xuk'ut rib'
k'atan uwach
are xchaqij wi uwachulew
maja' chela'ula q'ij
ch'aqalik yitz'il puch uwachulew
maja' chela'ula q'ij
xa k'u xka'oj511 511 Esta palabra aparece en el folio 40v, línea 5 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez. En términos rituales, en Tz'utujil se emplea xq'a'oj para indicar "pegar", "asegurar la claridad", "la fuerza o la vida de la persona", "ensamble de energía para equilibrar", "comunicación directa con el sol". En la traducción de Ximénez (Folio 40v, línea 5) en el lado castellano se indica que es "un estado del sol, que no da calor". aq'anoq ri q'ij
keje ri jun chi winaq512 512 Seguido de esta palabra aparece tachada la palabra xchitajik en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez.
ma k'u xch'ijtajik uk'atanal
xa k'u uk'utb'al rib' ta xalaxik
xa chi k'u ulemo ri xkanajik
ma wi qitzij are chi q'ij ri kawachinik
xcha' chi upam kitzij.
K'a te puch jusu xab'ajir ri Tojil, Awilix, Jaqawitz
ruk' ukab'awilal Koj B'alam, Sochoj K'anti' Saqik'oxol
xa xuchap chi uka513 513 Sam Colop (1999: 147) lo transcribe como uk'a. Es una forma de indicar un direccional aspectual que es ukoq. Indica que se agarró del árbol. rib' pa che'
ta xwachin q'ij ik' ch'umil
jumaj ab'aj xuxik ronojel
ma ta oj yakamarinaq lo wakamik
rumal ri ti'onel514 514 Sam Colop (1999: 147) lo transcribe como tiyonel. chikop koj b'alam, sochoj kanti', saqik'oxol
ma ta b'i qaq'ij lo wakamik
ma ta xajab'arik unab'e chikop
rumal q'ij ta xel uloq
nimaki'kotem xk'oje' wi kik'u'x B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
nim xeki'kotik ta xsaqirik
mana e ta k'ya winaq chi kik'oje'ik
xa e ch'uti'n
ta xek'oje' chi ri' chuwi' juyub' Jaqawitz
chi ri' xesaqir wi
chi ri' puch xek'aton wi
xesaqb'isan aponoq
chi la' chi releb'al q'ij xepe wi
are kijuyub'al kitaq'ajal
chi la' xepe wi B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
chi ri' k'ute xek'iyar515 515 Existen dos formas de indicar esta palabra xek'iyar o xeki'ar. wi chuwi' juyub'
are k'ut kitinamit xuxik
chi ri' k'u k'o wi
ta qi xwachin q'ij ik' ch'umil
xsaqirik xpakatajik uwachulew
ronojel xe' kaj
chi ri' k'ut xtikar wi kib'ix
Qamuqu' ub'i' xkib'ixaj
xa roq'ej kik'u'x kipam
xkib'ij chi upam kib'ix
Aqaroq
xojsachik
chi Tulan xojpaxin wi qib'
xeqakanaj chik qatz qachaq'.
A wi mixkil wi q'ij
a wi on e k'o wi
ta mixsaqirik
xecha' chi re rajk'ixb' rajkajb' Yaki winaq
xa wi xere Tojil ub'i' ukab'awil Yaki winaq
Yolkwat Kitzalkwat516 516 Nombre que proviene del idioma Nahuatl adaptado fonológicamente al idioma K'iche'. ub'i' xqajach chi la' chi Tulan chi Suywa'
are qach-'elik uloq
are puch utz'aqat qawach
ta xojpetik
xecha' chi kib'il kib'
ta xkina'taj chi apanoq katz kichaq'
ri Yaki winaq ri xsaqirik chi la'
Mexiko ub'ina'm wakamik
k'o chi nay puch ch'ajkar winaq
xkikanaj chi la' releb'al q'ij
Tepew Oliman kib'i'
xeqakanaj kanoq
xecha'
nim uq'atat kik'u'x chi ri' chuwi' Jaqawitz
xa wi keje kakib'an ri rech Tamub' Ilokab'
xa wi xere e k'o wi chi ri' pa k'echelaj
Amaq' T'an ub'i' xsaqir wi
rajk'ixb' rajkajb' Tamub' ruk' ukab'awil
xa wi xere Tojil
xa jun ub'i'517 517 Seguido de esta palabra hay un tachón en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez. ukab'awil
rox ch'ob'ichal K'eche' winaq.
Xa wi k'u xere chik ub'i' ukab'awil Rab'inaleb'
xsqaqi'n ujalk'at ub'i'
Jun Toj chuchaxik ub'i' ukab'awil Rab'inaleb'
xa k'u cha' ri'
xa chiraj junamataj chi K'eche' chi uch'ab'al.
Are k'ut jalk'atajinaq wi ch'ab'al ruk' Q'aq'chekeleb'
rumal jalan ub'i' ukab'awil
ta xpe chi la' Tulan Suywa Tzotzija518 518 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez, en el Folio 41r, línea 33, aparece esta palabra. Sam Colop (1999: 149) lo transcribe como Sotzil Ja. En la actualidad se conoce como Sotz'il Ja.
Chimalkan519 519 En páginas anteriores del manuscrito K'iche' del padre Ximénez esta palabra aparece como Chamalkan y varía con Chimalkan. ub'i' ukab'awil
xa k'u cha'520 520 En el folio 41r, línea 34 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez esta palabra está superpuesta entre k'u y jalan.
jalan uch'ab'al wakamik ruk'
nay puch chi rij ukab'awil xk'amon wi ub'i' uchinamit
Ajposotz'il Ajpoxa ke'uchaxik
xa wi ukab'awil xjalk'atij wi uch'ab'al
ta xya' uloq ukab'awil chi la' Tulan
chi rij ab'aj xjalk'atij wi uch'ab'al
ta xpe Tulan chi q'equmal
xa k'u jun xawax wi
xsaqir wi ronojel amaq'
K'oleje ub'i' ukab'awil
chujutaq ch'ob'il521 521 Sam Colop (1999: 149) lo transcribe como chob'il. La palabra actualmente es ch'ob'il.
are k'ut xchiqab'ij chik
kiyalub'ik kib'ayatajik puch chi ri' chuwi' juyub'
xa jun xek'oje' wi kikajichal
B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam kib'i'.
Koq'522 522 En el folio 41v, línea 2, del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se observa que hay un tachón y solo se deja la letra c, sobre el tachón se encuentran las letras oc. kik'u'x chi re ri Tojil, Awilix, Jaqawitz
are k'o chik pa ek' pa tz'iyaq kumal.
Wa' k'ute kik'atonik uxe' chi puch
k'ojb'al rech Tojil
ta xeb'e k'ut chuwach Tojil, Awlix
xb'ekila'
xb'epukiq'ijila'
xek'amowan chik chuwach chi re usaqirik
e k'u wonowoj chik chi ab'ajil
chi ri' pa k'eche'laj
xaqi nawalwach chik xch'awik
ta xe'opon ri ajk'ixb' ajkajb' chuwach ri Tojil
ma k'u nim ri kuk'a'm kik'atoj puch
xa q'ol xa rachaq noj523 523 En Basseta (2005: 457) noj es "una especie de avispa". En Ximénez (1985: 421) se indica que es cierta "goma". Se considera que rachaq noj refiere a "la cera de la avispa".
ruk' iya xkik'ato chuwach kikab'awil
ta xch'aw524 524 En el folio 41v, línea 17 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra xch'ao. En su transcripción se deja como xch'aw que es la forma actual como se registra. k'ut ri Tojil
xa unawal chik
ta xya' uloq kina'oj ri e ajk'ixb' e ajkajb'.
Xecha'
ta xech'awik
xa wi waral qajuyub'al qataq'ajal chuxik
oj iwech chik
mixuxik nim qaq'ij nim pu qalaxik
rumal ronojel winaq
iwech ri ronojel amaq'
xa wi k'u oj
iwachb'il chi na itinamit
xa wi chiqaya' ina'oj
mojik'ut chuwach amaq'
ta kojq'aq'anij525 525 Seguido de esta silaba hay un tachón y luego sigue q'aq'anij en el folio 41v, línea 26 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez.
rumal ri qitzij wi chi e k'i chi kik'oje'ik.
Keje k'u ma wi kojiralajob'isaj wi
xere k'ut chiya' chi qech ri ral526 526 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra ral como raíz verbal de "cazar pájaros con redes y lazos". Y ra'l para "lazo", "red". En Basseta (2005: 486) ra'l indica el lazo. En Q'eqchi' se dice ra'l o ra'al cazar con trampas.
k'im ral torob'527 527 En Q'eqchi' significa "gallina ciega".
xere k'u ri xnam528 528 Xnan es "la cierva hembra" (Ximénez 1985: 335). La misma referencia aparece en Coto (1983: 269) en donde indica que xnam se refiere a "la cierva" o "venada".
chulta'iya' sqaqi'n ukik'el chi qech
toq'ob' qawach
chikanaj k'ut rismal ri kej
chichajij
are e ri umuquwach chimich' kanoq
are ukej chuxik
are nay puch qak'exwach chi k'ut chuwach amaq'
a pa k'o wi Tojil
ta kixucha'xik
are k'ut chik'ut ri k'u' kej chi kiwach
mik'ut nay pu iwib'
k'o chi k'ut chib'an chik
nim ik'oje'ik chuxik
chich'ak ri ronojel amaq'
chikuk'a'j ukik'el ukomajil529 529 Sam Colop (1999) lo transcribe como k'omajil. En Tz'utujil se encuentra la forma de q'o'majil para indicar "grasa" o "manteca del cuerpo humano". Basseta (2005: 373) indica que komaj refiere a "sangre". En Coto (1983: 509) ukomajil es sinónimo de kik'el. chi qawach
chul wi kojkiq'aluj
e qech chik
xcha' k'ut ri Tojil, Awlix, Jaqawitz
k'ajolal wach chikiwachib'ej
ta ke'ilik
ta chopon puch k'atoj chi kiwach
ta xtikar k'ut utzukuxik ri ral taq tz'ikin ral kej
k'amob'530 530 Posiblemente refiera a la idea de "ir a buscar" y "traer" lo que se propone "cazar". tzukuxik kumal ri ajk'ixb' ajkajb'
are k'ut ta chikiriq ri tz'ikinal kej
k'a te k'ut chib'ekik'ulu' ri ukik'el kej tz'ikin
puchi' ri ab'aj
xuqa ri531 531 En el folio 42r, línea 8 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra xucari y Sam Colop (1999: 151) lo trancribe como xuka ri. Por el contexto, se considera que xuqa ri refiere a que llegó la bebida de sangre por los kab'awil. k'ut uk'a'j532 532 En el folio 42r, línea 8 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra ucah sin embargo está superpuesta otra vocal a para que se lea ucaah. Por lo que se transcribe uk'a'j de "beber". En Santiago Atitlan se utiliza uk'aj como trueque Tz'utujil. En K'iche' por el contexto es "beber". kik' kumal kab'awil
jusu chich'aw ri ab'aj
ta xe'oponik ri ajk'ixb' ajkajb'
ta chib'ekiya' kik'atoj
xa wi keje chik chikib'ano chuwach ri k'u' kej533 533 Sam Colop (1999: 151) lo transcribe de la manera en que está registrada, debe ser k'u' kej.
chikik'at q'ol chikik'at puch iya, jolom okox
xk'oje' kik'u' kej chi kijujunal
chi ri' kul wi kumal
chuwi' juyub'
ma wi kilaq'ab'en ri kochoch chi q'ijil
xa pa taq juyub' keb'in wi
are k'ut chikecha'j ri'
xa ral worom534 534 En el folio 42r, línea 20 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra vorom y Sam Colop (1999: 152) lo transcribe como wonon. Por el contexto y la siguiente palabra que sigue es sita'l, entonces es wonon. Aunque se han encontrado otras formas de decirlo como por ejemplo en Ximénez (1985: 597) wonom es "abejón que pica mucho". xa ral sita'l xa pu ral aqaj chikitzukuj
ma na utzilaj wa utzilaj a'535 535 En el folio 42r, línea 20 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra a, para "agua", aunque Sam Colop (1999: 152) lo transcribe como ja', en este documento se deja como a', ya que esa es la forma natural de su contracción. ta puch
ma wi q'alaj ub'e'l kochoch
ma wi q'alaj k'o wi kanoq kixoqila536 536 La palabra se lee kixoqila(l).
are k'ut tzatz chik ri amaq'
jujun chisepesoj wi
kikuchun537 537 En la actualidad esta palabra es kikuchu(m). Sam Colop (1999: 152) lo transcribe como kikuchum. chi kib' ri jutaq ch'ob' chi amaq'
keb'olo538 538 Sam Colop (1999: 152) lo transcribe como keb'e lo. Mondlock y Carmack (2018) lo dejan con el significado de pulular, o sea abundar en un lugar. Ajtz'ib'ab' lo deja como keb'olo con el significado de "colocarse en fila". Hoy día se emplea keb'olol de "irse en fila de forma grupal". Su forma completa debería ser che'ik'owik de "pasan ellos, ellas" o "caminar en grupo". chik pa taq b'e
q'alaj chi kib'e.
Are k'u ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
xma q'alaj e k'o wi.
Are k'ut ta chikil ri amaq' chik'owik pa b'e
k'a te k'ut ta ke'ok uloq tza'm taq juyub'
xa roq'ib'al utiw xa pu roq'ib'al yak chikoq'ib'ej
xa pu roq'ib'al koj b'alam chikib'ano
ta chikil ri amaq' k'i chub'inik539 539 El padre Ximénez (1985: 207) registra chub'isaj para referirse a "atormentar", "afligir" o "castigar".
xa utiw ri koq'ik
xa pu yak
ri xa koj xa b'alam kecha' k'ut ri amaq'
keje ri ma winaq chuk'u'x ri ronojel amaq'
xa k'u mich'b'al540 540 La voz mich'o en Basseta (2005: 447) refiere a "engaño", "repelar", "alborotar". Hoy día mich' es la raíz del verbo "arrancar". En Tz'utujil también refiere a "engaño", "cambio de apariencia de algo" al decir mich'ab'al. kech amaq' ta chikib'ano
k'o karaj kik'u'x ri'
mana qitzij ta chixib'in ta rib' chikib'ano
k'o kakaj chi re roq'ib'al koj roq'ib'al b'alam
chikoq'eb'ej ta chikil k'u ri winaq
xa jun xa ka'ib' chub'inik
chiqaj kimayij chi kech
jutaq'ij ta ke'ul chi k'ut chi ri'
chi kochoch ruk' kixoqil
xa pu ral aqaj k'u kuk'a'm541 541 Sam Colop (1999: 153) transcribe como k'u kak'am, pero se deja k'u kuk'a'm porque la forma es cucaam.
chikiya'o chi rech kixoqil jutaq'ij.
Ta xeb'e chi k'ut chuwach Tojil, Awlix, Jaqawitz
xecha' k'ut chi kik'u'x.
Are ri Tojil, Awlix, Jaqawitz xa uk'ik'el kej, tz'ikin kaqaya' chi re
xa qasisa' qaxikin qach'u'k.
Qatz'onoj qakowil qachijilal chi re Tojil, Awlix, Jaqawitz
naqi taj chikuchaj542 542 Puede referir a "juntar en grupo". kikamik ri amaq'
xa ta jujunal keqakamisaj
xecha' chi kib'il kib'
ta xeb'e k'ut chuwach Tojil, Awlix, Jaqawitz.
Ta xkisis kixikin kich'u'k chuwach kab'awil
xkiwaquj ri kikik'el
xkijik543 543 En el folio 42v, línea 19 del manuscrito K'iche' de Ximénez se registra como xquihic. Sam Colop (1999: 153) transcribe esta palabra como xkijiq'. Refiera a xkijik de "untar". ukoq puchi' ri ab'aj.
Ma k'u qitzij ta chi ab'aj chuxik
keje ri e jujun chi k'ajolab' ta ke'ulik.
Xeki'kot chik chi rech ri kikik'el ajk'ixb' ajkajb'.
Ta xpe chi k'ut retal kib'anoj ri'
chich'akonisaj544 544 En el folio 42v, línea 25 del manuscrito K'iche' de Ximénez se regista como chichaconizah. Sam Colop (1999: 153) la transcribe como chichakonisaj, se deja como chich'akonisaj de "ganar" o "vencer". kije'545 545 En el folio 42v, línea 25 del manuscrito K'iche' de Ximénez se regista como quihe. Sam Colop (1999: 153) divide en dos estas palabras y las registra como k'i je'. Se deja como kije'.
are ikolb'al iwib'.
Chi la' xpe wi chi Tulan
ta xojik'am uloq
xe'uchax k'ut
ta xya' uloq ri tz'u'm Pa Silisib' ub'i'
ruk' kik' chok chi kij
kijab'546 546 Puede referirse a "esparcir la sangre," que puede servir para protección de la persona. En Coto (1983: CXXVI) habih signifca "regar". La voz jab'ij en escritura actual con el mismo significado. rib' ri kik'
xuxik uya'on547 547 En la actualidad esta palabra es uya'o(m). Tojil ruk' Awlix, Jaqawitz.
Wa'e utikarik chi releq'axik winaq amaq'
kumal B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj Iq'ib'alam.
K'a te puch ukamisaxik amaq' ri'
are xkik'am ri'
xa jun chub'inik xa ka'ib' chub'inik
ma wi q'alaj ta chikik'amo
k'a te k'ut ta chib'ekipusu' chuwach Tojil, Awlix.
K'a te k'ut ta chikiya' kik' pa b'e
k'olik ujolom
chikik'olob'a' pa b'e
kecha' k'ut ri amaq'
b'alam mixti'owik
xa kecha'
rumal keje ri raqan b'alam
kaqan ta chikib'ano
ma wi chikik'ut kib'.
Tzatz chi amaq' xkeleq'aj
k'a unajt k'ut xuna' wi rib' amaq'.
Uwe are ri Tojil Awlix kok chi qe
xa keqatzukuj ri ajk'ixb' ajkajb'.
Ta la k'o wi kochoch
chiqataqej ri kaqan
xecha' k'ut konojel amaq'.
Ta xkik'am kina'oj chi kib'il kib'
K'a te k'ut xkitik'ib'a' utaqexik kaqan ri ajk'ixb' ajkajb'
ma k'u q'alaj
xa raqan kej xa raqan b'alam chikilo
ma wi q'alaj kaqan
xma k'o wi q'alaj wi
are nab'e kaqan ri'
xa kipi'ch keje ri kaqan
xa sachb'al re kumal
ma wi q'alaj kib'e.
Xa chiwinaqir sutz'
xa chiwinaqir q'eqal jab'
xa pu chiwinaqir xoq'o'l
xa chiwinaqir musmul jab'
chikilo chi kiwach amaq'
xa k'u chikos kik'u'x chi kitzukuxik
ta chi koqotaj puch
rumal nim uk'oje'ik ri Tojil, Awlix, Jaqawitz
najt k'ut xkib'an chi ri' chuwi' juyub'
chuxikin ri amaq' xkikamisaj.
Are ta xwinaqir ri eleq'ik
echalamiq'at548 548 Esta palabra aparece en el folio 43r, línea 24 y 25 del manuscrito K'iche' de Ximénez. Sam Colop (1999: 155) transcribió esta palabra como chalami q'at es echalamiq'at con el significado de "pueblos vencidos".
ta chikik'am ri amaq' pa taq b'e
chikipus chuwach ri Tojil, Awlix, Jaqawitz
xkolo k'ut kik'ajol chi ri' chuwi' juyub'.
oxib' chi k'ajolab' kiwachib'al keb'inik
xa unawal ri ab'aj
xk'oje' jun ja'.
Are ke'atin wi
chi ri' chuchi' ja'
xa kik'utb'al kib'
xub'ina'j k'ut Chi Ratinib'al Tojil
ub'i' ja' xuxik.
K'ya mul k'ut chikilo amaq'
lib'ajchi' chikisachixtaj549 549 Se escribe el sufijo -vx (vocal+x). La forma pasiva del verbo es algo inusual en la actualidad. kib'
ta ke'ilik rumal amaq'
ta xux taj550 550 En el folio 43r, línea 37 del manuscrito K'iche' de Ximénez se regista xux tah. Sam Colop (1999: 156) une xuxtaj. Se deja como xux taj, ya que taj es una partícula negativa. utzijel ri e k'o wi
ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam.
Are k'u wa' uk'amik una'oj amaq' chi re
ukamisaxik taj.
Nab'e k'ut xrajkina'ojij amaq' uch'akik Tojil, Awlix, Jaqawitz
xecha' ronojel ri ajk'ixb' ajkajb' chuwach amaq'
xkejek' kib'
xketaq pu kib' konojel
maja b'i juch'ob' kach'ob' ta chik xkanaj chi ke.
Konojel xekuchu551 551 En el folio 43v, línea 1 del manuscrito K'iche' de Ximénez se registra xecuchu. Sam Colop (1999: 156) la transcribe como xeq'uchu, es xekuchu de "reunirse", "juntarse". kib'
xetaqo pu kib'
ta xk'am kina'oj
xecha' k'ut
ta xkitz'onob'ej kib'
naqi pa chikuch'aj kich'akik ri Kaweq K'eche' winaq
rumal mixk'is kal k'ajol
ma wi q'alaj usachik winaq kumal
uwe kojk'isik chi elaq'axik
ta chuxoq
uwe are nim uq'aq'al ri Tojil, Awlix Jaqawitz.
Are ta k'ut qakab'awil ri Tojil chuxik
chikanab'ij taj
ma wi chutzinik kojkich'ako
ma pa oj k'ya winaq chi qak'oje'ik
are k'u ri Kaweq ma wi jarub' chi kik'oje'ik
xecha' k'ut
ta xeponik konojel
xcha' chik ch'ajkar chi kech ri amaq'
ta xech'awik
a pa china rilo
ke'atin chuchi' ya' jutaq'ij
uwe are Tojil, Awlix, Jaqawitz
are ta keqach'ak na nab'e
chi ri' ta k'ut chitikar wi kich'akatajik ri e ajk'ixb' e ajkajb'
xecha' chi k'ut ch'ajkar chik
ta xech'awik.
Naqi la k'ut chiqach'akb'ej kech
xecha' chi k'ut.
Are ta qach'akb'al kech chuxik
rumal ri e k'ajolab' kewachinik
ta ke'ilitaj chi a'
keb'e ta k'ut e ka'ib' q'apojib'
are ta ri qitzij chi e cha'om
e ta saqloq'oj chi q'apojib'
chib'e ta k'ut kirayb'al chi re
xecha' k'ut.
Utz b'a la'
xa b'a keqatzukuj
e ta ka'ib' chi utzilaj taq q'apojib'
xecha' k'ut
ta xkitzukuj k'ut kime'al.
Are ri qitzij e saqilaj taq q'apojib'
ta xkipixab'aj k'ut ri q'apojib'
kixb'ek ix qami'al
oj ich'aja' ri k'ul chi' ya'.
Uwe k'ut ta ke'iwil ri e oxib' k'ajolab'
chisonob'a'552 552 En el folio 43v, líneas 38 del manuscrito K'iche' de Ximénez se lee como chisonoba. Sam Colop (1999: 157) transcribe esta palabra como chitzonob'a'. Es chisonob'a' que significa "desnudarse". k'u553 553 Sam Colop (1999: 157) transcribe esta palabra como k'a, pero se lee como k'u. iwib' chi kiwach
uwe k'ut chirayin kik'u'x chiwe
kixch'ako554 554 En el folio 43v, línea 41 del manuscrito K'iche' de Ximénez esta palabra aparece con tachones: quix (un tachón) cho-ko. Según Basetta “llamar” y Chávez, Xec indican que es "atraer". Sin embargo; es kixch'ako de "ganar" o "vencer".
kojopon ta chiwij
ta kecha' chiwech.
Uwe kixcha' k'ut
ta kixtz'onox k'ut
a pa kixpe wi
a pa ajchoq'555 555 Según la nota de Sam Colop (1999: 157n303) es "poseer" (Basseta); raíz de chaq'el o hoq'el, "dueño". En la actualidad se emplea ajchoq'e. mi'al
ta kecha'
kixcha' k'u chi ke
chipe k'u retal iwumal
ta naqi la chikiya' chiwe
taseq556 556 En el folio 44r, línea 1, del manuscrito K'iche' de Ximénez se registra tazec. La nota de Sam Colop (1999: 157n304) indica que es un condicional “si”. Basseta (2005: 496) agrega que es una partícula condicional poco usada y además ofrece el siguiente ejemplo katnuloq'oj taseq at utz “si fueres bueno, te amaré”. En la actualidad refiere a "un saludo de respeto o reverencia de besar las manos o los pies de la gente mayor". chikirayij iwach
qitzij chiya' iwib' chi kech.
Uwe k'ut ta ma wi chiya' iwib'
kixqakamisaj k'ut.
K'a te utz qak'u'x
ta k'o retal chik'am uloq.
Are k'ut retal chi qak'u'x
ta ke'apon chiwij
xecha' k'u ri ajawab'
ta xepixab'ax ri q'apojib'
are kib'i' wa'
Xpuch chi k'ut ub'i' jun chik
Xpuch kib'i'
xetaq ub'ik chi ya'
Chi Ratinib'al Tojil, Awlix, Jaqawitz.
Are kina'oj ronojel amaq' ri'.
K'a te puch xeb'ek xekawuxik
qitzij wi chi jeb'elik chi wachinik
ta xeb'ek chi la' chatin wi Tojil
kiqarilo'n557 557 En el folio 44r, líneas 17 y 18 del manuscrito K'iche' de Ximénez aparece como quicariloon. Sam Colop (1999: 158) transcribe esta palabra como kikarilo on. Es más probable que sea kiqarilo'n de "llevar cargado su ropa para lavar". k'u ri kich'ajon
ta xeb'ek.
Keki'kot chi k'u ri ajawab'
kumal ri e ka'ib' kimi'al xkitaq ub'ik
ta xe'opon k'ut chi ya'
k'a te xkitikib'a' ch'ajonik
xkitzonob'a'558 558 Varía la escritura a sonob'a'. kib' kikab'ichal
e chakachaxinaq chuwach taq ab'aj
ta xek'ulun559 559 En Q'eqchi' significa "llegar de allá para acá". k'u ri Tojil, Awlix, Jaqawitz
xe'opon chi la' chuchi' ya'
xa k'u sqaqi'n xroq'oyb'ej kiwach
ri e ka'ib' q'apojib' kech'ajonik
are k'u ri q'apojib'
xa jusu xek'ixb'ik
ta xe'opon ri Tojil
ma k'u ja b'i xb'e kirayb'al ri Tojil chi rech ri e ka'ib' q'apojib'
ta xetz'onox k'ut
a pa kixpe wi
xe'uchaxik chi rech ri e ka'ib' q'apojib'
xe'uchaxik
naqi pa kiwaj
kixul waral chuchi' wi qa'a'
xe'uchax k'ut
oj b'a' taqon uloq kumal ajawab'
ta xojpetik
chib'e'iwila' kiwach ri Tojil
kixch'aw kuk'
xecha' ajawab' chi qe
keje k'ut chipe wi retal kitzij
uwe chiwil kiwach
xojojuchaxik560 560 Es una forma verbal poco usual. En la actualidad es xojuchaxik.
xecha' k'u ri e ka'ib' q'apojib'
ta xkisuk'ub'a' kitaqikil
are ta k'u xkaj ri amaq'
xejox ta ri q'apojib' rumal kinawal Tojil
xecha' k'u ri Tojil, Awlix, Jaqawitz
ta xech'awik chik chi kech ri Xtaj
Xpuch kib'i' re e ka'ib' q'apojib'.
Utz chib'ek retal qatzij iwuk'
chiwoyob'ej na
chiya' aponoq chi kech ajawab'
xe'uchax k'ut
k'a te puch kina'ojinik chik ri ajk'ixb' ajkajb'
xe'uchax ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
kixtz'ib'anoq oxib' k'ul
chitz'ib'aj retal ik'oje'ik
chopon kuk' amaq'
chib'e kuk'
re e ka'ib' q'apojib' kech'ajonik
chiya' ub'ik chi ke
xe'uchax k'ut B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj.
K'a te k'ut xetz'ib'anik koxichal
nab'e xtz'ib'an ri B'alam K'itze'
b'alam uwachib'al xuxik
xutz'ib'aj chuwach k'ul.
Are k'u ri chi B'alam Aq'ab'
kot561 561 Sam Colop (1999: 160) lo transcribe como k'ot, pero es kot. chik uwachib'al xutz'ib'aj chuwach k'ul
ta xtz'ib'an chi k'u ri Makujutaj
jumaj wonon jumaj sita'l uwachib'al utz'ib'
xutz'ib'aj chuwach k'ul.
Xutzin k'ut kitz'ib' koxichal
oxb'usaj xkitz'ib'aj
k'a te k'ut ta xeb'ekiya' k'ul ri Xtaj
Xpuch kib'i'
xecha' k'u ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj
wa'e retal itzij kixoponik chi kiwach ajawab'
qitzij xch'aw ri Tojil chi qech
kixcha'
wa'e k'u retal xqak'am uloq
kixcha' chi ke
chikiq'u'j562 562 Sam Colop (1999: 160) transcribe esta palabra como chikik'uj pero es mas probable que se refiera a chikiq'u'j de "cubrirse" o "abrigarse". k'u ri k'ul
chiya' chi ke
xe'uchax k'ut ri q'apojib'
ta xkipixab'aj ub'ik
ta xeb'e k'ut
xkuk'a'j ub'i ri tz'ib'an k'ul
ta xe'opon k'ut
jusu k'u xeki'kot ri ajawab'
ta xil kiwach
xekel uka kitz'onoxik ri q'apojib'.
Ma xiwil uwach ri Tojil xe'uchaxik
xqil b'a la'
utz b'a la'
naqi pa retal xik'am uloq
ma qitzij xech'aw ri ajawab'
keje ri b'a ri retal kimakunik
xkina' ri ajawab'
ta xkiritaj k'u ri tz'ib'an k'ul kumal q'apojib'
Jumaj nay puch
wonon sita'l utz'ib'al upam k'ul
chiyulinik uwach
ta xkirayij k'ut uwach k'ul
xkikoj chi kij
ma k'u ja b'i xub'an ri b'alam
utz'ib'al nab'e'oq563 563 Sam Colop (1999: 161) lo transcribe como nab'e'ok. En K'iche' actual hay variantes dialectales en donde se utiliza esta forma de nab'e'oq como para indicar un número ordinal. chi rij ajaw
ta xukoj chi k'ut ajaw
ri ukab' tz'ib'an k'ul
kot utz'ib'al.564 564 En el folio 45r, línea 7 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez antes de la letra l, aparece un tachón, al parecer era una letra m, pero se corrige por l.
Xa utz xuna' ajaw chupan565 565 Sam Colop (1999: 161) transcribe como chi upam, sin embargo; en el folio 45r, línea 8 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra chupan.
xa wi kasolowik chi kiwach
katz'onon uq'u'xik chi kiwach konojel
ta xok chi k'ut rox tz'ib'am k'ul chi rij ajaw
are ri wonon sita'l upam xukoj k'u chi rij
k'a te puch ta xti'ik566 566 Sam Colop (1999: 161) transcribe como xtiyik, en el folio 45r, línea 13 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se lee como xtiik, se transcribe como xti'ik. uti'ojil rumal wonon sita'l567 567 Hay dos tipos de avispas sita'l, están la avispa roja y negra. Aquí se está hablando de la avispa negra.
ma wi xch'ijtajik
ma pu xkuyutaj kiti'ob'al chikop
ta xuraquj k'u uchi' ajaw rumal chikop
xa tz'ib'am kiwachib'al chupan k'ul
utz'ib' Majukutaj
k'a rox tz'ib' ta xech'akataj wi
k'a te puch kiyajik q'apojib' ri' rumal ajawab'
ri Xtaj,568 568 En el folio 45r, línea 21 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez precediendo a la letra x de cada nombre aparece un tachón y al parecer es la letra i, pero se tacha y los nombres solo quedan como Xtaj, Xpuch'. Xpuch kib'i'
naqi pa chi k'ulal ri iwuk'a'm uloq
a pa xb'e'ik'ama' wi
xe'uchax ri q'apojib'
ta xeyajik
kich'akatajik chi k'u ri' ronojel amaq' rumal Tojil
are ta xkaj
xb'e ta ki'ib'al wi Tojil chi kij Xtaj, Xpuch
e ta joxol ch'ek xe'uxik chuk'u'x amaq'
taqchib'al ta ke xuxik.
Ma k'u xb'anatajik kich'akatajik
rumal e nawal winaq ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj
ta xena'ojin chi k'ut ronojel amaq'
naqi pa kequch'aj
qitzij nim kik'oje'ik
ta chuxoq
xecha' k'ut
ta xkikuch chik kina'oj
xa ta keqokib'ej569 569 Sam Colop (1999: 162) lo transcribe como keqojib'ej.
keqakamisaj
chiqawiq570 570 Sam Colop (1999: 162) lo transcribe como chiqawik, pero es más probable que sea chiqawiq de "adormarse", "ataviarse". qib' chi ch'ab' chi pokob'
ma pa oj k'i
maja b'i jun ka'ib' chik chiqakanaj chi ke
xecha' k'ut
ta xk'am kina'oj
xa xuwiq rib' ronojel amaq'
tzatz chi kamisanel
ta xemolotajik ronojel amaq'
e kamisanel
are k'ut e k'o ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj Iq'ib'alam.
Are e k'o chuwi' juyub'
Jaqawitz ub'i' juyub' e k'o wi
xkolo571 571 Sam Colop (1999: 162) lo transcribe como xk'olo, es xkolo de "salvar". k'ut kik'ajol chi ri' chuwi' juyub'
ma wi e ta k'ya winaq
mana keje ta kik'yal ri uk'yal amaq'
xa sqaqi'n uwi' juyub' kiq'atem572 572 Según las notas de Sam Colop (1999: 162n306), Edmonson transcribe qalem y Burgess/Xec K'ale'm. Es kiq'atem que varía con kiq'atum para indicar ocupación de un lugar.
xa k'u cha'
ta xna'ojix kikamisaxik rumal amaq'
ta xkikuch kib' konojel
xepoponik
xetaqo kib' konojel.
Wa'e k'ute kimolowik kib' konojel amaq'
e kawutal chik chi ch'ab' chi pokob' konojel
ma wi ajilan chi puwaq kikawub'al
jeb'ejoj kiwachib'al konojel ajawab' achijab'
qitzij b'anoj kitzij konojel573 573 Luego de esta sección del manuscrito K'iche' del padre Ximénez están las siguientes frases tachadas. Qitzij konojel.
qitzij e kalab'il chuxik
are k'u ri Tojil
are kab'awil
are pu chiqaq'ijila'
xere ta chiqakanab'ij
xecha' chi kib'il kib'
xuwi k'u kareta'maj ri Tojil
kaqeta'maj nay pu ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Makujutaj
kakita'o
ta kana'ojixik rumal
maja b'i kiwaram kiyakalem
ta xekawtaj574 574 Luego de esta sección del manuscrito K'iche' del padre Ximénez están las siguientes frases tachadas. Qitzij konojel. k'ut ronojel cha575 575 Refiere a "obisidiana", como arma de guerra. ajlab'al
k'a te k'ut xeyakatajik ronojel ajlab'al
chaq'ab' taj xkokib'ej chi kik'u'x
ta xeb'ek.
Ma k'u xe'oponik
xa pa b'e xewaraj wi konojel ri ajlab'al
k'a te puch kich'akatajik chik kumal ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj.
Xa k'u jun xewaraj ri' pa b'e
maja b'i chik xkina' chi kib'
xek'iswarik konojel
k'a te k'u utikarik umich'ik kimuquwach576 576 Sam Colop (1999: 163) transcribe esta palabra como kimukuwach.
rumal ruk' kismachi'
ta xkir k'u ri puwaq chi kiqul
ruk' kiyachwach
ruk' puch kichachal
are k'u ri uqul kich'ami577 577 En el folio 45v, líneas 42 y 43 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece como kich'ami, actualmente es kich'ami'y.
xere xkik'am ri puwaq
k'ajisab'al kiwach
xa pu mich'b'al kech
xb'anik retal unimal K'eche' winaq
k'a te puch xek'astajik
jusu xkichapala' kiyachwach578 578 Luego de esta palabra en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez hay un tachón en donde se lee ruk' k'u. ruk' uqul kich'ami579 579 Su forma completa es kich'ami'y, el copista omitió la terminación de la palabra -‘y.
maja b'i chi puwaq580 580 Hoy en día su forma común es pwaq pero el manuscrito K'iche' del padre Ximénez, folio 46r, línea 2 registra puwaq. chi qul ruk' kiyachwach
naqi pa mixojk'amowik
a on chinaq mixojmich'owik
a pa mixpe wi
mixeleq'an qapuwaq
xecha' k'ut konojel ajlab'al
are lay581 581 Es una partícula que indica duda. b'a rilo e k'axtok'
ke'eleq'an582 582 Sam Colop (1999: 164) lo transcribe como ke'eleqan. winaq
ma k'u chutzinik
chiqaxib'ij ta qib' chi ke
qi wi chikokib'ej kitinamit
xa wi xere chiqil uwach ri qapuwaq
chiq'ab'an qech
xecha' k'ut konojel amaq'
xa wi xere b'anoj tzij konojel
xa wi k'u kub'ul kik'u'x ri ajk'ixb' ajkajb'
e k'o chuwi' juyub'
xa wi xere nimana'oj kakib'ano
ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
ta xena'ojin k'ut B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
xkib'an k'oxtun chuchi' kitinamit
xa tz'alam xa ch'ut583 583 La voz ch'ut es "una especie de árbol con el cual se elaborar macetas y figuras de monos o micos". En español se conoce como chiquivite, chiquihuite, o chiquigüite. Viene del náhuatl chiquihuitl, usado en Guatemala y México. El Diccionario de la Real Academia Española define la palabra como "Cesto o canasta de mimbre, bejuco o carrizo sin asas". Tomado de https://dle.rae.es/chiquihuite.
xchikejb'ej584 584 Por concordancia de persona gramatical debe ser xchikikejb'ej rij kitinamit
k'a te xkib'an ri poy
keje ri winaq xuxik kumal.
K'a te xkichol chi ri' chuwi' k'oxtun
xa wi xere k'o kipokob' k'o pu kich'ab'
xekawxik
kok ri yachwach puwaq pa kiwi'
xok pu k'u xa poy xa pu ajam che'
xkojow ri puwaq rech amaq'
ri xb'ekik'ama' pa b'e
are xukawub'ej poy kumal
xekotkomijik585 585 La voz kotkomij quiere decir “cercar” (Basseta 2005) o "rodear". chi rij tinamit
k'a te puch ta xkitz'onoj chi kina'oj chi rech Tojil
we kojkamik
we puch kojch'akatajik
xechaxoq kik'u'x chuwach ri Tojil
mixb'isonik
in k'olik
are k'ut chikoj wa' chi kech
mixib'ij iwib'
xe'uchax ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
are k'ut xb'ekik'ama'
kuk'a'm ta xepetik
k'a te xkiya'o chi upam kajib' nima'q kokob'586 586 La voz kokob' o kuku' es una especie de olla o tinaja de cerámica con el cual se acarrea agua.
kajib' xk'oje' wi
chi rij tinamit xkitz'apij wi ri wonon sita'l
chupan kokob'
are k'ulelab'al rech amaq' kumal.
Xenik'wachix k'ut
xemuqche'x puch
xnik'ox kitinamit rumal usamajel amaq'
ma wi e jarub' xecha' k'ut
xere k'ut xulkila' ri poy ajam che'
kesilaje'ik
kuk'ala'on kich'ab' kipokob'
qitzij winaq kewachinik
qitzij chi e kamisanel
kewachinik
ta xkil amaq'
keki'kot k'ut ronojel amaq'
ma wi janik' xkilo
tzatz ri amaq' chuk'oje'ik
ma wi ajilan chi winaq
e ajlab'al e pu kamisanel
e kamisay rech ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj587 587 Faltó el título Iq'ib'alam, quizás fue error del amanuense.
are k'o chuwi' juyub'
Jaqawitz ub'i' e k'o wi
are k'ut kokib'exik wa'
xchiqab'ij chik.
Are k'ut e k'o chi ri' B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam
xa jun e k'o wi chuwi' juyub'
ruk' kixoqil kalk'wa'l
ta xepe k'ut ronojel ajlab'al
e kamisanel
ma wi xa kachuy oxchuy chi amaq'
xkotkomij chi rij tinamit
ke'ominik588 588 En Basseta (2005: 461) la voz ominik refiere a "vocear mucho".
e wiqitalik chi ch'ab' chi pokob'
chikiq'osij kichi'
kelulutik kech'aninik
chi'ominik kiyuyub'589 589 Significa "vocear mucho" (Basseta 2005: 461). kixulq'ab'
ta xe'ok chuxe' tinamit
ma k'u ja b'i kakixib'ij kib'
xa keka'y uloq chuchi' k'oxtum
e cholon uloq ruk' kixoqil kalk'wa'l
xa ku'l kik'u'x
b'anoj k'usuy590 590 Hay duda con relación a esta palabra es qus wi tzij o k'usuy tzij. tzij ri amaq'
ta xe'aq'an k'ut chuwach juyub'
xa k'u sqaqi'n chik
ma wi ketz'aqonik chuchi' tinamit
k'a te puch ta xjaq uwi' ri kokob'
kajib' k'o wi chi tinamit
keje ri sib'
ta xel chupam ri jujun chi kokob'
kutzin k'u ri ajlab'al rumal chikop
tak'atoj chub'aq' kiwach
tak'atoj puch chi kitza'm chi kichi', chi kaqan chi kiq'ab'
a k'o wi xchib'ekichapa'
a on k'o wi xchib'ekimaja'
E tak'atoj chuti'o ma ub'aq' uwach
xchikilij chub'uchu je taq chikop
chi rij ri jujun chi winaq
xeq'ab'arik rumal wonon sita'l
ma wi xchapataj chik kich'ab' kipokob'
kewonq'oyeje'ik chuwach taq ulew
kelajajik
xeqajik chuwach juyub'
are k'ut ma wi kakina' chik
ta xek'aq chi ch'ab'
xechoy chi ikaj
xa b'olaj che' xkikoj chik B'alam K'itze', B'alam Aq'ab'
xa wi k'u xetzalij ri ch'ajkar chik
xa xel chik chi kaqan ronojel amaq'
are xkiriq kinab'e
xe'utzinik xekamisaxik
ma na xa sqaqi'n chi winaq xkamik
ma wi are xkam wi
ri xkitza'ij chi kik'u'x
xa k'u chikop xok chi ke.
Ma na k'u la achijilal taj xkib'ano
ma wi ch'ab' ma wi pokob' taj
xekam wi
ta xeyoq'otajik ronojel amaq'
xa k'u xe'elaj591 591 Incluye la palabra elaj con el significado de "rogar", "suplicar". chik ri amaq'
chi kiwach ri B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj.
Toq'ob' qawach
ma ta kojkamik
xecha'
utz b'a la'
xax ix wi kamel chuxik
ix ajpatan chib'e q'ij chib'e saq
xe'uchaxik
keje k'ut uch'akatajik ronojel amaq' ri'
chi ri' xb'an wi chuwi' juyub'
Jaqawitz ub'ina'm wakamik.
Are nab'e xetik'e' wi
chi ri' xepoq' wi
xekiritaj wi
xemi'alanik xek'ajolanik chuwi' Jaqawitz.
Keki'kot chik
ta xkich'ako ronojel amaq'
chi ri' ch'akatajinaq wi chuwi' juyub'
keje k'ut xkib'an ri xkich'ak na amaq'
ronojel amaq'.
K'a te k'ut xkub'e' kik'u'x
xetzijon chi re kik'ajol
xnaqajoq kekamoq
ta qi xerajkamisaxik.
Are chik wi xchiqab'ij chik
kikamik B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam kib'i'.
Xkina' k'ut kikamik kisachik
ta xepixab'ik chi rech kik'ajol
mana e ta yab'
ma pu kejilowik
kepolow taj
ta xkanaj kitzij chi re kik'ajol
are kib'i' kik'ajol wa'
e ka'ib' xuk'ajolaj B'alam K'itze'
K'oka'ib' ub'i' nab'e al
K'okawib' chik ub'i' ukab' al
uk'ajol B'alam K'itze'
E chi wi k'u ka'ib' chik xuk'ajolaj B'alam Aq'ab'
are kib'i' wa'
K'o'akul ub'i' unab'e uk'ajol
K'o'akutek chuchax chik ukab' uk'ajol B'alam Aq'ab'
rech Nija'ib'ab'.
Xa k'u jun xuk'ajolaj Majukutaj
K'o'ajaw ub'i'.
E oxib' xek'ajolanik
maja b'i uk'ajol ri Iq'ib'alam
are k'ut kib'i' kik'ajol ri'
are xkipixab'aj kanoq
xa jun e k'o wi
kikajichal xeb'ixanik
chiq'atat kik'u'x
choq' pu kik'u'x chupan kib'ixik
Qamuqu' ub'i' kib'ix xkib'ixaj
ta xepixab' k'ut chi re kik'ajol
ix qak'ajol kojb'ek
kojtzalij puch
saqil tzij saqil pixab'
qapixab' chiwe
mi k'u xixulqakanajt chi juyub'al
ix qixoqil xecha' chi re592 592 Por concordancia de persona gramatical debería ser chi ke. kixoqil
chi kijujunal xepixab'ik
kojb'e chi qamaq'
cholan chik qajawal kej
leman chi kaj
xa tzalijem xchiqab'ano
mixb'anatajik qapatan
mixtz'aqat qaq'ij
kojina' k'ut
mojisacho mojimesk'utaj puch
chiwil na iwochoch ijuyub'al puch
kixtik'e' wi
ta chuxoq.
Kixb'e k'ut
chib'e'iwila' chik
xojpe wi
xcha' k'u kitzij
ta xepixab'ik
ta xkanaj k'ut retal uk'oje'ik ri B'alam K'itze'
are itanab'al wech wa'
xchinkanaj iwuk'
are iq'aq'al wa'e
mixnupixab'aj
xnub'isoj
xcha' k'ut
ta xukanaj ri retal uk'oje'ik
pisom q'aq'al chucha'xik
ma wi q'alaj uwach
xa wi qi pislik
xma kiron wi
ma wi q'alaj tzisb'al re
rumal maji xilowik
ta xpisik
keje k'ut kipixab'ik ri'
ta xesach k'ut chi ri' chuwi' juyub' Jaqawitz
mana xemuqtaj rumal kixoqil kalk'wa'l
ma wi q'alaj kisachik
ta xesachik
xere q'alaj ri kipixab'ik
loq' k'u ri pisom chi kech xuxik
are nab'ab'al rech kiqajaw
xa jusu xek'aton chuwach kinab'ab'al rech kiqajaw. 593 593 Después de esta palabra en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez hay una línea y media tachada y se lee: xa jusuc xecaton chuwach quinababal rech quicahau.
Are ta xwinaqir wi winaq kumal ajawab'
ta xekam chi rij B'alam K'itze'
tikarinaq wi umam uqajaw Kawiqib'
xma k'u wi k'ut xkisach wi ri uk'ajol
ri K'oka'ib', K'okawib' kib'i'
keje k'ut kikamik ri kikajichal
ta xesachik
ta xkanaj chik kik'ajol chi ri'
chuwi' juyub' Jaqawitz
xeyaluj chi wi kik'ajol chi ri'.
Qajinaq chik
yoq'otajinaq chi puch kiq'ij konojel amaq'
maja b'i chik kiq'aq'al
xaqi e k'o chik
xa wi kuk'a'm kib' konojel jutaq'ij.
Chikinab'aj kiqajaw
nim uq'ij ri pisom chi ke
ma wi chikikiro
xa wi pislik chi ri' kuk'
Pisom Q'aq'al chucha'xik kumal
ta xkob'ik594 594 Se transcribe como kob'ik que significa, según Baseta (2005: 369) "alabar" o "elogiar". Mondloch y Karmack (2018: 99) lo transcriben como xe'ob'ik pero lo corrigen a la forma xeq'ob'ik, que en su contexto refiere a "madurar algo", que según Ajtz'ib'ab' es un error.
xb'ina'j puch kik'u'n
xya' kanoq rumal kiqajaw
xa retal qi kik'oje'ik
ta xkib'ano
keje k'u kisachik kima'ixik
B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj, Iq'ib'alam.
E nab'e winaq xepe chi la' ch'aqa' palo
chi releb'al q'ij
ojeroq ke'ul waral
ta xekamik
e ri'j chik
e ajk'ixb' ajkajb' kib'ina'am.
K'a te puch ta xkik'u'xlaj kib'ik595 595 Mondloch y Carmack (2018: 99) corrigen la forma kib'ik por kib'e'ik, ambos son variaciones dialectales en la actualidad.
chi la' releb'al q'ij
are kik'uxlan ri upixab' kiqajaw
ma wi xkisacho
xojeroq kekamoq kiqajaw
xya' kixoqil amaq'
xkiji'aj ta xechoko596 596 Se transcribe como choko, sin embargo en Tz'utujil se utiliza la forma choq'owem con el significado de "comprometerse". En Basseta (2005: 394) aparece un ejemplo como xinchoq' ixoq con el significado de "cáseme". ixoq
e oxib' xecha' k'ut
ta xeb'ek
kojb'e chi la' releb'al q'ij
chi la' xepe wi qaqajaw
xecha'
ta xkik'am kib'e
e oxib' chi k'ajolaxel
k'o ka'ib' ub'i' jun uk'ajol B'alam K'itze'
rech ronojel Kaweqib'597 597 En el manuscrito en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como koauiquib' pero se transcribe como Kaweqib'.
K'o'akutek ub'i' uk'ajol B'alam Aq'ab'
xa rech Nija'ib'ab'.
K'o'ajaw ub'i' jun chik uk'ajol Majukutaj
rech ajaw K'iche'.
Are k'u kib'i' ri xeb'e chi la' ch'aqa' palo
e oxib' ta xeb'ek
xa wi k'o kina'oj
k'o pu ketamab'al
mana xa et598 598 El folio 48v, en la línea No.10. del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se lee xa et vinac. Basseta indica que et es una dición que, juntándola con nombres y verbos, los disminuye. Ejemplo xa et winaq significa "hombrecillo". La voz et según Ximénez (1985: 255) refiere a "cosa vil y baja", "señal y medida", etal "la señal, descendencia". winaq kik'oje'ik
xkipixab'aj kanoq ronojel katz kichaq'
keki'kotik xeb'ek
ma wi kojkamik
kojulik xecha'
ta xeb'ek e oxib'
xa wi xere xe'ik'owik chuwi' palo
ta xe'opon k'ut chi la' releb'al q'ij
ta xb'ekik'ama' ri ajawarem.
Are k'u ub'i' ajaw wa'
Rajawal Aj Releb'al Q'ij xe'opon wi.
Ta xe'opon k'ut chuwach ajaw
xa juq'atol tzij
tzatz rajawarem
are k'ut xya'w599 599 Debería ser xya'ow. uloq retal ajawarem
ronojel uwachinel
ta xpetik retal ajpopol
ta xpe k'ut retal uq'aq'al rajawarem puch
xk'isuya' uloq Nakxit uwachinel rajawarem
are taq ub'i' wa'
ronojel k'u kek'a'm ri xepetik
ta xkik'am ula ri ch'aqa' palo
utz'ib'al Tulan
utz'ib'al xecha' chi re
qi okinaq chupam
chupam kitzij.
K'a te puch ta xe'ulik chi ri'
chuwi' kitinamit Jaqawitz ub'i'
chi ri' k'ut xekuch wi ronojel Tamub' Ilokab'
xekuchu kib' ronojel amaq'
xeki'kotik
ta xe'ulik K'oka'ib', K'o'akutek, K'o'ajaw
xa wi chi ri' chik xkik'am wi kajawarem amaq'
xeki'kotik e Rab'inaleb' e Q'aq'chekeleb', Aj Tz'ikinaja
xa retal xk'utun chi kiwach ri unimal ajawarem
nim chik kik'oje'ik chuxik amaq'
ma nab'e600 600 En el texto K'iche' de Sam Colop (1999: 175) escribe mana b'e. En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez, folio 49r líneas 3 y 4 está ma-nabe que debe ser escribo ma nab'e. xk'is
ta kik'ut kajawarem
are e k'o chi ri' Jaqawitz
xa k'o kuk'
ronojel ri xpe releb'al q'ij
najt chi k'ut xkib'an chi ri' chuwi' juyub'
e k'i chik chi konojel
chi ri' k'ut xekam wi kixoqil B'alam K'itze', B'alam Aq'ab', Majukutaj
ta xepetik
xkoqotaj chi kanoq ri kijuyub'al.
Jun chi juyub' xkitzukuj
are ketik'e' wi
ma wi ajilam juyub' xetik'e' wi
ta xekob'ik
ta xeb'ina'j puch chi ri'
ri xemolomanik xech'ijomanik
e nab'e qachuch e nab'e qaqajaw
xecha' ojer taq winaq
ta xkitzijoj
ta xkitolob'a pu kanajoq
nab'e kitinamit Jaqawitz ub'i'
ta xe'ul chi k'u chi ri'
xkitikilib'ej chik jun tinamit
Chi K'ix ub'i'
najt chi xkib'an chi ri'
chuwi' juch'ob' tinamit
kemi'alanik kek'ajolanik puch
chi ri' ke'ek'o taq wi
are taq kaji'601 601 En la actualidad es kajib'. juyub' wa'
xa jun xchok wi ub'i' ri kitinamit.
Xkik'ulub'a' kimi'al kik'ajol
xaqi chikisipaj
xa toq'ob'anik xa pu mayjanik chikib'ano
rajil kimi'al chikik'amo
xa utz kik'oje'ik xkib'ano
ta xe'ik'o chi ri' chuwi' jutaq ch'ob' chi tinamit.
Wa taq ub'i' e Chi K'ix, Chi Chak, JumetaJa, K'ulb'a, Kawinal
ub'i' juyub' xeyaluj wi
are k'ut kakinik'wachij ri juyub' kitinamit puch
ulaj juyub' kakitzukuj
e k'u k'i chik chi konojel
xa k'u kaminaqoq ri k'amol ajawarem releb'al q'ij
e mamaxel chik
xe'ul chi ri' chuwi' jujun tinamit
mana xuk'am kiwach
ri xe'ik'o wi
je taq wi uloq k'axk'ol ra'il xkib'ano
k'a unajt xkiriq wi kitinamit
e mamaxel e pu qajawixel
wa k'u ub'i' tinamit
e xe'ul wi
chi Ismachi' k'ut ub'i' juyub' kitinamit
xek'oje' wi
chi nay puch xe'amaq'elab' wi
chi ri' k'ut xkitij wi q'aq'al
xqaj kichun kisajkab'
chukajle'oq602 602 Brasseur (209) indica que le es un sustantivo que refiere a "orden de generación"; v. poner por orden las generaciones. En Basseta (2005: 437) se menciona que es orden o grado de parentesco ejemplos: ju le, ka le. En Tz'utujil jale' (en esta palabra hay contracción porque la raíz verbal es -jal y el sufijo es le') los cambios que se dan de alguna enfermedad causada por algún awas. "Crece, madura y explota". ajawab'
xecha' k'u ri K'onache' Xu, B'elejeb' Kej ruk' puch Q'alel603 603 Cuando Q'alel es nombre propio se escribe con inicial Mayúscula. Cuando es agentivo se escribe con inicial minúscula. ajaw
ta xajawar k'ut ajaw K'otuja
ruk' Istayul kib'i' ajpop, ajpop q'amja
xe'ajawar chi ri' chi Ismachi'
utzilaj tinamit xuxik xkib'ano
xa k'u oxib' ri nim ja xux chi ri' chi Ismachi'
maja b'i'oq ri juwinaq kajib' chi nim ja.
K'a oxib'oq604 604 Brasseur (p. 176) indica que el sufijo -oq refiere a "contar con exclusión". Ejemplos: junoq no solo oxib'oq solo "tres". qi nim ja
xa jun unim ja Kawiqib'
xa k'u jun nim ja chuwach Nija'ib'ab'
xa nay pu jun rech Ajaw K'iche'
xaqi ka'ib' chi kumatzil nim ja
ri kach'ob' chi chinamit
are e k'o chi Ismachi'
xa jun kik'u‘x
maja b'i kitzelal
ma pu ja b'i kik'ayewal
xa li'anik ajawarem
maja b'i kich'a'oj kiyujuj puch
xa saq xa amaq' k'o chi kik'u'x
maja b'i moxwachinik
ma pu ja b'i q'aq'wachinik xkib'ano
k'a ch'utinoq kiq'aq'al
maja qi kanuk'mayjoq maja pu kanimaroq
ta xkitij k'ut
xkikowisaj pokob' chi ri' chi Ismachi'
xretal k'ut kajawarem ri'
ta xkib'ano
xretal kiq'aq'al
retal nay pu kinimal
ta xil k'ut rumal Ilokab'
ta xwinaqir lab'al rumal Ilokab'
xrajulkamisaxoq ri ajaw K'otuja
xa k'u jun ajaw xraj k'u kib'
are ri ajaw Istayul xrajkitijoj
xrajtijox kumal Ilokab' chi kamisanik
ma k'u xel aponoq kimoxwachib'al chi rij ajaw K'otuja
xa chi kij xqaj wi.
Ma nab'e xkam ta ri ajaw rumal Ilokab'
keje k'ut uxe'najik yujuj ch'akimal lab'al puch
xkokib'ej nab'e tinamit
xeb'ek
e kamisanel
are ta k'u xkaj ri sach ta uwach K'iche'
xa ta kitukel xajawarik chi kik'u‘x
xa k'u are xe'ulk'amoq
xeteleche'xik xekanab'ix puch
ma wi jarub' chik xkolotaj chi ke
ta xtiker k'ut pusunik
xepus ri Ilokab' chuwach kab'awil
are chik tojb'al kimak xuxik rumal ajaw K'otuja
qi chi k'ut xok chi munil
xe'alab'ilaxik xewinaqix puch
xa xb'ekiya' kib' chi ch'akix
rumal kinuk'b'al lab'al
chi rij ajaw chi rij siwan tinamit.
Xma'ixik xk'utux ta uwach rajawal K'iche'
xraj kik'u‘x ma k'u xb'anatajik
keje k'ut uwinaqirik upusik winaq chuwach kab'awil
ta xb'an ri pokob' lab'al uxe'
ta xtikarik upokob'axik tinamit chi Ismachi'
chi la' xtikar wi uxe'najik q'aq'al
rumal ri xax nim wi rajawarem K'iche' ajaw
jumaj e nawal ajawab'
xma k'o wi kiyoq'otaj wi
xma k'o wi alachinaq chok chi ke
xa wi b'anol rech nimal ajawarem
chi ri' xe'najinaq wi chi Ismachi'
chi ri' xnimar wi uk'ixik kab'awil
chixib'in chik
xuxib'ij pu rib' ronojel amaq'
ch'uti'amaq' nima'amaq'
xkiwachij rokik teleche' winaq
xkipusu xkikamisaj
rumal kiq'aq'al kitepewal ri ajaw K'otuja
ajaw Istayul ruk' Nija'ib'ab' Ajaw K'iche'
xa oxch'ob' chi chinamit xk'oje' chi ri'
chi Ismachi' ub'i' tinamit
k'a chi ri' chi nay puch xkitik'ib'a wi wa'im
uk'aja' chi rech kimi'al
ta xkisi'j uloq.
Are kikuchb'al kib' ri oxib' chi nim ja ub'i' kumal
chi ri' k'ut chikuk'aj wi kuk'ya'
chi ri' puch chikiwe'j wi kiwa
rajil kanab' rajil pu mi'al
xa ki'kotem chi kik'u‘x
ta xkib'ano
xewa'ik xecha' chupan kinim ja
xa qak'amowab'al
xa pu qapakub'al605 605 La voz pakuj refiere a "trueque" o "intercambio" (Basseta 2005: 43). chi rech qetal qatzijel
retal qatzij chuwi' ixoq al achij al
xecha'
chi la' xkob'606 606 La voz kob'isaj refiere a "alabar" (Basseta 2005: 369). wi uloq
chi la' puch xkib'ij wi kichinamit kib'
wuq amaq' kib' kitikpan607 607 Probablemente refiera a asentarse kitikb'an kib'. En el folio 50v, línea No.9 y 10 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez, aparece como Quiticpan quib. kib'
qak'ulel qib' oj Kawiqib' oj Nija'ib'
oj pu Ajaw K'iche'
xecha' e oxib' chinamit
najt k'ut xkib'an chi ri' chi Ismachi'
ta xkiriq chik
ta xkil puch jun chik tinamit
xkoqotaj chi wi ri chi Ismachi'.
K'a te puch ta xeyakataj chi uloq
xe'ul chi ri' pa tinamit
Q'uma'r kaj ub'i' kumal K'iche' chucha'xik
ta xe'ul chik ajawab' K'otuja
ruk' Q'ukumatz ruk' puch ronojel ajawab'
xrokexoq xrole'a puch winaq
uxe' saq uxe' amaq'
uxe' k'aslem winaqirem
chi ri' k'ut qi xkib'an wi kochoch
chi ri' nay puch xkib'an wi rochoch kab'awil
chunik'ajal uwi' tinamit xkiya' wi
ta xe'ulik
ta xkitikilib'ej puch
k'a te puch unimarik chik kajawarem
e k'i chik e pu tzatz chik
ta xkina'ojij chik kinim Ja
xemoloxik xejachajox puch
rumal xwinaqir kich'a'oj
xeq'aq'wachin chi kib'
chuwi' rajil kanab' rajil kimi'al
rumal xa ma wi chi tzaqon kuk'ya' chi kiwach
are chi k'ut uxe' chik
kijachowik kib'
ta xkitzolb'ej kib'
tzolkaqb'ej b'aq ujolom kaminaq
xkiq'aq'b'ej kib'
ta xkipax ri b'eletaq608 608 Actualmente es común decir b'elejtaq. chi chinamit
xb'anomoq uch'a'ojil anam609 609 En el folio 50v, en la línea 43 del manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece anam mial, puede ser anab' mi'al para entender que refiere a "hermana e hija". mi'al
ta xb'an una'ojixik ajawarem
juwinaq kajib' chi nim ja xuxik
xojeroq ke'ulik konojel chi ri' chuwi' kitinamit
ta xetz'aqat juwinaq kajib' nim ja
chi ri' pa tinamit Q'uma'rkaj
xutzirisaxik rumal610 610 En el folio 51r, en el lateral izquierdo primera línea del manuscrito K'iche' del padre Ximénez se encuentra registrado la palabra +.tinamit. Sr. obispo
ri tinamit611 611 Aquí se insertó la palabra tinamit que se menciona en la nota 610. k'a xtole' kanoq
xeq'aq'ar chi ri'
xnuk'mayjinaqoq kitem kich'akat
xjachatzox kiwach jutaq wi chi q'aq' jujun chi ajawab'
b'elejeb' taq chi chinamit xuk'olela' rib'
b'elejeb' chi ajawab' Kawiqib'
b'elejeb' chi ajawab' Nija'ib'ab'.
Kaji' chi ajawab' ajaw K'iche'
ka'ib' chi ajaw Saqikib'
k'iya taq xuxik
k'i chi nay puch chi rij jujun ajawab'
xa unab'e ri k'o chi wi ral uk'ajol
tzatz tzatz uchinamital jujun chi ajawab'
chiqab'ij kib'i' ri ajawab' chujujunal
jujun unim ja.
Wa'e k'ute kib'i' ajawab' chuwach kawiqib'
are nab'e ajaw wa'
ajtojil612 612 Las profesiones se escriben en minúscula. ajq'ukumatz
Nim Ch'okoj613 613 Actualmente en el pueblo Q'eqchi' existe el apellido Ch'oko'oj, posiblemente el Ch'okoj del manuscrito K'iche' del padre Ximénez provenga de ahí. Kaweq
popol winaq chi Tuy614 614 La voz tui refiere "cierto animalejo" (Ximénez 1985: 549) En Coto (1983: CCIX) utuy refiere a "cuña", "rabo", "hender", "madriguera".
popol winaq pa Jom Tzalatz615 615 La palabra tzalatzil refiere a "pobreza" conforme a Basseta (2005: 509), y también refiere a posicional “estar de lado”. En Tz'utujil podría referirse a "esquina", "organización del espacio (relacionado al jom o juego de pelota, necesidad de recurso)".
Are k'ut ajawab' ri chuwach Kawiqib' b'elejeb' chi ajawab'
k'oleje' unim ja chujujunal
k'a te chik chiwachin uwach.
Are chi k'u ajawab' wa' chuwach nija'ib'ab'
are nab'e ajaw wa'
Nimalolmet616 616 La voz met en Basseta (2005: 447) refiere a "tabaco" o "el algodón desmontado". Refiere a "jícara para beber atol o para presentar ofrendas (liquídos) en las ceremonias". Ye'oltux.
B'elejeb' k'ut chi ajawab' chuwach Nija'ib'ab'.
Are chi k'ut ajaw k'iche' wa'
wa'e kib'i' ajawab'.
Kajib' ajawab' chuwach ajaw K'iche'eb'
k'oleje' unim ja.
Ka'ib' chinamit chi nay puch
Saqikib' ajawab'
xa jun chi nim ja
e ka'ib' chi ajawab'.
Keje k'ut xtz'aqat wi juwinaq kajib' chi ajawab'
juwinaq kajib' nay puch
chi nim ja xuxik
ta xnimarik q'aq'al tepewal pa K'iche'
ta xq'aq'arik ta xtepewarik unimal ralal K'iche'
ta xchunaxik ta xsajkab'ix puch siwan tinamit
xul ch'uti'amaq' nima'amaq'
k'o k'ut ub'i' ajaw xnimarisan K'iche'
ta xwinaqirik q'aq'al tepewal
ta xwinaqirik rochoch kab'awil
kochoch nay pu ajawab'
ma nay pu are xeb'anowik
ma wi xechakun taj
ma pu xkib'an ta kochoch
ma nay pu xa ta xkib'an rochoch kikab'awil617 617 Se transcribe como xekiriq con el significado de "encontrar" pero el contexto da la idea de "tener hijas/hijos" o "multiplicarse". Mondloch y Carmack (2018) lo transcribieron como xek'iyarik. kal kik'ajol.
Mana xa kib'ochi618 618 Su forma completa es kib'ochij.
xa ta pu keleq'
kiq'upun ta puch
qitzij wi chi kech ajawab' chi kijujunal
tzatz nay puch
katz kichaq' xuxik
xmolomoxik uk'oje'ik
xmolomox nay puch utab'al tzij
jun chi ajawab'
qitzij wi chi e loq'
qitzij puch chi nim kiqalem ajawab'
nimatalik xowatal puch uq'ij ralaxik ajawab'
rumal ral uk'ajol
ta xk'iyarik aj siwan aj tinamit ruk' nay puch.
Mana xa ta qi
keje xulkiya' kib' ronojel amaq'
k'a lab'al k'ut xqaj wi usiwan utinamit
k'a rumal kinawal ajawab' xeq'aq'arik
ri Ajaw Q'ukumatz Ajaw K'otuja
qitzij chi nawal ajaw ri Q'ukumatz xuxik
juwuq chaq'an chi kaj
juwuq k'ut chib'e'ub'ana' qajoq chi Xib'alb'a
juwuq chi k'ut chik'oje' chi kumatzil
qitzij chi kumatz chuxik
juwuq chi nay puch chub'ano chi kotal
juwuq chik chi b'alamil
qitzij wi chi kot chi b'alam uwachib'al chuxik
juwuq chik chi remelik chik kik'el
utukel remanik kik' chuxik.
Qitzij chi nawal ajaw uk'oje'ik
xib'ixib' chuwach rumal ronojel ajawab'
xpaxin rib' uta'ik
xuta' ronojel ajawab' amaq'
uk'oje'ik nawal ajaw
are k'ut utikarik unimarik puch K'iche'
ta xub'an ajaw Q'ukumatz retal nimal
xma sachel uwach umam uk'ajol chuk'u'x
maja b'i atala619 619 Partícula que refiere a "lugar", "donde". xb'an wi
ri xk'oje' ta jun ajaw
nawal ta uk'oje'ik
xa yoq'b'al rech ronojel amaq'
ta xub'ano xa uk'utb'al rib'
rumal xere juk'isik ujolom amaq'
xuxik ukajle ajaw
xa wi xare ajpop, ajpop q'amja
xkanaj chi k'ut ketal kitzijel
xeq'aq'arik xetepewar puch
ta xek'ajolan chi k'ut
k'a kik'ajol k'ut
tzatz chik xub'ano
xaqi ajawarem xub'ano
ro'le ajaw xuxik
xa wi xek'ajolanik
jutaqle chi ajawab'.
Wa chi k'ute kib'i' chik uwaqle ajaw
e ka'ib' chi nima'q ajawab'
e Q'aq' Kikab' ub'i' jun ajaw
Kawisimaj ub'i' jun chik.
Are k'ut tzatz chik xub'an ri Kikab' Kawisimaj
are chi xnimarisan K'iche'
rumal qitzij nawal uk'oje'ik
are q'ajowik
are puch xpaxinik usiwan utinamit
ch'uti'amaq' nima'amaq'
naqaj taq uxo'l k'o wi tinamit ojer
are ujuyub'al Q'aq'chekeleb' ri Chuwila wakamik
ujuyub'al chi nay pu Rab'inaleb' ri pa Maq'a'
ujuyub' k'u Ka'oqeb'620 620 La palabra ka'oqeb', viene de la raíz kawoq o ka'oq. ri Saqab'aja621 621 Actualmente el pueblo se llama Sakab'aja. El sufijo -ja refiere a "casa" y no a "río" o "agua".
utinamit chi k'ut Saqulewab'
Xelaju,622 622 Debe ser Xelajuj. En la escritura actual es Xe' Lajuj. Chuwatz'aq ruk' Tz'olojche'623 623 En la escritura actual es Tz'oloj Che'.
are xrixowaj625 624 Coto (1983: 4) indica que ixow indica "aborrecer". Ejemplo ixowam chik "el aborrecido". Rixowaj, ixoway, ixowab'al, ixob'anel. En otros contextos también se utiliza la raíz ixow que indica "obediencia" o "mostrar respeto" (Brasseur p. 248). Kikab' xub'an lab'al
qitzij wi xqajik
xpaxik usiwan utinamit Rab'inaleb', Q'aq'chekeleb', Saqulewab'
xule'ik xpaqa'ik ronojel amaq'
k'a xtoq'e' chi najt ukamisa625 625 La forma completa es ukamisaxik. Kikab'
juch'ob' kach'ob' ta chik
ma wi kuk'an626 626 Refiere a k'am- de k'amik "recibir". upatan chi rech ronojel
xqaj utinamit
xuk'am upatan chuwach Kikab', Kawisimaj
xe'ok chi munil
xelotzik627 627 Refiere a "punzar", "sangrar", "atenaciar", "tatajear". (Basseta 1985: 363) xek'aqik chi che'
maja b'i kiq'ij
maja b'i kalaxik xuxik
xa cha mixk'oje'
paxib'al tinamit
jusu chijixtajik628 628 Hoy día es más usual xjistajik. uchi' ulew
keje ri chiq'osin kaqulja
chupaxij ab'aj
chixib'inik
lib'ajchi' chel aj amaq' chuwach Q'ol Che'
retal tinamit
rumal wakamik jun juyub' ab'aj
xsqaqi'n629 629 Es probable que sea xa sqaqi'n. chik
ma wi xq'atatajik
keje ri xchoy chi ikaj
rumal chi la' k'o wi pa taq'aj
Petatayub' ub'i'
q'alaj wakamik
karil ronojel winaq
ke'ik'ow wi retal rachijilal Kikab'
maja b'i xkam wi
ma pu ja b'i xch'akataj wi
qitzij wi chi achij
xuk'am k'ut upatan ronojel amaq'
ta xena'ojin k'ut ajawab' konojel
ta xb'ek q'atey rij siwan rij tinamit
xqajinaqoq utinamit ronojel amaq'.
K'a te k'ut ta relik waranel
ilol ajlab'al
ta xkib'an630 630 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece una virgulilla sobre la a, que es un indicador de la letra n. k'ut uwachinel chinamit
laq'ab'ey juyub'
we chipe chik
ta chululaq'ab'ej utinamit amaq'
xecha'
ta xkikuch kina'oj konojel ajawab'
ta xel kiwab'an631 631 La raíz wab'a indica "señalar", "presentar", "ayudar". Ejemplo: in wab'am chik chi mayordomo, o "ya estoy señalado por mayordomo" (Basseta 2005: 518).
keje ri qakejoj
keje pu qaqachinamit632 632 Aparece en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez escrito como caca chinamit se transcribe como qaqachinamit, hay duplicación de marcador de primera persona plural.
keje nay puch qatz'alam qak'oxtun chuxik
are chik koyowal kachijilal
ta chuxoq
xecha' konojel ajawab'
ta xe'elik uwab'an jujun chi chinamit
k'ulela'y rech ajlab'al
ta xepixab'ax k'ut
ta xeb'e puch
wab'an laq'ab'ey633 633 La voz kinlaq'ab'ej en Coto (1983: CLIV) indica que es "arrimado a pared", "estrenar", "morada". Basseta (2005: 435) indica que es "habitar en alguna parte", "poseyendo o ocupándolo"; "avecindarse". ujuyub'al amaq'
chib'ek rumal qajuyub'al chik
mixib'ij iwib'
uwe k'o chik ajlab'al
chul chik iwuk'
ta kamisay iwe
anim chulib'ij
chib'enukamisaj
xcha' k'ut Kikab' chi kech
ta xepixab'axik
konojel wach ruk' q'alel atzij634 634 Por contexto es probable que refiera a ajtzij winaq. winaq
ta xb'e'ije'ik ri uchi' cha
uchi' k'a'm chucha'xik.
Ta xpaxin rib' umam uqajaw
ri ronojel K'eche' winaq
k'o pa jujun chi juyub'
xa chajal juyub'
xa pu chajal cha k'a'm
chajal lab'al puch ta xb'ek
mana jun ta saqir wi
ma nay puch jun ta ukab'awil
xa q'atey rij tinamit
ta xelik ronojel aj uwi' La
Wajxalajuj635 635 La forma completa es waqxaqlajuj o wajxaqlajuj. ruk' chik aj Kab'raqan
Ch'ab'iq'aq' chi Jun Ajpu ruk' aj Maq'a',
aj Saqkab'aja636 636 En líneas anteriores aparece como Saqab'aja.
taq'ajal juyub'
ri xelik waray lab'al chajal ulew
ta xb'ek rumal Kikab'
q'alel ajtzik'637 637 Probablemente sea q'alel ajtzij winaq. winaq
e kajib' chi ajawab' xetaqonik
xewaran puch ajlab'al
chuwach Kawiqib'
e ka'ib' Ke'ma ub'i' ajaw
chuwach Nija'ib'
Achaq Ib'oy k'ut ub'i' ajaw
chuwach Ajaw K'iche'
are k'ut kib'i' ajaw ri xetaqowik
xesamajelan puch
ta xeb'ek kal kik'ajol pa juyub'
pa jujun chi juyub'
xb'e na k'u nab'e
xul na kanab'
xul na pu teleche' chuwach Kikab' Kawisimaj
q'alel ajtzik' winaq xkib'an chi wi lab'al
ri uchi' cha uchi' k'a'm
xekanab' chik
xeteleche'n chik
e achij xe'ux chik ri e wab'an
xeya'ik
xek'iyar k'ut
qi chi k'ut kik'u'xlal kumal ajawab'
ta chulkiya' kikanab' kiteleche' ronojel
k'a te k'ut ta xkuch na'oj
kumal ajawab'
ta xel k'u na'oj
xa qachapa' kinab'e
chik'oje' ta keqalem
wachinel chinamit chok wi
in ajpop, in ajpop q'amja
ajpop chireqalej
we chok chi k'u awe
at ajaw q'alel
q'alel riqalem xchuxik
xecha' k'ut ronojel ajawab'
ta xk'am kina'oj
xa wi k'u keje xub'ano Tamub', Ilokab'
junam wach oxch'ob' chi K'iche'.
Ta xb'an chaponik
kikob'isaj unab'e kal kik'ajol
keje k'ut uk'amik na'oj
ma k'u chi ri' xchap wi K'iche'
k'o ub'i' juyub'
xchap wi unab'e al k'ajol
ta xetaq k'ut
ronojel k'o pa jujun chi juyub'
xa jun xekuch wi.
Xe' B'alax Xe' Kamak ub'i' juyub'
xechap wi
ta xok kiqalem
chi ri' Chulimal xb'an wi.
Wa' k'ute kikob'ik638 638 Brasseur (197) indica que la raíz kob' se refiere a "esclarecer" y la forma kob'ij es "escoger".
kichapik
ketaxik puch
juwinaq q'alel
juwinaq ajpop xchapik
rumal ajpop, ajpop q'amja
rumal puch q'alel ajtzik' winaq
xok keqalem ronojel q'alel ajpop
Julajuj Nim Ch'okoj
utza'm achij kib'i' achijab' xokik
ta xekob'ik
xeb'ina'j puch chuwi' kitem
chuwi' kich'akat
e unab'e ral uk'ajol K'eche' Winaq
ilol rech ta'ol rech
uchi' cha uchi' k'a'm
kejoj tz'apib' tz'alam
k'oxtum chi rij k'iche'.
Xa wi k'u keje xub'ano Tamub' Ilokab'
xuchapo xukob'isaj puch unab'e ral uk'ajol
k'o pa jujun chi juyub'.
Are k'ut uxe'najik q'alel ajpop
reqalem pa jujun chi juyub' wakamik
keje relik
ri ta xe'elik chi rij ajpop, ajpop q'amja
chi rij puch q'alel ajtzik' winaq xel wi.
Are k'ut xchiqab'ij chik ub'i' rochoch kab'awil
xa wi xere xub'ina'j rochoch
ri ub'i' kab'awil
Nima'q Tz'aq Tojil ub'i' tz'aq
Awlix k'ut ub'i' tz'aq
rochoch Awilix rech Nija'ib'ab'.
Jaqawitz chi k'ut ub'i' tz'aq
rochoch ukab'awil Ajaw K'iche'
Tz'utuja kil na
Kajb'aja ub'i' chik
nima'q tz'aq xk'oje' wi ab'aj
xq'ijiloxik rumal ajawab' K'iche'
q'ijilox puch rumal ronojel amaq'.
Chok na uk'atoj amaq'
nab'e chuwach ri Tojil
k'a te k'ut ta chuq'ijila' chik ajpop, ajpop q'amja
k'a te chulkiya' kiq'uq' kipatan chuwach ajaw
are ajaw chik
are chi puch kitzuqu'n kiq'o'n ajpop, ajpop q'amja
xqasan kitinamit
e nima'ajawab'
e nawal taq winaq
nawal ajaw ri Q'ukumatz K'otuja
nawal ajaw k'u ri Kikab' Kawisimaj
keta'm uwe lab'al chib'anik
q'alaj chi kiwach
ronojel chikilo
uwe kamik uwe wa'ij
uwe ch'a'oj chib'anik
xax keta'm wi
k'o k'utib'al639 639 Ajtz'ib'ab' transcribe esta frase como k'utib'al que refiere a "un medio de evidencia de la existencia del Popol Wuj". Mientras que autores como Sam Colop (1999: 191) y Mondlock y Carmack (2018) lo transcribem como k'o k'ut ilb'al re con el sentido de que "hay alguien que lee el documento". Pero en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez no aparece ilb'al, sino que -ib'al que es el sufijo que indica "instrumento". re
k'o wuj Popol Wuj ub'i' kumal
ma na xa keje e ajawab'
nim kik'oje'ik
nim nay puch kimewajik
are loq'b'al tz'aq
loq'b'al pu ajawarem kumal
najtik chik xemewajik
xekajb'ik chuwach kikab'awil
wa' k'ute kimewajib'al b'elej winaq
kemewajik
jub'elej k'ut kekajb'ik
kek'atonik.
Oxlaju640 640 La forma completa es oxlajuj. winaq chik kimewajib'al
oxlaju chi k'ut kekajb'ik
kek'atonik chuwach Tojil
chuwach pu kikab'awil
xa tulul, xa ajache', xa q'inom chikilo'641 641 Brasseur (210) refiere que lo' es una raíz verbal que significa "comer fruta o huevos".
are maja b'i wa chikiwe'j
uwe k'ut wuqlajuj winaq kekajb'ik
wuqlajuj k'ut kemewajik
ma wi kewa'ik
qitzij wi chi nima'awasinik chikib'ano
are retal kik'oje'ik e ajawab'
ruk' k'ut maja b'i ixoq chiwar k'ut
xa kitukel chikichajij kib'
kemewajik
xa pa rochoch kab'awil kek'oje' wi jutaq'ij
xa q'ijilonik xa k'atonik
xa pu kajb'ik chikib'ano
xa wi chi ri' e k'o wi
xq'eqsaqirik
xa choq' kik'u'x
xa pu choq' kipam
ta ketz'ononik chi rech usaq uk'aslem kal kik'ajol
chi re nay puch kajawarem.
Chikipaqab'a' kiwach chi kaj
wa' k'ute kitz'onob'al chuwach kikab'awil
ta ketz'ononik
are k'ut roq'ej kik'u'x wa'.
Aqaroq ato'b'642 642 En Coto (1983: LXXXVI) se registra la palabra atob'al con el significado de bondad. uq'ij
at Juraqan, at uk'u'x kaj ulew
at ya'ol rech q'anal raxal
at pu ya'ol mi'al k'ajol
chatziloj,643 643 La voz tziloj puede referirse a lo que en Kaqchikel significa "movimiento" o "menearse". chamakij644 644 El término makij en Ximénez (1985: 375) refiere a "echar agua" o "recoger como algodón o grana". En Basseta (2005: 444) makij o makej refiere a "echar fuera". Chamakej chila' ri q'ayes quiere decir “echa fuera esa porquería”. uloq araxal aq'anal
chaya' taj uk'ase'ik winaqirik wal nuk'ajol
chipoq' taj chiwinaqir taj
tzuqul awe q'o'l awe
sik'i645 645 La forma completa es sik'iy. awe pa b'e pa jok
pa b'e ya' pa siwan
xe' che' xe' k'a'm
chaya' kimi'al kik'ajol
ma ta ja b'i il646 646 Brasseur (p. 207) indica que significa "culpa", "desgracia", "mal", y Bassetta (2005: 427) indica que significa "la culpa". En Kaqchikel actual aún es común su uso en complemento de mak, ejemplo wil numak. tz'ap647 647 Brasseur (p. 207) indica que significa "culpa", "desgracia". En Basseta (2005: 509) se encuentra como "la culpa". yan648 648 Brasseur (p. 251) indica que significa "vergüenza". Basseta (2005: 422) indica que yan se emplea junto a k'ixb' y que indica "vergüenza". Ejemplos: nuyan nuk'ixb', o "mi vergüenza". k'exo
ma ta chok k'axtok'onel chi kij chi kiwach
mepajik649 649 Basseta (2005: 466) indica que pajik y sokotajik trabajan juntos y que significa caer o tropezar.
mesokotajik
mejoxowik
meq'atowik
meqajik rekem650 650 Actualmente es rikim, o "hacia abajo". b'e rajsik b'e.
Ma ta ja b'i pak toxkom651 651 Basseta (2005: 503) indica que toxkomitajik significa tropezar. chi kij chi kiwach.
Ke'aya' taj pa raxab'e pa raxajok
ma ta ja b'i kil kitz'ap
ak'wil652 652 En Ximénez (1985: 237) Cui (k'wi) significa "sufrir". awitzmal.
Utz taj kik'oje'ik
tzuqul awe q'o'l awe chachi' chawach
at uk'u'x kaj at uk'u'x ulew
pam653 653 La forma completa es upam. kaj upam ulew
kaj tz'uq kaj xukut
xa ta saq, xa ta amaq' upam chachi' chawach
at Kab'awil
keje k'ut ri ajawab'
ta kemewajik
chupan ri b'elej winaq
oxlaju654 654 La forma completa es oxlajuj. winaq
wuqlajuj winaq puch
qi mewa'ij q'ij choq' kik'u'x
chuwi' kal kik'ajol
chuwi' puch ronojel ixoq alk'wa'l
ta xkib'an kipatan
jujun chi ajawab'
are loq'b'al saq k'aslem
loq'b'al puch ajawarem
are rajawarem ajpop, ajpop q'amja
e kakab' ta ke'okik
kejalow kib' chi reqalixik amaq'
ruk' ronojel K'eche' winaq
xa jun xel wi uxe' tzij
uxe' puch tzuquj q'o'j
xa wi uxe' tzij
xa wi keje kub'ano Tamub' Ilokab'
ruk' Rab'ineleb', Q'aq'chikeleb', Aj Tz'ikinaja, Tujalaja
xa jun che'el wi
ta xikin655 655 La voz xikin (Ximénez 1985: 617) refiere a "esquina de la casa". chi ri K'eche'
ta chub'an rech ronojel
mana xa qi keje xe'ajawarik
mana xa xkikaqkochij656 656 La palabra kochij en Ximénez (1985: 215) significa "recibir algún don, sin interés particular". Basseta (2005: 370) refiere como "dar algo graciosamente, de valde". tzuqul ke q'o'l ke
xa ta kiwa'in uk'aja' xkib'ano.
Ma pu xa loq' taj xkitz'ub'u
xkelaq'aj kajawarem
kiq'aq'al kitepewal
ma nay pu xa ta keje xqaj usiwan utinamit
ch'uti'amaq' nima'amaq'
nim rajil xkiya'o
xul xit xul pwaq
xul puch kajq'ab'
raqan tu'ik raqan chi k'wa'l chi yamanik
xul puch raxon
k'ub'ul ch'aktik upatan ronojel amaq'
xul chi kiwach nawal ajawab' Q'ukumatz K'otuj657 657 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez se registra como K'otuj. Por otros contextos se considera que es K'otuja.
ma wi xa ch'uti'n xkib'ano
ma nay pu xa ta sqaqi'n chi amaq' xkiqasaj
k'iya ch'ob' chi amaq'
xul upatan K'eche'
k'axk'ol k'ut xk'am wi
xyakex wi kumal
ma wi atan658 658 Se refiere a atam de "temprano". xwinaqirik kiq'aq'al.
Q'aq'akumatz uxe' nimal chi ajawarem
keje k'ut utikarik unimarik
ri unimarik puch K'iche'
are chi k'ut xchiqacholo ule'el ajawab'
ruk' kib'i' konojel ajawab'
xchiqab'ij chik.
Wa'e k'ute ule'el utasel ajawarem
chi ronojel kisaqirijem
ta xwachin q'ij
xwachin ik' ch'umil.
Wa'e k'ute ule'el utasel ajawarem
xchiqatikib'a' uloq
qi chi uxe' k'uluk'uj chi rokik ajawab'
ta chokik ta chikamije'ik jutaqle chi ajawab'
ri mama' ruk' rajawal chi tinamit
ronojel chi jujun chi ajawab'
wa'e k'ute xchiwachin uwach
chujujunal ajawab'
wa'e k'ute xchiwachin uwach
jujun chujujunal ajawab' K'iche'.
B'alam K'itze' uxe'nab'al Kawiqib'
K'okawib' ukale chik B'alam K'itze'
B'alam K'onache' xtikib'an ajpopol
roxle k'u ri'
Q'ukumatz K'otuja uxe' nawal ajaw
ro'le xk'oje' wi
wuq jal659 659 Mondloch y Carmack (2018: 244) lo transcriben como uwuq jal, sin embargo, en el manuscrito K'iche' del padre Ximénez (folio 55v, línea 3) aparece como uuc hal, que Ajtz'ib'ab' transcriben como wuq jal. ajawarem nawal chi wi
uwajxaqle Tekum
Tepepul ub'elejle
Wajxaqi' K'a'm Kikab' k'ut
ulajule ajawab'
Wuqub' Noj Kawatepech chik
ujulaju tas ajawab'
ukab'lajule ajawab'.
Are k'ut ke'ajawarik
ta xul Donadiu
xejitz'axik rumal kastilan winaq
chuwach kastilan winaq
are xek'ajolan kanoq
roxlajule ajawab'
kajlajule ajawab'
e k'ajolaxel rumal Tekum, Tepepul
Are k'ut ule'el utasel ajawarem
ri ajaw ajpop ajpop q'amja
chuwach Kawiqib' K'iche'
are chi xchiqab'ij chik re chinamit
wa chi k'ute nim ja
rech jujun chi ajawab'
chi rij ajpop ajpop q'amja
are ub'ina'm wi
b'elejeb' chinamit chi Kawiqib'
b'elejeb' unim ja wa taq ub'i'
e rajawal jujun chi nim ja
Ajaw Ajpop jun unim ja
K'u Ja ub'i' nim ja
Ajaw Ajpop Q'amja
Tz'ikinaja ub'i' unim ja
Nim Ch'okoj Kaweq jun unim ja
Ajaw aj Tojil jun unim ja
Ajaw aj Q'ukumatz jun unim ja
Popol Winaq Chi Tuy jun unim ja
Lolmet Kejnay jun unim ja
Tzalatz Xkuxeb'a jun unim ja.
Tepew Yaki jun unim ja.
Are k'u ri b'elejeb' chinamit chi Kawiqib'
tzatz ral uk'ajol ajilatal chi rij b'elejeb' chi nim ja.
Wa' k'ute rech Nija'ib'ab'
b'elejeb' chi wi chi nim ja
are nab'e xchiqab'ij ule'ab'al rib' ajawarem.
Xa jun uxe' xchitikar
chuwach uxe' q'ij uxe' saq chi winaq.
B'alam Aq'ab' nab'e mamaxel qajawixel.
K'o'akul K'o'akutak ukale.
K'ochajuj K'otzib'aja roxle.
B'elejeb' Q'ij ukajle chik.
K'otuja ro'le ajaw.
B'atz'a chi k'ut uwaqle chik
Stayul chi k'ut uwuqle ajaw
K'otuja660 660 En el manuscrito K'iche' del padre Ximénez aparece como Cotiuha. chi wi uwajxaq tas ajawarem.
B'elejeb' Q'ij ub'elej tas
Kema661 661 En líneas anteriores aparece como Ke'ma. chuchaxik chik ulajule.
Ajaw K'otuja ujulajule.
Don Christowal chucha'xik
xajawarik chuwach kaxtilan winaq.
Don Pedro de Robles Ajaw Q'alel wakamik.
Are k'u ri chi ronojel ajawab'
elenaq chi rij ri Ajaw Q'alel.
Are chik xchiqab'ij rajawal jujun chi nim ja.
Ajaw Q'alel unab'e ajaw
chuwach Nija'ib'ab' jun unim ja.
Ajaw Ajtzik' Winaq jun unim ja.
Ajaw Q'alel Q'amja jun unim ja.
Nimaq'amja jun unim ja.
Uchuch Q'amja jun unim ja.
Nimaq'amja jun unim ja.
Nim Ch'okoj Nija'ib' jun unim ja.
Ajaw Awilix jun unim ja.
Yakolatam jun unim ja.
Are k'ut nim ja ri chuwach Nija'ib'ab'
are ub'i'na'm wi b'elejeb' chinamit
chi Nija'ib'ab' chucha'xik
k'iyataq k'ut uchinamital
jujun chi ke ajawab'
are unab'e ri mixqab'ij kib'i'.
Are chi k'ut rech ajaw K'iche'
wa umam uqajaw
Majukutaj nab'e winaq
K'o'ajaw ub'i' ukale ajaw
Are k'ut ajawab' ri' chuwach ajaw K'iche'
are ule'el utasel puch
are k'ut ub'i' ajawab' wa' chupan nim ja
xa kajib' unim ja.
Ajtzik' Winaq Ajaw ub'i' nab'e ajaw
jun unim ja.
Lolmet Ajaw ukab' ajaw
jun unim ja.
Nim Ch'okoj Ajaw rox ajaw
jun unim ja.
Jaqawitz k'ut ukaj ajaw
jun unim ja
chi kajib' k'ut nim ja chuwach Ajaw K'iche'.
Are k'u ri e oxib' chi Nim Ch'okoj
keje ri e qajawixel
rumal ronojel ajawab' K'iche'
xa jun chikikuch wi kib'
e alanel e uchuch tzij e uqajaw tzij
nim sqaqi'n uk'oje'ik
Nim Ch'okoj k'ut chuwach Nija'ib'
ukab' k'u ri'
Nim Ch'okoj Ajaw chuwach Ajaw K'iche'
rox Nim Ch'okoj
jujun chuwach chinamit.
Xare k'ut uk'oje'ik K'iche' ri'
rumal maja b'i chi ilb'al re
k'o nab'e ojer kumal ajawab'
sachinaq chik.
Xere k'u ri mixutzinik chi konojel





